Jadranski grad na dobrom putu da dobije energanu: 'Ekološki će biti čist i prihvatljiv'

Izgradnja energane planirana je u krugu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac na samom rubu Šibenika. Ugovor su potpisali gradonačelnik Šibenika HDZ-ov Željko Burić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. No, o tome treba li u Hrvatskoj graditi energane mišljenja stručnjaka su podijeljena.

Jedni kažu da je to samo drugo ime za spalionicu sa svim štetnim posljedicama, dok drugi smatraju da je to uobičajeni europski model oporabe otpada, potreban zbog energije koju proizvode. Inače, energane su postrojenja u kojima se spaljuje otpad, a oslobođena energija pretvara u korisne oblike poput grijanja ili električne struje, za razliku od običnih spalionica gdje se energija ne iskorištava.

Tema izgradnje energana ponovno je otvorena u raspravi o rješavanju gorućeg problema zbrinjavanja otpada u Gradskoj Skupštini Grada Zagreba i to nakon odrona na Jakuševcu. Iako se Zagrepčani jako bune protiv gradnje iste, čini se kako to u Šibeniku nikome ne predstavlja veliki problem, a Šibenik je među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su uveli kružnu brigu o zbrinjavanju otpada.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Pozitivan primjer

Tijekom rasprave voditelj teme Zero Waste i kampanje protiv spaljivanja otpada u Zelenoj akciji Marko Košak istaknuo je kako je ključno pitanje prilikom rasprave o energanama želi li Hrvatska pa tako i Šibenik ponavljati tuđe greške ili ih izbjeći primjenom dostupnih boljih rješenja. Napomenuo je kako riječ o postrojenjima spaljivanje otpada.

"Energane termički obrađuju otpad te uz mizerne količine energije koju proizvode – električne i/ili toplinske, smanjuju masu otpada pretvarajući ga u toksični pepeo i šljaku čije je zbrinjavanje iznimno skupo te u štetne plinove poput CO2, dioksina, furana", upozorava. Osim toga, dodaje, spaljivanjem se uništavaju brojni vrijedni resursi, čijim bi se iskorištavanjem smanjila potreba za eksploatacijom novih resursa.

Europska Unija je posljednjih nekoliko godina u svojim brojnim dokumentima jasno poručila kako se otpad mora maksimalno iskoristiti kao sirovina za industrijsku proizvodnju. Košak tvrdi i da su se energane na miješani otpad na nizu primjera diljem Europe i svijeta pokazale izuzetno štetnim za okoliš i zdravlje, ali i financijski najskupljim.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

U tijeku je postupak nabave

Sve veći utjecaj spaljivanja otpada na klimatske promjene, upozorava Košak, rezultirao je odlukom EU-a da ga izbaci iz svoje taksonomije održivih aktivnosti te od 2021. godine ne financira izgradnju novih energana, a 2022. godine je donesena i odluka da se emisije od spaljivanja otpada naplaćuju po tržišnim cijenama, što će spaljivanje dodatno znatno poskupiti.

Govoreći o projektu energane, Burić je naglasio kako je to samo dio projekta potpune reindustrijalizacije Šibenika. "Ovo je projekt energane na prerađeni otpad. Ne govorimo o spaljivanju otpada, nego o energani koja će proizvesti električnu i toplinsku energiju iz prerađenog otpada. Tako se zbrinjava i mulj, koji iz sustava odvodnje mora proći proces sušenja i na kraju biti zbrinut", rekao je.

Sjajno je u svemu što se Bikarac nalazi pored Industrijske zone Podi u kojoj Grad Šibenik razvija projekt proizvodnje zelenog vodika u zatvorenom ciklusu od stakla i solarnih panela do recikliranja otpadnih voda iz tog procesa te apsorpcijom ugljičnog dioksida iz zraka. "Na Podima i Bikarcu u konačnici će se zatvoriti ogroman industrijski projekt koji će ekološki biti apsolutno čist i prihvatljiv", zaključio je Burić.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Šibenik je pionir

Viša savjetnica za informiranje Grada Šibenika Marina Jurković za portal Direktno kazala je kako je sada u tijeku postupak javne nabave za izradu projektno - tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za energetsku uporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda na lokaciji Centra Bikarac.

"Izradu dokumentacije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u potpunosti financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s oko tri milijuna eura. Studija izvodljivosti, kao dio projektne dokumentacije, pokazat će mogućnosti implementiranja ovog postupka u šibenskom centru", kazala je. 

Dodala je kako je rok za izradu kompletne dokumentacije koja uključuje i idejni projekt te studiju utjecaja na okoliš kraj 2026. godine. "Kružno gospodarenje otpadom jedan je od ključnih ciljeva zelenih politika Europske unije i predstavlja održivi model u svjetlu ekoloških izazova s kojima se suočavamo", rekla je.

Za kraj je naglasila kako je šibenski Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, jedan od četiri aktivna centra u Republici Hrvatskoj, primjer je kružne brige o zbrinjavanju otpada, a objedinjuje odlaganje otpada, postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, pretovarne stanice i prateću infrastrukturu. "Potencijalnom izgradnjom postrojenja za energetsku uporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Centar će smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagališta, smanjiti emisiju stakleničkih plinova s odlagališta te otvoriti mogućnost korištenja otpada u energetske svrhe", zaključila je Jurković.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.