Jadranski grad na dobrom putu da dobije energanu: 'Ekološki će biti čist i prihvatljiv'

Izgradnja energane planirana je u krugu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac na samom rubu Šibenika. Ugovor su potpisali gradonačelnik Šibenika HDZ-ov Željko Burić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. Balen je naglasio kako je potpisivanje ugovora bio samo završni čin uspostave cjelovitog, efikasnog i modernog sustava gospodarenja otpadom na području Šibenika.

Projekt je težak tri milijuna eura te je to samo dio sredstava osiguranih za projekt Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Naglasio je kako je osigurano i 15 milijuna eura iz Kohezijskih fondova te sedam i pol milijuna eura iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Rekao je i kako će Šibenik biti primjer cjelovitog kružnog gospodarstva do korisnika toplinske i električne energije na Gospodarskoj zoni Podi.

Bikarac je posjetio i ministar gospodarstva Damir Habijan, a jedna od prvih odluka, kada je stupio na dužnost, bila je upravo ova o postrojenju za energetsku uporabu goriva iz otpada. Naglasio je kako je primjer Bikarca je odličan za cijelu Republiku Hrvatsku. Pohvalio je Grad Šibenik što su na tom primjeru pokazali znači zatvorena cjelina.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Pozitivan primjer

Šibenik je među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su uveli kružnu brigu o zbrinjavanju otpada. "U centrima za gospodarenje otpadom gotovo 50 posto troška čini gorivo iz otpada, a imate i pitanje prosušenog mulja iz Aglomeracije, koji također treba zbrinuti. Upravo izgradnjom energane zatvarate tu cjelinu, a dodana vrijednost je blizina korisnika toplinske energije u zoni Podi", rekao je Habijan.

Dodao je kako je cilj Hrvatske u 2035. godini na odgagalištima imati svega 10 posto otpada što se bez energana neće moći postići. Gradonačelnik Željko Burić istaknu je kako je Šibenik jedan od rijetkih gradova koji je priču o gospodarenju otpadom doveo do samog kraja, ali je svjestan da će faza edukacije samih građana trajat još godinama.

"Jedan smo od rijetkih gradova koji ima 'leteće' dežurne ekipe koje saniraju nepoštivanje načina zbrinjavanja otpada uklanjajući sav nepropisno odbačeni otpad. Sav taj višak otpada, koji ljudi svjesno ostavljaju gdje ne bi trebali, ide na trošak Grada Šibenika s ciljem da ćemo ipak pobijediti i da će u nekom trenutku osjećaji srama i obveze nadvladati onu intenciju za uštedu nekoliko desetaka centi", rekao je Burić.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

U tijeku je postupak nabave

Govoreći o projektu energane, Burić je naglasio kako je to samo dio projekta potpune reindustrijalizacije Šibenika. "Ovo je projekt energane na prerađeni otpad. Ne govorimo o spaljivanju otpada, nego o energani koja će proizvesti električnu i toplinsku energiju iz prerađenog otpada. Tako se zbrinjava i mulj, koji iz sustava odvodnje mora proći proces sušenja i na kraju biti zbrinut", rekao je.

Sjajno je u svemu što se Bikarac nalazi pored Industrijske zone Podi u kojoj Grad Šibenik razvija projekt proizvodnje zelenog vodika u zatvorenom ciklusu od stakla i solarnih panela do recikliranja otpadnih voda iz tog procesa te apsorpcijom ugljičnog dioksida iz zraka. "Na Podima i Bikarcu u konačnici će se zatvoriti ogroman industrijski projekt koji će ekološki biti apsolutno čist i prihvatljiv", zaključio je Burić.

Viša savjetnica za informiranje Grada Šibenika Marina Jurković za portal Direktno kazala je kako je sada u tijeku postupak javne nabave za izradu projektno - tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za energetsku uporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda na lokaciji Centra Bikarac.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Šibenik je pionir

"Izradu dokumentacije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u potpunosti financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s oko tri milijuna eura. Studija izvodljivosti, kao dio projektne dokumentacije, pokazat će mogućnosti implementiranja ovog postupka u šibenskom centru", kazala je. 

Dodala je kako je rok za izradu kompletne dokumentacije koja uključuje i idejni projekt te studiju utjecaja na okoliš je kraj 2026. godine. "Kružno gospodarenje otpadom jedan je od ključnih ciljeva zelenih politika Europske unije i predstavlja održivi model u svjetlu ekoloških izazova s kojima se suočavamo", rekla je.

Za kraj je naglasila kako je šibenski Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, jedan od četiri aktivna centra u Republici Hrvatskoj, primjer je kružne brige o zbrinjavanju otpada, a objedinjuje odlaganje otpada, postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, pretovarne stanice i prateću infrastrukturu. "Potencijalnom izgradnjom postrojenja za energetsku uporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Centar će smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagališta, smanjiti emisiju stakleničkih plinova s odlagališta te otvoriti mogućnost korištenja otpada u energetske svrhe", zaključila je Jurković.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.