Jakovljević za Direktno: Ova situacija je neka vrsta našeg Križnog puta i mi to trebamo prihvatiti, onda ćemo se lakše nositi s time

Nakon najava relaksacije mjera i izlaska iz karantene pojavili su se brojni medijski napisi o psihološkim posljedicama socijalne distance i izolacije pa čak i razvijanja PTSP-a kod određenih osoba.

"Bitno je shvatiti što se nama zapravo događa, dakle, u karanteni smo, ali je važno koji smisao mi dajemo toj karanteni. O tome ovisi kakve će biti posljedice po nas. Dakle, ništa se od toga ne mora razviti. Ako netko pozitivno razmišlja i kaže: 'Hvala ti Bože, ja sam sada na sigurnom, neću se zaraziti i neću zaraziti ni druge', onda je to pozitivno i nema razloga da karantenu ne izdrži", rekao je dr. Jakovljević.

Ipak, ako nismo među onima kojima je karantena teško pala, zasigurno poznajemo nekoga kojemu je ova situacija jako teška za izdržati.

"Nekima je teško pala izolacija jer su oni tako nenamjerno 'odlučili', tako su programirani. Sada trebaju poraditi na sebi. Ovo je prilika da se upoznamo sami sa sobom, posvetimo se sebi, jer sada imamo puno više vremena za stvari za koje ranije nismo imali vremena.

Postoje razne tehnike meditacije, možete početi raditi na sebi, možete se prisjećati lijepih trenutaka u svom životu, što biste možda promijenili, ako nešto nije bilo dobro. Jako je važno da mediji ne šire paniku, jer oni pridonose tome", rekao je naš sugovornik.

Dobro je imati uzore u životu, jedan od mojih je Alice Herz-Sommer

Učenje po modelu je iznimno važno, nije bit ono što nam pričaju, već da na primjeru vidimo ono što rade.

"Bilo bi dobro da u školama da bude malo više hodegetike (hodegeo-pokazujem put), bilo bi dobro da profesori pokazuju životna umijeća svojim učenicima od osnovne škole do fakulteta.

Jedan od mojih uzora je, primjerice, Alice Herz-Sommer, pijanistica koja je i sa svojih 110 godina iznimno svirala. To je žena koja je cijeli rat provela u Auschwitzu. Svirala je i Nijemcima i logorašima, a kada su je pitali bi li promijenila nešto u svom životu, ona je rekla da ne bi, jer je to bio njezin život. Ona ga je prihvatila takvim kakav je i doživjela je duboku starost bez mržnje", rekao je Jakovljević.

Patnja prestaje biti patnja u onom trenutku kada nađe svoj smisao. Miro Jakovljevićpsihijatar

"I mi se možemo opredijeliti ako prihvatimo ovo sada stanje kao jedan izazov koji je ujedno prilika da svi zajedno postanemo bolji jedni prema drugima, onda karantena neće imati negativne posljedice", dodao je.

Dalje je nastavio.

"Drugi uzor je Viktor Frankl, čuveni psihijatar koji je tvrdio da je ljudima u životu najvažnije smisao, jer je to ono što ih pokreće. On je također bio u njemačkom logoru i rekao je jednu bitnu rečenicu: 'Patnja prestaje biti patnja u onom trenutku kada nađe svoj smisao'", govori Jakovljević o svojim uzorima.

Osobe s depresijom i anksioznim poremećajima i karantena

"Naš problem u modernom društvo nešto je što se zove 'empty self'. Opet je važno naglasiti da je važno značenje koje mi dajemo toj karanteni. Ako joj damo pozitivno značenje lakše ćemo je podnijeti", rekao je ugledni psihijatar.

Objasnio je kako ljudi koji se bore s  poremećajima poput anksioznosti, ili depresije mogu lakše podnijeti ovu situaciju.

"Oni na isti način trebaju pristupiti karanteni, mogu razviti tehnike opuštanja. Osobe s depresijom negativno razmišljaju, potrebno je da izađu iz tog začaranog kruga negativnih misli. Oni prije svega imaju negativan doživljaj sebe i negativan doživlja svijeta i budućnosti. To je trijada depresije. Važno je da imaju nekoga pokraj sebe tko ih potiče i tko će im reći da oni vrijede upravo takvi kakvi jesu, da u njima postoji puno dobroga te da i oni također imaju svoje potencijale", rekao je Jakovljević.

Također je objasnio da osobe s depresijom negdje u sebi imaju rezervoare sreće. Mogu se prisjetiti trenutaka kad su bili sretni, ili poželjeti da opet jednog dana  budu sretni. Imaju moć da ostanu u depresiji, ili da se pokušaju izvući iz tog stanja.

Slikovito je to opisao.

"Neki depresiju opisuju kao mrak, ali kada smo u mraku, onda ne trebamo kukati što je mrak, nego samo pronaći i pritisnuti prekidač te upaliti svjetlo. Dakle, moraju vježbati na sebi. Naravno, bitna je pomoć bližnjih. Svatko od nas ima određenu moć, ali problem s depresivnim osobama je što one svoju moć otpisuju. 

Postoji jedan termin koji se zove 'herojsko putovanje'.

Depresivac na tom 'herojskom putovanju' treba pobijediti demone depresije i upaliti svjetlo u svome životu, objasnio je psihijatar.

"Imate pet važnih stvari, a to su ljubav, moć, sreća sloboda i smisao", dodao je.

Osvrnuo se na relaksacije mjera i ljude koji su pohrlili u prirodu. Naglasio je da je bitno da paze jedni na druge, ne riskiraju i poštuju pravila udaljenosti.

"Trebamo biti zahvalni što smo imali dobro vodstvo i dobro smo prošli u ovoj situaciji", rekao je.

Trebamo biti bolji jedni prema drugima

"Mediji također trebaju slati pozitivne poruke i umiriti ljude, jer nema potrebe za stvaranjem panike. Ljudi trebaju biti bolji jedni prema drugima pa će svima biti bolje. Drugim riječima, ljubi bližnjega svog kao samog sebe. Ni manje ni više.

Ne možeš sebe voljeti na pravi način ako ne voliš svoje bližnje, a ako ne voliš sebe, onda ne možeš voljeti ni bližnje.

Trebamo imati više strpljenja jedni s drugima" poručio je.

Osvrnuo se i na neka prošla vremena i ljude koji su prošli puno teže situacije.

"Poznavao sam ljude koji su prošli Križni put, oni nisu smjeli niti reći da su bili na Križnom putu, preživjeli su. Niti su se smjeli žaliti, niti su se žalili, čovjek kojega sam poznavao bio je sretan što je preživio, sigurno je imao je PTSP, ali je živio s tim.

Ova situacija sada je neka vrsta našeg Križnog puta i mi to trebamo prihvatiti, onda ćemo se lakše nositi s tim, time postajemo jači'', zaključio je razgovor Jakovljević.