HRVATSKO ZAKONODAVSTVO I EUROPSKA PRAKSA

JESU LI MANJINSKI ZASTUPNICI POTREBNI? Samo rijetke zemlje Europske unije ih imaju

Autor

Andrea Latinović/Ivica Zadro

Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe prije nekoliko godina donijela je preporuku da države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina te je njihova prisutnost u parlamentima potpuno nepotrebna i kontraproduktivna, jer time pripadnici nacionalnih manjina kao građani ostvaruju dvostruko pravo glasa.

05.09.2019. u 22:14
Ispiši članak

Venecijanska komisija, službenog naziva "Europska komisija za demokraciju putem prava" bavi se ustavnim i izbornim pitanjima te općenito djelovanjem demokratskih ustanova.

U Europskoj uniji zajamčena zastupnička mjesta, prema Europskom centru za pitanja manjina (ECMI), imaju manjine u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. U Belgiji i Finskoj samo je jedno mjesto rezervirano za manjinske zastupnike, u Sloveniji dva, u Danskoj četiri, a u Hrvatskoj čak osam. Najsličniji Hrvatskoj je slovenski model u kojem se zastupnici talijanske i mađarske nacionalne manjine biraju relativnom većinom u posebnim jedinicama iako su malobrojniji od Srba, Hrvata i Bošnjaka, a pravo na zastupnika ostvarile su kao autohtona manjina.

U Mađarskoj je situacija malo složenija. Otprije pet godina nacionalne manjine u Mađarskoj mogu osvojiti mjesto s lista nacionalnih manjina tijekom općih izbora. Kandidati nacionalnih manjina koji ne prijeđu izborni prag mogu djelovati kao nacionalni zagovornici bez prava glasa u parlamentu s pravom sudjelovanja u raspravi. U mađarskom parlamentu 13 mjesta zajamčeno je za nacionalne manjine no oni nemaju mogućnost glasa pri donošenju zakonskih akata i ne mogu utjecati, osim savjetodavno, na većinu u parlamentu.

Slična situacija je i u Rumunjskoj. Tamo je status manjina definiran na način da imaju pravo na jednog zastupnika ako su diljem zemlje na izborima osvojili broj glasova koji je veći od pet posto prosječnog broja glasova za izbor jednog "regularnog" zastupnika.

U Italiji, koja ustavom predviđa da "zastupnik u parlamentu predstavlja naciju", samo je jedno mjesto i to u Predstavničkom domu rezervirano za predstavnika francuske nacionalne manjine. Ni taj predstavnik, kao ni 12 zastupnika talijanske dijaspore nemaju pravo glasa u izboru vlade.

 Njemačka nema nikakva ograničenja, ali ni posebne odredbe koje bi određivale mogućnost manjinskih zastupnika u Bundesratu koji se sastoji od predstavnika zemaljskih vlada.

U zemljama u okruženju, koje nisu članice Europske unije Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nemaju zajamčenu prisutnost manjina u parlamentu (u Sjevernoj Makedoniji uz Makedonce su i Albanci konstitutivan narod), a Kosovo je tu mogućnost predvidjelo za čak sedam manjina.  

Na privilegiranost i nadzastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskom političkom životu upozorila je prošle godine i građanska inicijativa Narod odlučuje prikupljanjem potpisa i pokušajem održavanja referenduma, među ostalim, usmjerenog na reduciranje prava i broja manjinskih parlamentarnih zastupnika. Inicijativa nije uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma koji je imao za cilj sprječavanje neopravdano ogromne uloge manjinskih parlamentarnih zastupnika u hrvatskom političkom životu. Htjelo se onemogućiti njihovo sudjelovanje u kreiranje parlamentarne većine tako da se Ustavom regulira kako oni ne mogu glasovati o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna, odnosno, smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina na najviše šest s postojećih osam.

Iako referendumska inicijativa nije uspjela, posljednja zbivanja i kalkulantski odnos zastupnika SDSS-a te najnovije optužbe na račun hrvatske države koje je nedavno izrekao Milorad Pupovac ponovno aktualiziraju to pitanje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.