Jandroković o porukama iz Srbije nakon Oluje, BiH, Vrhovnom sudu, Škori i Domovinskom pokretu...

"Već tradicionalno prilikom obilježavanja Oluje iz Beograda dolaze poruke koje su povijesno netočne, koje su pokušaji da se u percepciji ljudi promijeni ono što mi znamo da je povijesna istina, a to je da je Srbija bila agresor na Hrvatsku, da su ogromne žrtve koje je Hrvatska tada podnijela, u ljudskim životima i materijalno, i to je općepoznata stvar", rekao je Jandroković u Splitu, dan nakon proslave te vojno-redarstvene operacije. 

"Srbija se mora suočiti s poviješću, s vlastitom odgovornošću. Neće oni današnjim interpretacijama promijeniti ono što se događalo početkom devedesetih, to su povijesne činjenice kojih se svi sjećamo", poručio je predsjednik Sabora, pa ponovio da "pokušaji povijesnog revizionizma neće naići na plodno tlo". 

"Mi znamo da je Hrvatska napadnuta, da smo vodili pravedan rat i da smo u njemu pobijedili", dodao je. 

Položaj Hrvata u BiH

Jandroković je u Splitu kazao i kako se treba "otvoreno govoriti o onome što se događa u Bosni i Hercegovini", odnosno o "pokušajima da se Hrvate izgura iz položaja konstitutivnog i jednakopravnog naroda". 

Naglasio je da je "ustavna i moralna obaveza" Hrvatske da se pomogne tamošnjim Hrvatima.

"Ne tražimo ništa više od onog što im pripada, a to je da imaju jednaka prava, ne samo na papiru, nego i u stvarnosti" kao i druga dva naroda. 

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Izrazio je želju da se u trećem pokušaju za predsjednika Vrhovnog suda odabere kandidata koji će biti najbolji.

"Moja je želja, a vjerujem i većine nas koji sudjelujemo u tome, da ovoga puta odaberemo kandidata koji će biti najbolji", izjavio je Jandroković u Splitu posljednjeg dana za prijavu kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.  

Državno sudbeno vijeće je 7. srpnja raspisalo treći javni poziv za čelnu osobu Vrhovnog suda s rokom prijave od 30 dana koja istječe u ponoć.

Jandroković je rekao da je procedura poznata i da tek treba vidjeti tko se sve prijavio od kandidata. Nakon što predsjednik Republike predloži jednog od kandidata, o njemu će raspravljati Sabor.

Predsjednik Zoran Milanović ovaj je tjedan potvrdio da će za mjesto predsjednika toga suda predložiti suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića, koji je 2013. donio presudu protiv osam banaka u vezi s kreditima u švicarskim francima. 

Jandroković je kazao da o se o kandidatima među vladajućima nije još razgovaralo.

"Trebamo vidjeti životopise kandidata, njihove programe, što će reći Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda", odgovorio je Jandroković na pitanje postoji li konsenzus oko novog Milanovićeva kandidata.

Potvrdio je i kako nije nemoguće da se početkom rujna održi izvanredna sjednica Sabora na kojoj će se raspravljati na ovoj temi, istaknuvši da je još prerano o tome govoriti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović ranije je rekao da će na vrijeme, u skladu s Ustavom, istaknuti svog kandidata nakon što Zlata Đurđević u Saboru nije dobila potporu većine zastupnika.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Marin Mrčela.

O Škori

Osvrnuo se i na stanje u Domovinskom pokretu nakon odlaska Miroslava Škore s čelne pozicije.

"Što se tiče DP-a, ne znam što je istina, nemam potrebu komentirati ono što se događa u drugoj stranci, na njima je da to riješe. Vidjeli ste na izborima da nam konkurencija nije onemogućila da budemo uvjeljivi pobjenici tako da, bez obzira na zbivanja u DP-u, HDZ je najjača politička stranka i tako će ostati", rekao je Jandroković.

Na Saboru donošenje zakona za oporavak ruralnih područja

Predsjednik Hrvatskog sabora najavio je i da će Sabor donositi zakone namijenjene demografskom oporavku ruralnih područjima, među kojima je i Dalmatinska zagora.

Jandroković se u Splitu sastao sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom da bi, kako je rečeno, razmotrili mogućnosti zaustavljanja trendova iseljavanja iz Dalmatinske zagore.

Istaknuo je kako su državi na raspolaganju velika sredstva iz europskih fondova, ističući bitnim osmišljavanje dobrih projekata koji će osigurati da ljudi, posebno mladi, ostanu u Zagori i zasnuju obitelji.

Izrazio je uvjerenje da će se u tome uspjeti zajedničkim naporima lokalne razine, županije i nacionalne razine, u prvom redu Vlade, a  Sabor će donositi zakone koji će ići u smjeru da se zajednički osigura kvalitetniji život u ovom kraju.

"Ohrabruju vrlo izdašna sredstva koja ćemo dobiti kroz višegodišnji financijski plan, kroz plan oporavka i otpornosti, a radi se o desecima milijardi eura koje ćemo trebati pametno kanalizirati i stvarati uvjete da Hrvatska bude  atraktivna za život", poručio je Jandroković.

Zagori pomoć kao i Slavoniji, Banovini, Lici i Gorskom kotaru

Naglasio je i važnost infrastrukturnih projekta za opstanak ljudi u Dalmatinskoj zagori, napominjući kako se sa županom Bobanom složio da se pomoć područjima Dalmatinske zagore financira slično kao i u slučaju Slavonije, Baranje i Srijema.

Kazao je i kako su se zbog pandemije u Hrvatsku počeli vraćati mnogi ljudi koji su otišli, a naveo je i da u Hrvatsku, kojoj je potrebna radna snaga, dolazi i veliki broj ljudi "koji nisu samo Hrvati".

"Bilo bi idealno kada bi jedan broj tih koji sad dolaze raditi u Hrvatsku bili Hrvati, ali potrebna je suradnja i hrvatska politika mora stvarati preduvjete za povratak", naglasio je Jandroković.

Želja da se veliki dio dijaspore vrati u Hrvatsku

Izrazio je i želju da se veliki dio ljudi iz dijaspore vrati u Hrvatsku.

"Potrebna je stalna komunikacija između nas i pripadnika hrvatskog naroda koji živi u inozemstvu i nadam se da će se u Hrvatskoj stvoriti uvjeti u kojima će se značajan broj Hrvata vratiti natrag i početi živjeti, poslovati i pridonositi  razvoju same Hrvatske", rekao je predsjednik Sabora.

Župan Boban rekao je da županija provodi niz demografskih mjera, ali da ne može sama riješiti problem depopulacije u Dalmatinskoj zagori.