Izračun mirovina - evo što trebate učiniti kako biste najbolje prošli

"Ostanak u drugom stupu mirovinskog fonda isplatit će se građanima koji će imati prosječnu plaću tijekom radnog staža iznad 75 prosječne plaće", istaknuo je u četvrtak za Jutarnji list ministar rada i mirovinskog sustava  Marko Pavić, dodajući kako će jedna od motivacija za ostanak u drugom stupu građanima biti i mogućnost da im se jednokratno isplati do 15 posto ukupno ušteđene mirovine.

No, to će biti moguće pod uvjetom da im preostala mirovina ne bude manje od 15 posto iznad minimalno propisane.

Podsjetimo, Vlada je na sjednici u srijedu usvojila i u saborsku proceduru uputila, s još pet zakona, i Zakon o dodatku na mirovine kojim bi se građanima koji štede u prvom i drugom stupu omogućio povratak u prvi stup ako izračun pokaže da bi im mirovina koja bi se isplaćivala iz kombinirane mirovine - prvog i drugog stupa - bila manja od mirovine koju bi dobivali da su štedjeli samo u prvom stupu.

Za one koji se odluče primati kombiniranu mirovinu, Vlada će osigurati dodatak od 20,25 posto za dio mirovine koja se prima iz prvog stupa, a onima koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa, taj će dodatak iznositi 27 posto.

Ako vam je plaća od 4700 do 5000 kuna, ministar savjetuje ostanak u kombiniranoj mirovini 

Pojednostavljeno, ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio bi se građanima čija je prosječna plaća 75 do 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku imaju takvu prosječnu plaću, iznad 4700 kuna do 5000 kuna.

Prosječna neto plaća u srpnju je, naime, iznosila 6200 kuna. Svim onim građanima čija je plaća tijekom radnog staža ispod 4700 do 5000 kuna vjerojatno će se više isplatiti povratak u prvi stup, a takvih će do 2040. biti oko 300 tisuća, rekao je ministar rada. 

Pojašnjavajući okvirne proračunske efekte svih šest predloženih mirovinskih zakona, Pavić je rekao i da će ukupni pozitivni efekt mjera do 2040., ne uključujući Zakon o dodatku na mirovine, biti oko 14 milijardi kuna. Te pozitivne učinke donijele bi mjere kao što su produljenje radnog vijeka do 67. godine života, kao i penalizacija koja će stimulirati radnike da rade dulje, a smanjiti trošak sustava budu li u mirovinu išli ranije.

Izračuni: odnos plaće i mirovine 2042. godine

U tablici donosimo izračune kombinirane mirovine bez ikakvog dodatka za prvi stup, s dodatkom od 27 posto (što Vlada nije usvojila) i dodatkom od 20,25 posto, što je Vlada usvojila. Projekcija za ovaj izračun rađena je za osobu rođenu 1975. godine, zaposlenu 2002. sa stažem od 40 godina koja ide u mirovinu 2042. godine.

Ekonomske pretpostavke su nominalni prinos mirovinskog fonda od pet posto, godišnji rast plaća od tri posto, inflacija od dva posto (dakle, realni prinos fonda od tri posto). Neto plaće računate su prema trenutno važećem poreznom sustavu, za osobu iz Zagreba (gdje je prirez 18 posto).

Pretpostavljeno je da se izdvajanje za drugi stup 2020. godine povećava sa 5 na 5,5 posto, a 2022. godine na šest posto, dok se izdvajanje za 1. stup isto toliko smanjuje (ako do toga ne dođe, kombinirane mirovine bit će manje u odnosu na izračun). Radi pojašnjenja, napominjemo da prosječna plaća od 10.000 kuna 2042. godine podrazumijeva rast prosječne plaće od tri posto godišnje od danas (prosječna plaća danas iznosi 6200 kuna).

Za visoke plaće vidi se utjecaj zakonskog ograničenja na maksimalnu mirovinu koja ne može ići iznad određenog iznosa u odnosu na prosječnu plaću u toj godini.