TKO ZAISTA POKREĆE HRVATSKU?

Iznenađenje na tržištu rada: Nepalci postali najveća strana radna snaga u Hrvatskoj

Autor

Tanja Gojsilović

Posljednjih godina Hrvatska je postala sve privlačnija destinacija za strane radnike. Jedan od glavnih razloga svakako leži u potrebi za radnom snagom u nizu sektora, osobito u građevini, a uoči turističke sezone raste potražnja i za djelatnicima u turizmu, osobito u ugostiteljstvu.

09.05.2025. u 07:02
Ispiši članak

Zbog sve izraženijeg demografskog pada i iseljavanja domaćeg stanovništva, osobito mlađe radne snage, poslodavci sve češće traže rješenja izvan granica Hrvatske. Upravo zbog toga u Hrvatsku pristižu brojni radnici iz regije, a prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u našoj se državi najviše zapošljavaju državljani BiH i Srbije, koji dolaze ponajviše zbog jezične i kulturne bliskosti. No, u posljednje vrijeme u Hrvatskoj posao pronalazi sve više Nepalaca i Indijaca. 

Primjerice, 2023. godine izdano je ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad, a najveći broj dozvola izdan je državljanima BiH (38.236), potom Srbije (24.028). Slijede ih građani iz dalekih azijskih zemalja - Nepala (23.493) i Indije (15.627).

Već godinu dana kasnije vidljivo je da se trend malo promijenio. Podaci sugeriraju da je povećana potražnja za stranim radnicima - tijekom 2024. izdano je ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Ponovno prednjače susjedi iz BiH kojima je izdano 38.100 dozvola, no prošle su godine Nepalci preskočili Srbe pa je državljanima Nepala izdano 35.635 dozvola, a Srbima 27.988. Indijci su i dalje bili na četvrtom mjestu i njima je izdano 20.502 dozvola za rad.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX / ilustracija

Nepalci izbili na prvo mjesto

Budući da MUP redovito objavljuje ove podatke, može se vidjeti da se trend dodatno promijenio već u prvih nekoliko mjeseci 2025. godine. Naime, već u siječnju ove godine Nepalci su izbili na prvo mjesto, a posljednji podaci pokazuju da se trend nastavlja iz mjeseca u mjesec. Prema posljednjim podacima, u prva četiri mjeseca državljanima Nepala izdano je 14.620 dozvola za rad, slijede ih državljani BiH (12.274), Srbije (8351), Filipina (7003) i Indije (6812).

Ukupno je ove godine izdano 68.213 dozvola za boravak i rad stranim državljanima u Hrvatskoj. Najveći broj dozvola odobren je u sektorima s kroničnim manjkom radne snage, pri čemu prednjače turizam i ugostiteljstvo s 21.480 dozvola te graditeljstvo s njih 21.324. Slijede industrija s 9.023 izdanih dozvola, promet i veze s 5.235 te trgovina s 3.572 dozvole. Ovi podaci ukazuju na to da se hrvatsko gospodarstvo sve snažnije oslanja na strane radnike kako bi održalo ključne sektore funkcionalnima, osobito uoči turističke sezone. O tome koliko je naše gospodarstvo ovisno o stranoj radnoj snazi, portal Direktno pisao je i ranije.

FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX / ilustracija

Usporedba plaća

Strane radnike koji dolaze u Hrvatsku, osobito ove iz nerazvijenih dijelova Azija, privlače stabilnost, sigurnost i prilike za zaradu koje nadmašuju one u njihovim matičnim zemljama. Naime, prema dostupnim podacima, prosječna mjesečna plaća u Nepalu iznosi oko 526 eura, dok je ta brojka u Indiji još i manja i iznosi približno 336 eura mjesečno.

Naše gospodarstvo ovisi o stranim radnicima: 'Omogućujemo dobre uvjete za rad i život'

S druge strane, prosječna plaća u Hrvatskoj je daleko veća nego u spomenutim zemljama. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u veljači 2025. iznosila je 1416 eura.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.