Jadranka Polović za Direktno: Istrošena je matrica europskih političkih sustava

''Upravo završeni izbori za Europski parlament u većini zemalja zapadne, južne, ali i srednje Europe napokon su poprimili formu toliko željenog 'festivala demokracije'. Zaista, odaziv birača bitno se povećao diljem kontinenta i po prvi put u četvrt stoljeća bio veći od 50 posto (50,95 posto).

Kako navodi Politico - proces glasovanja najveći je pobjednik ovih izbora, što ukazuje na činjenicu da su oni neobično važni i za građane koji su u njima vidjeli priliku za promjenu. Naime, posthladnoratovske generacije europskih birokrata duboko su odgovorne ne samo za ekonomski i socijalni status velike većine europskih građana, već i za moralnu krizu koja razara suvremena zapadna društva, a iz čega proizlaze sasvim konkretni problemi s kojima se Unija danas suočava'', objašnjava Polović.

Kaže i kako prvi put, od prvih europskih izbora 1979. godine, dvije najveće grupacije EPP (Europska pučka stranka) i S&D (Progresivni savez socijalista i demokrata) neće imati većinu u Parlamentu, a time i komotnu poziciju. Iako i dalje ostaju najbrojnije u Europskom parlamentu, nesumnjivo će trebati koalirati s liberalima (ALDE) kao i zelenima, stoga rascjepkani ishod proteklih izbora nesumnjivo sugerira da predstojeći pregovori oko popune najviših dužnosničkih mjesta, uključujući predsjedništva Europske komisije, Vijeća i Parlamenta, kao i mjesto Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, neće biti nimalo laki. Tako, nije sasvim izvjesno da će kandidat EPP, Manfred Weber, zauzeti mjesto predsjednika Europske komisije.

Populističke pobune i ''revolucionari''

''S druge strane, nacionalističke, desničarske, euroskeptične stranke koje su se nekada nalazile na rubu europske politike napredovale su značajno u mnogim zemljama Europske unije - potaknute primjerima Brexita i izborom predsjednika Donalda Trumpa u SAD-u. Njihov uspjeh ukazuju na činjenicu da će se ovaj sada raznoliki proeuropski blok nastaviti boriti s populističkom pobunom i u narednim godinama. Respektabilan broj 'nacionalista' mogao bi stvoriti nove prepreke tijekom zakonodavnih rasprava, unatoč činjenici da će ova progresistička elita odbiti prepustiti bilo koje od utjecajnih mjesta novim 'revolucionarnim', time i nepouzdanim zastupnicima.

Pored toga, izborni rezultat predstavlja ozbiljan izazov Bruxellesu u provedbi lijepo zamišljene, ali trenutno neostvarive jače integracije Europe. Njemačko-francuska osovina koja je 70-ak godina predstavljala temelj Europske unije postupno se urušava. Ono što osobito upada u oči činjenica je da revolucionarna zbivanja potresaju ključne zemlje Europe, 'stare' demokracije - Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku. Pokret 'žutih prsluka', konfuzni događaji oko Brexita ili neuspjeh stranaka vladajuće koalicije u Njemačkoj uzdrmali su temelje vlasti triju najjačih lidera Europe - Emmanuela Macrona, Therese May i Angele Merkel, od kojih su ove dvije na odlasku te jasno ukazali na istrošenu matricu europskih političkih sustava. Naime, niti njihove etablirane političke stranke, kao ni vladajuće političke grupacije unutar struktura Europske unije nemaju rješenja ni odgovore za brojne socijalne i ekonomske izazove u tim zemljama, ali i šire unutar EU-a. Ovi izazovi uključuju ne samo Brexit, već i socijalne posljedice ekonomske krize 2008. godine, veliku migrantsku krizu koja od 2015. godine neprekidno ugrožava Europu, ali i unutarnje europske migracije o kojima se vrlo malo govori, a koje devastiraju istočnu, i južnu Europu'', nastavlja dalje analizu Jadranka Polović.

I dalje nad Europom ''visi'' pitanje Brexita

''U novom sazivu, EU će se suočiti s izrazito nepredvidljivom prisutnošću velikog kontingenta zastupnika iz 'Brexita', stranke Nigela Faragea koji je u kratkom pobjedničkom govoru izjavio kako njegova stranka želi vodeću ulogu u pregovorima oko Brexita. Nadalje, neriješeni krajolik buduće turbulentne EU najjasnije se ocrtava u Francuskoj, gdje je Macronova stranka La République En Marche uništila tradicionalne velike stranke - konzervativnu Les Républicains, kao i socijaliste. No, Macronov uspjeh bio je kratkog daha - Nacionalno okupljanje (RN), konzervativna desna stranka koju predvodi Marine Le Pen osvojila je najviše glasova.

U Njemačkoj je kolaps socijaldemokrata bio još dramatičniji nego u Francuskoj, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) napredovala u odnosu na posljednje europske izbore. Stoga pobjeda socijalista u Španjolskoj, kao i njihovo iznenađujuće prvo mjesto u Nizozemskoj te uspjeh u Portugalu, Malti i Danskoj, nisu dostatni da nadoknade gubitke lijevog centra u Francuskoj i Njemačkoj, najutjecajnijih zemalja EU'', vrlo je precizna Polović.

I na kraju, vrlo važno je i sljedeće: "Talijanski vicepremijer i ministar unutarnjih poslova, Matteo Salvini, ostvario je izniman uspjeh. Liga je osvojila 33,8 posto glasova što je najbolji rezultat ikad ostvaren i gotovo udvostručen u odnosu na prošlogodišnje opće izbore. 'To je glasanje koje nam dopušta da pokušamo promijeniti Europu', rekao je Salvini, najavivši suradnju s populistima iz Francuske, Mađarske i drugih  zemalja u pokušaju da proguraju radikalne reforme koje EU zaista trebaju."

Ako još dodamo uspjeh Orbanova Fidesza u Mađarskoj ( 52 posto glasova - rekordna pobjeda i rekordna izlaznost) te uspjeh poljske stranke Pravo i pravda (42 posto), vidljivo je da je nova 'geometrija Europe', pored Njemačke i Francuske proširena i zemljama Višegradske skupine. Upravljanje društvima unutar EU-a postaje sve teže, a vrlo turbulentna zbivanja u Europi koja su se proširila i na najprosperitetnije države Zapada jasno pokazuju da se Europska unija nalazi u dubokoj sistemskoj i društvenoj krizi. Razdoblje spokojstva globalističkih elita je završeno, nagomilane su ogromne društvene proturječnosti, a politički sustav koji se žilavo pokušava održati ne može odgovoriti na narasle izazove'', zaključuje Jadranka Polović u razgovoru za Direktno.