Izvješće o DORH-u za 2015. Cvitan će braniti 2017.! Prijeti li mu smjena?

Svakako najvažnija je točka bila je donošenje Državnog proračuna za sljedeću godinu, koje u konačnici, nakon bebrojnih ''gluhih'' rasprava u pravilu završava donošenjem istoga, obzirom da vladajuća struktura ionako ima debelu većinu u Saboru. Standardno, manje-više svi oporbeni amandmani redovito ''padaju u vodu'', prepucavanje se vodi danima, a Proračun kreće u izvršenje.

Upravo stoga što je riječ o posljednjoj sjednici prije ustavne pauze, na sjednicu stižu godišnja izvješća o radu brojnih državnih institucija, agencija, zavoda, zaklada...

Posebno nam je zanimljiva bila, po službenom rasporedu 28-a točka: Godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva za 2015. godinu; dakle, željno se iščekivalo što će sve reći glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Podsjetimo, po zakonu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u svezi sa zaštitom imovinskih interesa Republike Hrvatske, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanja kadra. U godišnjem izvješću može se upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva i dati prijedloge za unapređenje rada.

Kako doznajemo, taj će izvještaj pred zastupnike doći tek nakon ustavne pauze u trajanju od mjesec dana, dakle, sredinom siječnja 2017. godine. Kao navodni se razlozi spominju oni tehnički - mnoštvo nadopuna ionako ogromnog dnevnog reda, otezanja rasprava zbog silnih polemika i traženja stanki u radu (čitaj: Pernar), moglo bi se reći- nered u dnevnom redu. Prilično neuobičajeno za predmet tako visokog prioriteta kao što je rad DORH-a.

No, je li to prebacivanje Cvitanova izvješća za siječanj 2017. godine isključivo posljedica gorespomenutih tehnikalija, ili se, kako se spominje po pravosudnim i političkim kuloarima, radi o nečem drugom?

Naime, poznato je da je Cvitan bio osobni izbor Zorana Milanovića, bivše Kukuriku Vlade, kao nasljednik dugovječnog Mladena Bajića, koji je nakon instaliranja Cvitana samo zarotiran na dužnost njegova zamjenika zadužen za Kazneni odjel DORH-a.

Afera Madison

Milanović i Cvitan slovili su kao ''intimusi'', što je smatrano javnom tajnom, a pod udar javnosti obojica su došli kada je puknula ''afera Madison'.

Za one koji se ne sjećaju, riječ je, ukratko, o sljedećem: Mladen Hrgarek, vlasnik agencije Madison koja sa SDP-om ima ugovor o PR uslugama, policiji i Uskoku potvrdio je da je bivši premijer od njega tražio da njegovu prijatelju mjesečno na fiktivne ugovore isplaćuje 15 tisuća kuna. Jedna od ključnih osoba spomenute agencije je Zinka Bardić, nekadašnja Milanovićeva glasnogovornica, a Medison s SDP-om ima ugovor od 50 tisuća kuna mjesečno paušala, dok su troškovi kampanje posebno plaćeni, s tim da od tog iznosa agencija svaki mjesec Milanovićevom prijatelju Igoru Kneževiću isplati 15 tisuća kuna pa se sumnja da je ovaj novac prosljeđivao Milanoviću za financiranje privatnih troškova. U trenutku kada je Porezna posumnjala da u tom poslovnom odnosu postoje neke nelogičnosti u priču su uskočili Uskok i policija. Uskok poziva aktere na razgovor, ali Uskokovi istražitelji u cijeloj priči nisu pronašli ni trunku Milanovićeve odgovornosti. Bivši je premijer na ispitivanju u Uskoku navodno bio šest sati i to u srpnju ove godine. Uskok nije uočio ni pronašao nikakve nepravilnosti u cijeloj toj mutnoj priči.

Afera Pismohrana

Podsjetimo i na aferu ''Pismohrana servis'' u kojoj je glavni akter Milanovićev brat Krešimir, a koja je trebala pohranjivati arhivu Zmajlovićeva ministarstva, ali i arhivu HZZO-a, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, HBOR-a, Porezne uprave i mnogih drugih javnih i državnih institucija.

Prihod ''Pismohrana servisa'' udesetostručio se od kada je Milanović postao premijer pa je s 256.316 kuna prihoda iz 2010. godine u 2012. godini skočio na 3,8 milijuna kuna. To nije jedina afera vezana uz premijerova brata koja podsjeća na nepotizam, jer vezivalo se njegovo ime i uz aferu s autopraonicom. Naime, svega dva mjeseca nakon što je Milanović sjeo u fotelju predsjednika Vlade, tvrtka supruge njegova brata Krešimir Milanovića- Miglu Autopraone dobila je 250 tisuća eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koja je inače državna. Novac je dobio za gradnju samoposlužne autopranice u Sesvetama. Riječ je o djelatnosti koja ne zapošljava radnike. Miglu je od HBOR-a dobio novac iz Programa za mikro, male i srednje poduzetnike i to preko Centar banke s kojom je državna banka sklopila ugovor za plasman kredita poduzetnicima.

Uvjeti kredita bili su izrazito povoljni, a nagađalo se da je isti odobren zbog utjecaja premijera Milanovića. I baš kao u onim napornim reklama to još uvijek nije sve jer premijerovom bratu i tadašnjoj supruzi pomagao je i Zvonirmi Mrsić predsjednik Uprave Podravke, inače istaknuti član SDP-a. Na autopraonici je postavljen Podravkin plakat na temelju kojeg je ova velika kompanija kasnije plaćala autopraonici iznos kojim su vlasnici Miglua plaćali kredit banci. Tako je tvrtka u većinskom vlasnišvu države plaćala kredit obitelji premijerova brata. I LHB banka izložila se izrazito velikom riziku kada je dodijelila višemilijunski kredit ponovno premijerovom bratu. Riječ je o banci kćeri Nove ljubljanske banke, a privilegirani kredi u iznosu od 3,2 milijuna eura dodijelili su baš Milanovićevom bratu.

O toj je aferi u više navrata javno govorio bivši ministar financija u SDP-ovoj Vladi, Slavko Linić, kojega je Milanović promptno smijenio i izbacio iz SDP-a, trudeći se usput smjestiti mu i kazneni progon zbog ''slučaja Spačva''. U pozadini ovog žestokog sukoba koji je tresao SDP bilo je Linićevo razokrivanje financijskih dubioza Milanovića i njegove obitelji. 

Jesu li tehničke zavrzlame u Hrvatskom saboru zaista pravi razlog odgode Cvitanova godišnjeg izvješća, ili je riječ o kupovanju vremena kako bi se prikrile ''rupe'' u tom izvještaju, a koje upućuju na mnoštvo nezakonitih poslova vezanih uz bivšu Vladu, koja je Cvitana instalirala na tu važnu dužnost?

Vlada razmotrila izvješće, ali u neobičnim okolnostima

U ovom kontekstu, sramežljivo i nezamijećeno je prošla vijest kako je Vlada prošlog tjedna razmatrala izvješće Cvitana, no Saboru nije predložila ni da ga prihvati ni da ga odbaci.

Ovakav slučaj krajnje je neuobičajen, smatraju upućeni, a neprihvaćanje izvješća u Saboru moglo bi, teoretski, voditi Cvitanovu razrješenju. 

Pa ipak, u Ministarstvu pravosuđa koje vodi Mostov Ante Šprlje kažu kako nemaju takve namjere (prenosi Večernji list).

Objašnjavaju kako je mišljenje koje je Vlada donijela na njihov prijedlog rezultat očitovanja pojedinih uprava u Ministarstvu, koje su uočile određene nedostatke i mjesta na kojima su nužna poboljšanja. Nešto je slično učinila i prethodna Vlada s izvješćem koje je Cvitan podnio u svibnju, no Sabor se tada o njemu nije očitovao zbog pada Vlade i parlamentarnih izbora.