Je li borba protiv 'Kolinde' perfidni nastavak plana 'Barbika'

Na društvenim se mrežama, ali i objavama analitičara na portalima razvila žustra rasprava o tome kako oslovljavati izabranu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. U njenom se predstavljanju i kampanji uglavnom koristilo njeno ime, pa se tako i njene web stranice zovu Kolinda.hr i Kolinda.tv , iz čega je jasno da je oslovljavanje sa 'Kolinda' bilo i njena preferencija. Javilo se, međutim, mišljenje da je tijekom njenog mandata treba oslovljavati formalnije - kao predsjednicu Grabar-Kitarović. Nisu rijetki ni oni koji misle da je skraćivanje na 'Kolinda' oblik seksizma i potcjenjivanja, pa da puno ime i prezime treba rabiti kao znak poštovanja i prema osobi i prema funkciji.

Miljenko Manjkas, direktor sadržaja našeg portala, snažno podržava kratko ime 'Kolinda':

"Nema dvojbe, njezino ime je samo po sebi brand. Samo je jedna Kolinda i ne postoji Kolinde do Kolinde Grabar- Kitarović, a poglavito sada kada je postala predsjednicom. To ime uvelike joj je i pomoglo da postane predsjednicom. I ona sama pokazala je da je toga svjesna kada ga je tijekom kampanje izbacila u prvi plan. Što će više Hrvata predsjednicu Kolindu Grabar - Kitarović zvati Kolinda, to će njena popularnost biti veća. Za nju je to nešto najbolje što joj se može dogoditi. Ljudi se u međusobnom oslovljavanju intimiziraju s onim osobama za koje osjećaju da su im bliske ili pak žele da im budu bliske. Dakako, bit će i situacija kada razina komunikacije neće moći izbjeći „predsjednicu Kolindu Grabar- Kitarović“ ili „predsjednicu Grabar-Kitarović“, ali među narodom, u neformalnoj komunikaciji, na društvenim mrežama, portalima, pisanim medijima pa čak i televizijama, ona će ponajprije biti „Kolinda“. Baš kao što je Josip Broz bio Tito. Indikativno je da upravo oni koji su tijekom kampanje sustavno provodili seksističku komunikacijsku strategiju „Barbika“, a neki čak i sudjelovali u izradi tog plana, sada brinu da Kolinda Grabar-Kitarović ne postane Kolinda, jer je i to, kao, seksistički." - piše Manjkas.

Vladimir Milinović, glavni urednik, misli da je upravo imenu 'Kolinda' snaga kampanje, ali i kasnije komunikacije:

"Biografski, ime Kolinda je povezano sa pjesmom Zdenke Vučković, objavljenom godinu dana ranije. Ta pjesma, 'Colinda', mnogo je starija, jer je Vučković obradila Lucillu Star, a Lucilla vrlo staru pjesmu Francuza u Louisiani, koja je opet nastala miješanjem kulture doseljenika sa ritmovima i melodikom domorodaca... riječ je o najstarijim korijenima bluesa. Ime 'Kolinda' zato ima iskonsku snagu koja dolazi iz ritmova koji su stvorili modernu glazbu, riječ je o brandu kojeg ne bi bolje smislile najjače svjetske agencije. Zato, svakako, Kolinda, u tom je imenu, koje gotovo da je čarobna riječ, snaga i energija koja bi mogla promijeniti Hrvatsku" - misli Milinović.

Marja Čolak, pomoćnica glavnog urednika, misli da je preveliki formalizam tu zapravo štetan:

"Kako će se koga i u kojim situacijama oslovljavati odavno ne ovisi o društvenim i kulturnim pravilima. Nekad su djeca, čak i kad bi odrasla, majku i oca persirala - ''Kako Vi kažete, gospođo Majko''. Danas pak nije rijedak slučaj da dijete roditelja ne zove mama i tata, nego osobnim imenom. Državnim vladarima obraćalo se u trećem licu - ''Kako god odluči Visočanstvo''. Danas nam se to čini smiješno, iako u suvremenim kraljevinama i dalje postoji, ali generalno se percipira kao anakronizam. Ipak, i u današnjem državničkom i službenom protokolu treba inzistirati na određenim pravilima pa tako i predsjednicu države imenovati njenom punom funkcijom te punim imenom i prezimenom. No, u bezbroj drugih, manje formalnih situacija, mišljenja sam da se treba ponašati u skladu s prilikom pa ako hoćete i trendovima. Pogotovo kad je riječ o korištenju rijetkog i jedinstvenog imena poput Kolinde, koje u ovom slučaju vlasnici imena služi i kao brend. I nije tu uopće riječ o šovinizmu. U minulom stoljeću mnoge su velike svjetske dame, najutjecajnije žene u povijesti, dopuštale pa čak i potencirale to da ih se naziva imenom, bez prezimena. Evita (Peron), supruga argentinskog predsjednika. Lady Di (Diana Spencer), princeza od Walesa i pokojna supruga princa Charlesa. Sjetimo se i Fride (Kahlo), kontroverzne meksičke slikarice, koja je i danas uzor feministkinjama diljem svijeta. U 21. stoljeću oslovljavanje samo osobnim imenom postupno postaje standard. U vremenu brzog života, društvenih mreža, portala, hashtagova i opće prisutnog pomodarskog obraćanja korisniku s ''ti'', formalizam umire, koliko god to boljelo fino odgojene nostalgičare. Ustrajati na oslovljavanju punim imenom i prezimenom, ravnopravnosti ili forme radi, suvišno je, pogotovo ako to dotičnoj osobi ne smeta. I kad vlasnica imena i sama preferira da je se u medijima naziva ''samo'' imenom. Pokazala je to, među ostalim, imenovanjem vlastitih online komunikacijskih kanala (kolinda.hr, kolinda.tv). Sve nabrojeno bi prigodnim dušebrižnicima trebalo začepiti usta. Ili im smeta što bi se nova predsjednica kao ''samo'' Kolinda mogla više umiliti naciji", kaže Čolak.

Andrea Latinović, pomoćnica glavnog urednika, smatra da je nemoguće izbjeći oslovljavanje samo imenom:

Mislim da bi novoizabranu predsjednicu trebalo oslovljavati s Kolinda Grabar- Kitarović, jer je to njezino puno ime i prezime. Naime, nazivati je samo imenom, Kolinda, znak je intimnosti, a većina građana nije s njom u takvim odnosima, jer je ne poznaju osobno. Osim toga, poštujem institucije, iako nisam formalist, tako da je za mene ona predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović. Kao što sam govorila i pisala Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović, a ne Franjo, Stipe ili Ivo. No, u slučaju gospođe Grabar- Kitarović apsolutno će biti nemoguće nazivati je punim imenom, jer je najprije podulje, zbog dva prezimena, a drugo, njezino je samo ime toliko jedinstveno da se već njegovim izgovaranjem zna na koga se misli. Tako da sam sigurna da će ona sljedećih pet godina ostati jednostavno Kolinda, a samo u protokolarnim prilikama, kao i u službenim pisanjima nazivat će je se punim imenom i prezimenom. Uostalom, uvjerena sam da će i njoj dgovarati da je građani zovu samo Kolinda, jer je jedan od temelja njezine kampanje bio poziv na zajedništvo svih u Hrvatskoj. Tako da će ona biti- Kolinda, jer je i obećala da će biti predsjednica svih. Kao što je bila jedna Evita, koja je također pokazivala da želi biti dostupna svim slojevima društva, a Kolinda i inače pripada u skupinu onih lijepih i elegantnih žena, koje imaju veliku dozu nježnosti, tako da je ni ne možete drugačije zvati negoli imenom, što ne umanjuje čvrstinu njezinog karaktera. Za razliku od, primjerice, njemačke kancelarke, koja zrači strogošću, tvrdoćom i disciplinom pa je teško zvati je Angela, ali samom činjenicom da je žena, najviše što je se može nazvati jest- Merkelica.  

Neven Pavelić, zamjenik glavnog urednika  

Hrvati koji su odrasli u diktaturi dobro se sjećaju da je upravo komunistička diktatura inzistirala da se Josipa Broza zove Tito. Drug Tito. Samo tako i nikako drukčije, i oni koji su mu pisali pisma obraćali su mu se s „ti", ali prvim velikim slovom – Ti.  Sve je to bila direktiva, ali ne smjernica, kao što je to u slučaju EU, nego naredba, to se tako moralo.

A moralo se, zato da ga se tako približi narodu, jer on je jedan od njih, jednak kao i svi deklaratorno u bivšoj Jugoslaviji. Nemoguće je bilo da ga netko nazove gospodin Broz, čak ni privatno, a kamoli u javnom govoru. Za to bi se išlo na sud, pa na Goli otok gdje bi tucanjem kamena čovjek shvatio koliko je golema njegova greška. A za mnoge je privatno bio zločinac, ubojica, šepavac...pa kad je izišla novčanica  jugoslavenskog dinara s njegovim likom – zvala se mrtvac...kolika ti je plaća? 500 mrtvaca. I za to se išlo u zatvor.

Hrvati su skloni davanju nadimaka, kroz povijest sve obitelji su imale nadimke, na kraju i prezimena su nastajala od nadimaka.

Sad živimo u demokraciji i kućni odgoj je uglavnom zaslužan za to kako će se koga nazivati i u privatnom i javnom govoru. Neki su, kada su govorili o prvom hrvatskom predsjedniku, zvali ga Francek, Njofra.... Oni koji ga nisu voljeli zvali su ga pogrdnim imenima.

U Javnom govoru i danas se zna tko je bio dr. Tuđman, iako je i njegov sin, također dr. Tuđman.

Njega je naslijedio Stipe, a možda i Stjepan Mesić. I svi su znali tko je Stipe, dobio je čak i pjesmu. Kada radimo party za ekipu.... I mesića na ražnju. Poznatiji je pod nadimcima – Dikobraz, Burdoš, Izdajnik, Onaj Udbaš s Pantovčaka... No, izborni rezultati su mu bili izuzetni, a volio se našaliti i na račun prethodnika, pričajući viceve koje ni pas s maslom ne bi pojeo. No, drugima su bili smiješni, kao što je i nekima bio smiješan sam Dikobraz.

U Javnom govoru on je bio predsjednik Mesić.

Došli smo do lignje ili kuhane noge. Predsjednik Ivo Josipović, za neke Ivo, a za neke Zampir.

U javnom govoru bio je predsjednik Josipović.

Kolinda Grabar-Kitarović nova je hrvatska predsjednica, njezina dva prethodnika bili su predsjednici RH.  Kolinda je, primijetili su mnogi, prva žena na kormilu Hrvatske i to su koristili da je vrijeđaju po rodnoj osnovi. Tako su notorni Budo Lončar i ekipa u odlasku s Pantovčaka objavili akcijski plan Barbika. I Kolinda je dobila taj nadimak, Barbika. I netko će je privatno tako zvati od milja, jer njezin izgled odgovara nadimku, a neki će je tako zvati jer misle da je time vrijeđaju.

U javnom govoru Kolinda Grabar Kitarović je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, nj. ekselencija Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Grabar Kitarović, samo Predsjednica, ili jednostavno Kolinda – bez titule, ako predsjednica Grabar Kitarović smatra da je to primjeren način javne komunikacije.

DRAGI ČITATELJI, ŽELIMO ČUTI VAŠE MIŠLJENJE PA GA OSTAVITE U FACEBOOK KOMENTARIMA I ODGOVORU NA NAŠU ANKETU!