BAČENI U VJETAR

IZBORNA MATEMATIKA Zbog nesklonosti koaliranju propada više od deset posto glasova birača

Autor

Ivica Zadro

Približavanjem parlamentarnih izbora 5. srpnja 2020. godine sve su jasniji obrisi koalicija, ali i koje će stranke izaći samostalno na izbore ili tek u pojedinim izbornim jedinicama u koaliciji s manjom, ili regionalnom strankom. Većina političkih aktera pokušala je prikupiti što je više moguće istaknutih pojedinaca koji bi mogli donijeti prevagu u pojedinoj izbornoj jedinici, ali i manjim strankama koje imaju političku težinu na određenom području.

02.06.2020. u 22:12
Ispiši članak

Kadrovske križaljke stranke su već su velikim dijelom sastavile. No, završni njihov izgled bit će poznat tek za dva tjedna. Još su u tijeku pregovori pojedinih stranaka s manjim regionalnim partnerima te neovisnim kandidatima koji su u politici izgradili ime.

Istaknuti pojedinci čine razliku

Tako Restart koalicija još uvijek pregovara s međimurskim županom Matijom Posavcem, a trebalo bi se znati i hoće li IDS i PGS na izbore upravo u koaliciji predvođenoj SDP-om. Poznata su imena prvih na listama HDZ-a u svim izbornim jedinicama, a u tijeku su pregovori s pojedincima u pojedinim izbornim jedinicama. Tako su se HDZ-u pridružili HSLS-ov Dario Hrebak i nekadašnja zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Oboje su iznimno popularni i mogu privući dodatne glasove.

Da im trebaju istaknuti pojedinci shvatili su i u Mostu te Domovinskom pokretu Miroslava Škore. Tako je Most angažirao Ninu Raspudića u drugoj i Mariju Selak-Raspudić u prvoj izbornoj jedinici. Škoro, pak, kalkulira u kojoj će izbornoj jedinici njegova pojava činiti razliku. U prvoj ili drugoj izbornoj jedinici istaknut će Zlatka Hasanbegovića, a na istoku Hrvatske pokušati s Ivanom Penavom. HNS bi udicu istaknutog pojedinca mogao baciti na sjeveru Hrvatske s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak te na istoku s osječkim gradonačelnikom Ivicom Vrkićem.

Gužva na ljevici i oštra borba na desnom centru i desnije...

U središnjoj Hrvatskoj, posebice Zagrebu, gužva je na ljevici. Koaliciju manjih lijevih stranaka predvodi Tomislav Tomašević, a uglednog liječnika Boru Nogala istaknula je Stranka s imenom i prezimenom uz bivšeg HSLS-ova gospodarskog stratega Josipa Budimira. Zanimljiva je i druga izborna jedinica u kojoj se SDP pojačao bjelovarsko-bilogorskim županom Damirom Bajsom, Škoro je angažirao bivšeg Mostovca Slavena Dobrovića, a Most ranije spomenutog Raspudića.

Ministar zdravstva Vili Beroš, nakon borbe s epidemijom korona virusa, ide u još jednu borbu i to u desetoj izbornoj jedinici gdje će voditi listu HDZ-a. Tamo će mu protukandidati biti čelnik Mosta Božo Petrov i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić. Listu za dijasporu HDZ-u će voditi Zdravka Bušić,  Domovinski pokret podupire Željka Glasnovića, a Restart koalicija tradicionalno ne ide u 11. jedinicu.

Glasovi bačeni u vjetar

A koliko je glasova bačeno u vjetar od izbora 3. siječnja 2000. do posljednjih 11. rujna 2016. godine? Naime, zakonom iz 1999. godine definirano je deset izbornih jedinica kakve sada poznajemo, a koje su temeljene na podjednakom broju birača, što se u međuvremenu promijenilo, ali jedinice nisu usklađene tako da razlika broja birača ne bude veća od pet posto.

Trećesiječanjski izbori

Oko 3,8 milijuna birača imalo je pravo glasa na izborima 3. siječnja 2000. godine kada se birao četvrti saziv parlamenta - tada pod nazivom Hrvatski državni sabor. U Zastupnički dom birano je 140 zastupnika - po 14 iz deset izbornih jedinica, dijaspora je birala zastupnike po metodi tzv. nefiksne kvote, odnosno broj zastupnika je vezan uz broj glasova koji je prosječno bio potreban za mandat u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj. Pripadnici nacionalnih manjina birali su pet predstavnika.

Za mjesta u Saboru natjecalo se 4006 kandidata, a u izborima je sudjelovalo 55 stranaka, od čega 18 koalicija i 20 neovisnih lista. Na izborima je relativni pobjednik bila koalicija SDP-a i HSLS-a predvođena Ivicom Račanom i Draženom Budišom. Uz pomoć regionalnih stranaka PGS-a i SBHS-a osvojili su 71 mandat. Vlast su formirali uz pomoć 25 zastupnika HSS-a, LS-a, HNS-a i IDS-a, kojima je na listi bio pridodan i ASH, koji nije dobio nijedan mandat.

HDZ je samostalno išao na izbore i osvojio 46 zastupnika, pojedinačno najviše u Saboru te prešao u oporbu nakon gotovo deset godina neprekinute vladavine. Izborni prag je u četiri izborne jedinice prešla i koalicija HSP-a i HKDU-a predvođena Antom Đapićem te su osvojili pet mandata.

Ovisno o izbornim jedinicama za liste koje nisu prešle prag glasalo je od 12,79 posto birača u sedmoj izbornoj jedinici do čak 21,77 posto u desetoj. Tako je propalo 433.370 glasova - 386.900 za liste koje nisu prešle prag i još više od 46 tisuća nevažećih. To je 15,61 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Najviše lista natjecalo se u prvoj izbornoj jedinici - čak 31, a samo jedna manje bila je u desetoj. Najmanje lista bilo je u drugoj, trećoj i osmoj izbornoj jedinici - po 23.

Izbori u studenom 2003. godine

Izbori za peti saziv Hrvatskog sabora održani su 23. studenog 2003. godine. U odnosu na prethodne izbore birala su se tri zastupnika manjina više u odnosu na dotad, a dijaspora je ponovno glasala po metodi nefiksne kvote. Registrirano je gotovo 4,4 milijuna birača.

Najviše mandata osvojio je HDZ - 66 te je uz podršku tri zastupnika koalicije DC-HSLS, 13 zastupnika HSS-a i HSU-a te nekoliko zastupnika nacionalnih manjina tadašnji predsjednik Republike Stjepan Mesić povjerio je mandat za sastavljanje Vlade Ivi Sanaderu. Na tim izborima SDP je osvojio 29 mandata, HNS 10, HSP 7, LIBRA 3, IDS 4, LS 2 te jedan PGS. Dijaspora je dobila četiri zastupnika.

Ovi su izbori odličan primjer rasipanja glasova zbog neulaska u predizborne koalicije. Glasači su dali 315.905 glasova strankama i listama koje nisu prešle izborni prag od pet posto, a još je 57.241 listić bio nevažeći. To je 373.146 glasova ili 15,43 posto onih koji su izašli na izbore.

Parlamentarni izbori 2007. godine

Izbori za šesti saziv Hrvatskog sabora održani su 25. studenog 2007. godine. Broj zastupnika ovoga puta nije se mijenjao. Na izborima ni jedna stranka nije dobila apsolutnu većinu, a najviše mandata osvojio je HDZ - 66, identično kao i četiri godine ranije. SDP je osvojio 56 mandata, koalicija HSS-a, HSLS-a, PGS-a i ZDS-a osam, HNS sedam, IDS i HDSSB po tri te HSP i HSU po jedan mandat. Mandat za sastavljanje Vlade ponovno je dobio Ivo Sanader koji je sastavio parlamentarnu većinu koalicijskim sporazumima s HSS-om i HSLS-om te SDSS-om i još nekim predstavnicima manjina.

Državno izborno povjerenstvo te je godine zaprimilo 251 kandidacijsku listu u jedanaest izbornih jedinica, od čega je 187 stranačkih, 48 koalicijskih i 16 neovisnih lista. U odnosu na prošle izbore dijaspori je broj mandata ograničen na tri. Raspršenost glasova na ovim izborima bila je nešto manja nego ranijih izbora - tek 9,91 posto. Za liste koje nisu prešle prag glasao je 201.331 birač, a bilo je 35.878 nevažećih listića.

Prosinački izbori 2011. godine

Sedmi saziv Hrvatskog sabora birao se 4. prosinca 2011. godine. Izborne jedinice i broj zastupnika nije se mijenjao. Nakon dva mandata HDZ je izgubio izbore, a vlast je preuzela Kukuriku koalicija predvođena SDP-om i Zoranom Milanovićem. Za izbore je bilo evidentirano oko 3,8 milijuna birača. Kukuriku koalicija osvojila je 80 mandata, HDZ je s koalicijskim partnerima HGS-om Željka Keruma i DC-om osvojio 44 mandata.

Netom osnovani Hrvatski laburisti - Stranka rada predvođena Dragutinom Lesarom osvojili su šest mandata, isto kao i HDSSB. Dva mandata osvojila je Neovisna lista Ivana Grubišića, svećenika koji je politiku ubrzo i napustio, a po jedan osvojili su HSS i koalicija HSP dr. Ante Starčević i HČSP-a predvođeni aktualnom europarlamentarkom Ružom Tomašić.

Odluka SDP-a da okupi široku koaliciju i nesklonost drugih na koaliranje doveo je do rasapa više od petine glasova onih koji su izašli na izbore. Za liste koje, po izbornim jedinicama, nisu uspjele prijeći izborni prag od pet posto glasalo je 460.762 birača, a još ih je 40.934 ubacilo nevažeći listić. To je više od pola milijuna bačenih glasova ili 21,47 posto onih koji su izašli na izbore.

Redovni izbori 2015. godine

Posljednji redovni parlamentarni izbori održani su 8. studenoga 2015. godine. Relativni pobjednik tih izbora bila je Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om koja je osvojila 59 mandata. Tri mandata manje osvojila je koalicija Hrvatska raste predvođena SDP-om. Iznenađenje izbora bio je Mosta nezavisnih lista s 19 mandata. Tri je mandata osvojio IDS, a po dva HDSSB i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Po jedan mandat osvojili su Uspješna Hrvatska i Živi zid.

Sporazumom Domoljubne koalicije i Mosta formirana je prva Vlada koju je predvodio nestranački predsjednik Tihomir Orešković. No, nije dugo trajala što je dovelo do prvih prijevremenih izbora u Hrvatskoj. Domoljubna koalicija bila je sastavljena od osam stranaka. Uz HDZ tu su bili HSP dr. Ante Starčević, HSLS, HSS, Hrast, HDS, BUZ i ZDS. Nasuprot tome koalicija Hrvatska raste imala je šest stranaka. Uz SDP, tu su bili HNS, HSU, Laburisti, A-HSS i ZS. Iako je bio u prethodnoj koaliciji s SDP-om IDS je 2015. donio odluku da na izbore izlazi samostalno.

Na ovim izborima postotak propalih glasova kretao se od 6,54 posto u sedmoj izbornoj jedinici do čak 34,81 posto u prvoj izbornoj jedinici. To znači da je u prvoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća središnji i zapadni dio Zagreba i okolice, propao svaki treći glas. To je 38.286 glasova. Uz 2683 nevažećih listića u vjetar je bačeno gotovo 41 tisuća glasova.

Prijevremeni izbori 2016. godine

Prvi i zasad jedini prijevremeni parlamentarni izbori održani su 11. rujna 2016. godine. Najviše mandata osvojio je HDZ koji je u pojedinim izbornim jedinicama imao partnere što mu je donijelo 61 zastupnika. Narodna koalicija predvođena SDP-om, u kojoj su još bili HNS, HSS i HSU, dobila je 54 mandata. Iznenađenje prethodnih izbora Most osvojio je 13 mandata, Živi zid je skočio na osam, a IDS-u su pripala tradicionalna tri mandata.

Koalicija za premijera zagrebačkog gradonačelnika osvojila je tek dva mandata, HDSSB jedan, a neovisni kandidat Željko Glasnović "uzeo" je jedan mandat HDZ-u u dijaspori. Većinu je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dobio novim sporazumom s Mostom te uz potporu zastupnika manjina. No, protivljenjem Mostovih ministara ostanku ministra financija Zdravka Marića Plenković je izbacio Most iz Vlade i formirao većinu uz pomoć dijela HNS-ovih zastupnika.

Na posljednjim izborima najviše glasova propalo je u šestoj izbornoj jedinici, koja se smjestila južno od Zagreba, i to 16,21 posto, a najmanje u drugoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća istočni dio Zagreba i susjedne istočne županije, tek 4,42 posto. U apsolutnim brojkama to je 11.846 glasova koji su otišli listama u šestoj izbornoj jedinici koje nisu prešli izborni prag od pet posto te još 3579 nevažećih listića.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.