Je li strah opravdan: Građani su protiv velikog projekta KBC-a, a oni ih demantiraju

KBC Zagreb je u veljači 2023. godine kao rješenje odabrao gradnju spalionice infektivnog otpada u sklopu bolničkog kompleksa. Projekt uspostave cjelovitog sustava gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb uključen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kroz Izravnu dodjelu bespovratnih sredstava kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj. Trenutačno se na razini cijelog KBC-a Zagreb godišnje proizvodi oko 1160 tona svih vrsta medicinskog otpada.

Najviše se proizvodi zaraznog medicinskog otpada, čiji se udio u ukupnim količinama proizvedenog medicinskog otpada u posljednjih pet godina kreće od 70 do 80 posto. Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb se planira izgraditi na površini od oko 2500 četvornih metara, unutar lokacije bolničkog kompleksa Rebro koji se nalazi na području gradske četvrti Maksimir u Gradu Zagrebu.

U planiranom objektu predviđen je postupak termičke obrade zaraznog medicinskog otpada postupkom D10 – spaljivanje otpada na kopnu, a toplina iz postupka spaljivanja u najvećoj mogućoj mjeri će se iskoristiti za toplinske potrebe bolničkog kompleksa Rebro, navodi se u Studiji o utjecaju objekta na okoliš koju je izradio tim tvrtke Dvokut-Ecro d.o.o. pod vodstvom magistre kemijskog inženjerstva Marijane Bakule. 

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX

Veliki prosvjed građana 

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto. U objektu će se obrađivati isključivo zarazni medicinski otpad iz klinika i kliničkih zavoda KBC-a Zagreb koji su smješteni u gradu Zagrebu. "Obrađivat će se samo otpad nastao na KBC-u Zagreb i neće se dovoziti otpad iz drugih bolnica. Riječ je o kapacitetu od 200 kilograma po satu dok je godišnji kapacitet 1200 tona. Obrađivat će se kruti medicinski otpad u koji spadaju razne gaze, zavoji, jednokratne maskice, jednokratna kirurška odijela i tako dalje. Neće se obrađivati niti patološki otpad, niti lijekovi, niti kemikalije kao što su citostatici, niti metalni otpad", rekao je Damir Tomašek iz KBC-a Zagreb.

"Čestice koje nastaju spaljivanjem medicinskog otpada ulaze u respiratorni sustav, a najmanje od njih prodiru i u krvotok, gdje uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme poput astme, povišenog krvnog tlaka te povećanog rizika od moždanog i srčanog udara", upozorio je na konferenciji za novinare Građanske inicijative 'Maksimir za Zagreb' Maks Lukas Šenjug, specijalizant pedijatrije u virovitičkoj Općoj bolnici.

Protiv gradnje spalionice na Rebru je poreknuta i peticija koju je potpisalo preko 13 tisuća ljudi. Predstavnici KBC-a Zagreb i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije podržavaju projekt, a građani su za prosvjedovali više puta. Prosvjednici su donijeli transparente na kojima je pisalo "Spalionica na klizištu, već sutra u vašem dvorištu", "I ovo je projekt Vilija Beroša", "Stop otpadu i smradu u belom Zagrebu gradu". Predsjednica građanske inicijative Maris Špero poručila je kako prosvjednici stoje zbog svih ljudi u Zagrebu. "Nismo samo zabrinuti nego i bijesni. Govorimo o nezakonitom projektu koji je vrlo loše rješenje. Infektivni otpad se može riješiti na nekoliko načina, koji su puno bolji", kazala je.

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX

'Ovo je izvan zdrave pameti'

Za portal Direktno spalionicu na Rebru komentirao je kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba Ivica Lovrić. "Spaljivati medicinski otpad usred Zagreba i to u podsljemenskoj zoni, koja je rezidencijalna četvrt i to u krugu bolničkog najvećeg centra u Hrvatskoj je izvan zdrave pameti. Tome svemu kumuje 'zeleni' Tomislav Tomašević", kazao nam je na početku.

Nije mu jasno kako se u Hrvatskoj to može događati. "To nije normalno. Ako već Hrvatska treba spalionicu medicinskog otpada, onda to treba napraviti negdje u nenaseljenom dijelu Hrvatske i da to bude spalionica za cjelokupni zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Nerealno je da Rebro ima svoju, da Osijek ima svoju, Karlovac svoju i tako dalje. Ponavljam, to je van zdrave pameti", dodao je.

Smatra da ovo sve pokreće Tomašević koji je prvi prosvjedovao protiv takvih stvari u Zagrebu. "On nas je prevario i lagao. Očito su njegove namjere bile ne da grad funkcionira nego da napravi jedan totalni nered u gradu Zagrebu i sve ono protiv čega je on deklaratorno bio on to sad i tako obilno koristi i radi", zaključio je Lovrić koji se priključio građanima na prosvjedu.

FOTO: Nera Šimić/CROPIX

Pobuna iz vrtića i objašnjenje s Rebra

Javio nam se i Dječji vrtić Bukovac, smješten u Kišpatićevoj 12 te su naglasili kako su jako zabrinuti zbog planirane izgradnje visokorizičnog pogona spalionice na udaljenosti od oko 90 metara od ove ustanove. "Unatoč ozbiljnim implikacijama za zdravlje djece i djelatnika vrtića, Upravno vijeće DV Bukovac na sjednici održanoj 3. prosinca 2024. zaključilo je kako nema zakonsku osnovu za djelovanje u zaštiti interesa djece, što je izazvalo snažnu osudu roditelja i javnosti", naveli su.

Tvrde kako Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb, nositelj projekta spalionice, u aktualnoj Studiji utjecaja na okoliš nije uzeo u obzir niti procijenio međuutjecaj pogona na zdravlje djece i zaposlenika vrtića. "KBC Zagreb je čini se na DV Bukovac zaboravio i u nedavno nametnutom novom prometnom rješenju na Rebru pa tako roditelji ne mogu malu djecu sigurno dovesti ni odvesti iz vrtića zbog uvjeta na gradilištu", dodali su.

KBC Zagreb na svojim službenim stranicama tvrdi kako je spalionica potpuno sigurno te financijski učinkovito rješenje za postupanje s ovom vrstom otpada. "Radom objekta za zbrinjavanje i obradu zaraznog medicinskog otpada na licu mjesta značajno će se smanjiti troškove zbrinjavanja i prijevoza medicinskog otpada, podići higijenski uvjeti na višu razinu, poboljšati sigurnost bolničkog osoblja te smanjiti masu i volumen obrađenog medicinskog otpada", dodali su.

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX

Je li strah opravdan?

Tvrde i kako navedenim prednostima novog načina zbrinjavanja i obrade medicinskog otpada treba još dodati i smanjenje štetnog utjecaj na okoliš i smanjenje rizika koji proizlazi iz transporta takvog otpada. Navode kako u svjesni zabrinutost javnosti i skeptičnog stava stanovništva prema termičkoj obradi otpada, ali isto tako naglašavaju da je neopravdan.

"Prema čl. sedam Pravilnika o spaljivanju i suspaljivanju otpada (NN 124/23), postrojenja za spaljivanje otpada konstruiraju se, opremaju i funkcioniraju tako da plin nastao spaljivanjem otpada, nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za izgaranje, na kontroliran i homogen način te uključujući rad pod najnepovoljnijim uvjetima postiže temperaturu od najmanje 850 stupnjeva Celzijusa u trajanju od najmanje dvije sekunde. Navedena temperatura je sasvim dovoljna za potpunu destrukciju prisutnih mikroorganizama i njihovih toksina", kazali su.

No, dodaju da je sadržaj klora veći od jedan posto pa je otpad potrebno spaljivati pri većoj temperaturi od 1100 stupnjeva Celzijusa. "U modernim postrojenjima za energetsku oporabu otpada, od 100 posto investicija u postrojenje, 30 posto investicije se odnosi upravo na zaštitu od emisija štetnih tvari u zraku, a isti princip će biti primijenjen i u slučaju postrojenja na KBC-u Zagreb. Uredbom o graničnim vrijednostima emisija, kao i direktivom o industrijskim emisijama, propisano je kontinuirano mjerenje emisija na dimnjaku", kazali su.

FOTO: Ranko Suvar/CROPIX

Ministarstvo se nije oglasilo

Napominju kako je sustav napravljen tako da u slučaju prekoračenja vrijednosti emisija sustav ide u automatsko zaustavljanje. "Sustav ima i automatsko kalibriranje mjerenja kako bi se svakodnevno provjeravala ispravnost i točnost mjerenja. Svi podaci sustava kontinuirano se bilježe i spadaju u javno dostupne podatke koji se dostavljaju mjerodavnim institucijama", dodali su.

Rješenje problema u kojem se guši Hrvatska: 'Stvorili smo tehnološku inovaciju'

Dodatno se nekoliko puta godišnje vrše nezavisna mjerenja od strane nezavisnih akreditiranih tvrtki koja služe za potvrđivanje mjerenih vrijednosti i pravilan rad cjelokupnog sustava. U Studiji o utjecaju na okoliš izračunate koncentracije onečišćujućih tvari su vrlo niske i ne mogu narušiti postojeću kvalitetu zraka, kažu iz KBC-a. Do zaključenja pisanja ovog teksta nismo dobili odgovore iz Ministarstva zdravstva.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.