JONJIĆ: Ankete pokazuju da osvajamo jedan mandat, neće uspjeti oni koji nas žele uništiti za račun HDZ-a!

Najviše šanse za ulazak u Europski parlament s desnog spektra imaju lista Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a, 'Suverenisti', a u desnicu bi se mogli svrstati i Marijana Petir te Most.

Najžešća bitka i prije samog raspisivanja izbora bila je između Neovisnih za Hrvatsku te čelnika Hrasta Hrvoja Zekanovića i Ruže Tomašić. Jedni druge optužuju za 'poltronstvo' HDZ-u, za razbijanje desnice i "uske stranačke interese".

Među najpoznatijim osobama s liste Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a je član stranačkog Predsjedništva i zagrebački gradski zastupnik Tomislav Jonjić, koji je ovom prilikom i razgovarao za portal Direktno.

Kakav uspjeh predviđate na izborima za listu Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a? Kako odgovarate na kritike da bi suradnja s Hrastom i s HKS-om osigurala jedno mjesto za desnicu u Europskom parlamentu, dok je sad po anketama ulazak neizvjestan?

- Prema anketama čiji rezultati nisu naručeni, mi osvajamo jedan mandat. Neće, dakle, razloga za slavlje imati oni koji nas hoće uništiti za račun HDZ-a. O takozvanom ujedinjenju smo kazali sve što smo imali kazati, i nema potrebe da se na to vraćamo. Mi smo prošle jeseni najavili da izlazimo na izbore, a u situaciji kad smo jedini koji imamo saborski klub i kad nam sve ankete daju prednost, onda bi od onih koji pozivaju na tzv. ujedinjenje bilo logično očekivati da su nam se pridružili i da su nas poduprli. Umjesto toga smo se suočili s pokušajima ucjene i podmetanjima, pa smo ušli u koaliciju s onima koji se nisu postavili na taj način, a koji su poslije nas zapravo najjači na tome dijelu političkog spektra, s Hrvatskom strankom prava.

Ako je onima koji tobože kao svoj jedini cilj  zagovaraju pobjedu desnice doista do te pobjede, formula je jednostavna: neka se povuku iz izborne utrke i pozovu svoje birače da glasuju za najjaču nacionalističku stranku, za Neovisne za Hrvatsku. Štoviše, neka uđu u našu stranku, jer naša su vrata otvorena svakomu tko prihvaća naš program i tko ranije nije razbijao ono što kolokvijalno nazivamo hrvatskom desnicom.

Hrvatskom je narodu potrebna jedna snažna domoljubna stranka, a ne labava koalicija koja se može raspasti svakog trenutka, kao što se nakon prethodnih izbora za Europski parlament za pola sata raspao Savez za Hrvatsku. Ne treba zaboraviti da smo imali i predsjedničkih kandidata koji su se znali dostojanstveno povući onda kad su ocijenili da svojim daljnjim sudjelovanjem u izbornoj utrci škode kandidatima sličnih pogleda. Ovdje se to neće dogoditi, jer će nadjačati osobni interesi pojedinaca u taboru tzv. 'suverenista'. Pogledajte kampanju koju neki od njih vode, pogledajte njihove izborne materijale, pa mi recite: gdje je na tim materijalima Hrvatska? 

Ipak, zašto niste mogli s Hrastom i HKS-om?

- Oni koji znaju povijest nastanka tih stranaka, znaju i naš odgovor. A logično je da nismo mogli s onim pojedincima koji su ostali na Plenkovićevim jaslama i nakon što je HDZ formirao koaliciju s Pupovčevim SDSS-om i Vrdoljakovim HNS-om, pa su se nakon toga još upuštali u pokušaje ucjene. Jednako tako, nismo mogli u koaliciju s onim osobama koji cijelu svoju političku karijeru grade na razbijanju pravaških stranaka, a onda patetično pozivaju na ujedinjenje.

Zamislite da ja sad izazovem raskol u Neovisnima za Hrvatsku, pa onda formiram nekakvu vlastitu stranku i potom pozivam ujedinjenje. Bilo bi to vrijedno podsmijeha, a upravo to je politička, etička i logička pozicija nekih grlatih 'ujedinitelja'. Uvjereni smo da će birači to prepoznati, iako se HRT i Aleksandar Stanković te čitav niz drugih medija koji su pod nadzorom vlasti, trude stvoriti drugačiji dojam.

Zar ne treba sumnjati u 'ujedinitelje' koje protežira HDZ?! Ne radi se pritom samo o tome da ljevica nikad nije bila razjedinjenija (pa na toj strani nitko ne diže galamu), nego i o tome da se na desnici napada samo nas. Izvolite, pobrojite koliko ima lista s tzv. desnice, pa onda postavite logično pitanje: zašto se napada samo NHR (koji ide s HSP-om)? Zašto se prešućuju ostali? Odgovor je bjelodan: napada se samo nas zato što smo najjači i zato što smo neovisni, pa nas treba uništiti! To ne vide samo slijepci.

Koje politike će biti u fokusu ako Neovisni za Hrvatsku izbore mandat u Europskom parlamentu? S kojom europskom grupacijom planirate  suradnju ili za koju smatrate da vam je najbliža?

- Naša nacionalno-politička i ideološka pozicija posve je jasna. Kao hrvatski nacionalisti oduvijek smo otvoreni za suradnju s drugim narodima i državama, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi i isključivo kao suverena država. Mi smo za ono što nazivamo europskim vrijednostima, ali ne smatramo da je za njih potrebna unifikacija i uniformiranje Staroga kontinenta, a napose ne uniformiranje kojim se konzumeristički globalizam predstavlja kao novo božanstvo, a novac jedino mjerilo svih stvari.

Ne želimo Europu u kojoj ništa nema vrijednost, a sve ima cijenu. Zato nam je današnja Europska unija neprihvatljiva, jer je očita tendencija njezina pretvaranja u nekakvu naddržavu, zapravo u Moloha kojemu je svrha uništiti nacionalne države te identitete i tradicije pojedinih naroda da bi svijetom lakše vladale multinacionalne kompanije, ali i skupine koje imaju još dublje i dalekosežnije planove od njih.

Naša borba za nacionalni suverenitet je naša borba za naše more i naša polja, za naše selo, pa i – kao što vidimo ovih dana – za našu zastavu! A što se Europskog parlamenta tiče, već smo uspostavili prve kontakte s grupacijom Europa nacija i sloboda (ENF). Njihov program i sloboda koja je ostavljena strankama-članicama, ono je što nam je najbliže.

Hoćete li tražiti 'čvršći' odnos prema susjedima koji još nisu ušli u Europsku uniju zbog neriješenih graničnih pitanja, ali i zbog pitanja nestalih, ratnih zločina itd? Može li se Hrvatska izboriti za svoje nacionalne interese u ovakvoj strukturi Europske unije?

- Dio odgovora sadržan je u odgovoru na prethodno pitanje. Ako smo protivnici ovakve Europske unije, onda smo po definiciji i protiv njezina širenja. Mi želimo njezino redefiniranje, radi europske suradnje na novim, drugačijima temeljima. Imamo poseban interes za Bosnu i Hercegovinu, jer smatramo da bi približavanje te države čak i sadašnjoj uniji, u njezinu prijelaznom razdoblju, pomoglo osiguranju opstanka i jednakopravnosti hrvatskog naroda.

Smatramo kako je to u interesu Hrvata u BiH, u interesu cijeloga hrvatskog naroda, ali i u interesu hrvatske države. S druge strane, apsolutno je jasno da smo protivnici ulaska Srbije u EU. Svako od pitanja koje ste spomenuli i pojedinačno je dostatno za takvo naše stajalište, ali ima i drugih, jer ne smije se zanemariti niti podcijeniti politika tzv. Republike Srpske, a ni uloga koju Srbija ima u destabilizaciji Crne Gore. Nisu naši odnosi s Crnom Gorom bili uvijek idilični, ali je hrvatski nacionalni interes da ona opstane kao neovisna država.

Trebaju li hrvatski zastupnici i hrvatska politika više surađivati sa zemljama Višegradske skupine te imati zajednički nastup u europskim institucijama?

- Zemlje Višegradske skupine povijesno su i geopolitički u velikoj mjeri povezane. Postoje, dakle, područja u kojima bismo tješnjom suradnjom mogli ostvarivati one interese koji su nam zajednički. To se rješava bilo faktičnom suradnjom, bilo multilateralnim ugovorima, pa nema nikakve potrebe da se takva suradnja institucionalizira u državnopravnom smislu. Čitava naša povijest primjer je srljanja u kojekakve saveze, iza kojih slijede strahovite žrtve, pa i krvoprolića da bismo se tih saveza oslobodili. Vrijeme je da konačno nešto naučimo iz vlastite povijesti.

Što mislite o planu uvođenja eura u Hrvatsku i prijedlozima o stvaranju europske vojske i centraliziranijeg upravljanja na razini EU?

- Jasno je da smo apsolutno protiv toga, ne zasad, nego trajno. Ne podcjenjujemo blagodati koje bi od uvođenja eura imali izvoznici niti zatvaramo oči pred problemom tečajnih razlika i kamatnih stopa. Samo budala ne vidi prednosti i na najpovršnijoj razini, na razini lakšeg putovanja po zemljama euro-zone. No vrijednost tih prednosti je, prema našem mišljenju, puno manja od rizika koje nam donosi monetarna unija s perspektivom fiskalne unifikacije, odnosno stvaranja europske naddržave.

Pravi problem hrvatskoga gospodarstva nije kuna (naprotiv!), nego je pravi problem što to gospodarstvo ni danas nije tržišno, usprkos ustavnim proklamacijama i ljupkim frazama političke kaste. Naše gospodarstvo je mutant državnoga nazovi-kapitalizma (što izvrsno pokazuje primjer Uljanika!) i organiziranoga kriminala. Tržišni mehanizmi uzmiču pred trgovinom političkim utjecajem i korupcijom.

Određene političke stranke, pa i glavnina političke elite uopće, smatra hrvatsku državu svojim feudom, zato mladi odlaze, zato država propada. To je problem koji se ne može riješiti blagoslovljenom vodicom i palijativnim metodama; to je problem koji zahtijeva radikalnu intervenciju, od vrha do dna. I onda bi se pokazalo da Hrvatska može biti uspješna s kunom, kao što su Češka ili Danska uspješne sa svojim nacionalnim valutama.

Ne treba nam strani policajac, treba nam Hrvatska na prvome mjestu!

Kako bi se Hrvatska trebala postaviti ako se pojača 'migrantski val' prema hrvatskim granicama i ako Slovenija zbog neriješene arbitraže blokira hrvatski ulazak u Schengen?

- Rekao bih da smo mi jedini koji upozoravamo na to da bi premještanje šengenske granice na istočne granice Republike Hrvatske, po svemu sudeći, potaknulo ionako zabrinjavajuće snažan val iseljavanja Hrvata iz BiH, jer bi granica postala nepropusnija. Prema tome, odgoda našega ulaska u Schengen mogla bi imati i svoje dobre strane, tim više što se problemu migracija – apstrahirajući činjenicu da su njegovi uzroci dublji i da su izvan europskoga kontinenta – ni ne može doskočiti bez suradnje Hrvatske i BiH.

Ta suradnja i apsolutna provedba zakona o zaštiti državne granice, to je ono što mi možemo učiniti. Ostalo nadilazi naše snage, i o tome ne treba gajiti iluzije te jeftinom patetikom ubirati političke poene.

Hrvatska nije div ni u političkome niti u gospodarskom pogledu, ali nema baš nikakva razloga da se smatramo patuljkom i ponašamo kao sluge!