ANALIZA PORTALA DIREKTNO

Je li Bosna i Hercegovina bačva baruta i hoće li Schmidt reagirati ili svoje ovlasti 'ostaviti u ladici'?

Autor

bl

Uzburkali su se ionako ne baš mirni odnosi u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ne treba posebno isticati problem narušavanja konstitutivnosti triju naroda, čime su Hrvati u toj zemlji u poprilično nezavidnom položaju. Stoga tamošnji legalni i legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH ističu izrazito nužnu promjenu Izbornoga zakona koja bi donekle uvela red i osigurala im ravnopravnost na svim razinama vlasti.

21.10.2021. u 22:12
Ispiši članak

Tamošnji političari iz redova hrvatskog naroda nerijetko ističu i kako će Bosni i Hercegovini prijetiti raspad ukoliko se izmjenama Izbornog zakona dodatno naruši ravnopravnost konstitutivnih naroda pri biranju najvažnijih pozicija u državi.

Naime, u BiH se godinama bezuspješno pokušava postići dogovor o izbornoj reformi kojom bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava kojima bi se omogućilo i predstavnicima manjina da se kandidiraju u Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda te odluka ustavnoga suda  o jamčenju legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Slučaj Komšić

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji  predstavlja Hrvate, a koji nije izabran glasovima Hrvata, stvara revolt kod hrvatskog naroda u toj zemlji jer njihov predstavnik zapravo radi protiv njihovog interesa. On naime, svojim istupima, (poput onoga u UN-u), svakodnevno potvrđuje loše odnose, odnosno da je on zapravo (izravno ili neizravno) produžena ruka politike ostvarenja ciljeva koji su mnogi zagovarali tijekom rata, a to je potpuno eliminiranje hrvatskog naroda kao ustavne činjenice.

Ponovni izbor Komšića za ''hrvatskog'' člana Predsjedništva bio bi najblaže rečeno katastrofalan za Hrvate u Bosni i Hercegovini koji na taj način gube pravo na svoga legitimnog predstavnika i nastavak tenzija. U svojoj borbi za korištenje prava stečenih potpisivanjem Daytonskog sporazuma tračak svjetlosti Hrvati su vidjeli u dolasku novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta

Podsjetimo, Schmidt je na jednoj konferenciji u Njemačkoj ukazao na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene Izbornog zakona u toj zemlji, što je problematika na koju Hrvati u BiH neprestano ukazuju. O namjerama Željka Komšića ne treba trošiti riječi, dovoljno je reći samo to da je potvrdio kako će na izborima u listopadu 2022. ponovno biti kandidat za člana Predsjedništva BiH.

"Ne treba dopustiti da u Predsjedništvu BiH omjer snaga bude 2:1 protiv BiH", kazao je pojašnjavajući zbog čega se kani ponovo kandidirati. Postavlja se pitanje otkud Komšiću pravo izjavljivati da je hrvatski narod protiv BiH? Naime, jedno je sigurno, Hrvati u BiH ne trebaju dokazivati svoju ljubav prema toj zemlji danas. Razlog tomu je što je to već dokazano opstankom hrvatskog naroda u tim krajevima unatoč brojnim nedaćama kroz povijest.  Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva, otišao je korak dalje pa "izračuno koliko tko ima prava" u BiH. Naime, svojevremeno je dao skandaloznu izjavu da "Hrvati imaju čak i više od onoga što im pripada".

Izjave nisu prepričane ni otprilike prenesene, ovaj dvojac stvarno je to rekao. 

Promjena nacionalnosti zbog fotelje i dvostruki kriteriji

Postoji još jedan način "oslabljivanja" Hrvata, a tiče se nižih razina lokalne vlasti. Novi trend mijenjanja nacionalnosti kako bi neka osoba zasjela na određeno mjesto i zauzela fotelju najčešće se događa na štetu Hrvata. Portal Direktno već je ranije pisao o izvjesnom Edimu Fejziću koji je optužen za kupovinu glasova i lažno predstavljanje Hrvatom, zatim slučaj Zulfikara Handukića koji se proglasio Hrvatom i zasjeo na čelo Gradskog vijeća Bihaća.  U Bihaću i Unsko-sanskoj županiji tu su i Anel ŠahinovićRazim Halkić, a o kojima smo također već ranije pisali.  I oni, nažalost, nisu jedini. 

Rijetko se događa situacija poput one u Srebrenici. Naime, izbor Salke Tursunovića za predsjednika Općinskog vijeća Sreberenice glasovima srpskih vijećnika nakon što je ranije smijenjen njihov zajednički kandidat Ćamil Duraković potaknulo je tvrdnje bošnjačkih stranaka da Tursunović nema bošnjački narodni legitimitet. Poznato? Ako Tursunović nema bošnjački legitimitet, kako je onda moguće tvrditi da Komšić ima hrvatski legitimitet?

Hrvatska diplomacija napokon je zauzela jasan stav u zaštiti Hrvata u Bosni i Hercegovini

Važno je naglasiti da je hrvatska diplomacija napokon zauzela jasan stav u zaštiti Hrvata u BiH pa je tako ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman pozvao Komšića da podnese ostavku ako se protivi konstitutivnosti naroda, poručivši još jednom kako je činjenica da on ne predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH.

Sličnog mišljenja je i predsjednik Zoran Milanović koji je rekao novinarima da članovi Predsjedništva BiH Komšić i Džaferović "nisu ljudi poštenih namjera" i dodao tada da nije dobra "ta nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja" da će BiH biti drugačija zemlja od zamišljene. Premijer Andrej Plenković dijeli Milanovićevo mišljenje pa i on ističe nužnost promjene Izbornoga zakona i omogućavanje Hrvatima biranje svoga predstavnika, ali uz nešto drugačiju retoriku. 

Prijetnje odcjepljenjem  i pozivi na rat

Posljednje izjave člana Predsjedništva Milorada Dodika odnosile su se na to kako su u Republici Srpskoj spremni na oružane sukobe u BiH te kako bi u slučaju takvog scenarija pozvali "prijatelje" da ih brane. Također, najavio je i da će parlament Republike Srpske najkasnije početkom studenog donijeti zakone kojima će proglasiti nezakonitima državne oružane snage te policijske agencije i pravosudna tijela i zabraniti im djelovanje u tom entitetu. Dodik je najavio i kako će RS odmah nakon toga osnovati svoju vojsku i sve druge agencije koje bi bile ekvivalent sadašnjima na državnoj razini.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako sadašnja kriza u BiH jest najozbiljnija još od Daytona, tim prije što se čuju otvorene prijetnje i planovi da se ugrozi teritorijalni integritet i suverenitet BiH, no vjeruje kako do toga ipak neće doći. S njim se slaže i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, koji tvrdi da "podjele BiH neće biti".

Dodik je pak odlučan vratiti suverenitet RS-u kakvoga joj je dao Dayton. Potvrdivši kako jedinstva u BiH nema ustvrdio je da rata ipak neće biti pa ni sigurnost građana, po njegovu sudu, nije ugrožena."Mi nećemo ratovati ako nas se ne dira", kazao je Dodik koji ne vidi zbog čega su ljudi u BiH zabrinuti. Ne bi li dokazao kako nema razloga za strah na sjednicu Predsjedništva BiH doveo je harmonikaša, što je čin koji su opet mnogi vidjeli kao potkopavanje institucija te zemlje. 

Ipak, opasne izjave nisu rezervirane samo za Dodika. Treba istaknuti i skandalozne objave konzula BiH u Frankfurtu Admira Atovića koji je uz povik ''Allahu Ekber putem Twittera pozivao na rat, a koju su prenijeli mnogi mediji. Na kraju je "junački" obrisao profil, a osuda većine bošnjačkih političara je izostala. 

Smirivanju situacije sigurno ne doprinose niti skandalozne tvrdnje te gotovo ismijavanje osmero djece ubijene u središtu Viteza, kao i pokušaji da se za njihovu smrt optuži Hrvatsko vijeće obrane, a koje je izjavio svojevrsni povjesničar Amir Kliko na predstavljanju svoje knjige ''Rat u srednjoj Bosni 1992. - 1994. godine''.

Je li Bosna i Hercegovina "bačva baruta" i hoće li Schmidt morati intervenirati kako bi smirio uzavrele emocije ili će pak svoje ovlasti još neko vrijeme "ostaviti u ladici"?

Očito je da je stanje u BiH najgore nakon rata, ali nadamo se da ipak neće prevladati izjave neodgovornih politika i pojedinaca. Što se tiče Hrvata i tzv. uplitanja Hrvatske, jednostavno je - pustite igrice i samo omogućite Hrvatima da sami biraju svog predstavnika. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.