KADROVKA KRIŽALJKA U 10 KORAKA

Izborna 'gostovanja': Dio političara je otputovao u druge izborne jedinice, nekima to nije fer

Autor

mm

Hrvatska kao što znamo, broji 10 izbornih jedinica. One su pred skori početak superizborne sezone prekrojene po uputama Ustavnog suda uz blagoslov Vlade Andreja Plenkovića. No, veliki problem nisu jedinice i njihov teritorij, već političari koji se nalaze na istim tim listama.

02.04.2024. u 22:07
Ispiši članak

Naime, logika nalaže kako su izborne liste preko svih 10 izbornih jedinica popunjene kandidatima koji dolaze s tih područja pa se samim time i izravno te osobno obraćaju svojim biračima.

To već neko dulje vrijeme nije slučaj. Stranačka križaljka izbornih lista i ključnih im pozicija napravila je veliku pomutnju, pa je tako postalo posve normalno da političari s jednog kraja Hrvatske predvode listu u Zagrebu ili obratno.

 Primjerice, Arsen Bauk koji se dosad uvijek natjecao u 10. izbornoj jedinici jer je i sam s otoka Brača, ovog puta je odlučio zaraditi saborski mandat - u Zagrebu, i to kao predvodnik SDP-ove koalicijske liste u prvoj izbornoj jedinici.

Foto:HINA/ Zvonimir Kuhtić

Neki otišli u Zagreb, drugi u Dalmaciju 

Na isti način se ponijela i Marijana Puljak iz stranke Centar.  I ona je dio velike koalicije neslužbeno okupljene oko aktualnog predsjednika Zorana Milanovića. Ona je četvrta u prvoj izbornoj jedinici premda dolazi iz Splita.

Spomenimo i Vukovarca Stipu Mlinarića. Ovaj popularni branitelj neće u borbu za saborski mandat u svojoj rodnoj Slavoniji, već predvodi DP u desetoj izbornoj jedinici, onoj koja obuhvaća dobar dio Dalmacije. 

Slično je is Mostovim Nikolom Grmojom. Iako je političku karijeru započeo kao protuteža Stipi Gabriću Jambi u Metkoviću, on je već treće izbore zaredom predvodnik Mostove liste u šestoj izbornoj jedinici, onoj koja obuhvaća zapadni dio Zagreba.

Spomenimo još i Damira Vanđelića koji predvodi listu svoje stranke u prvoj izbornoj jedinici iako je prijavljen u Rovinju, što je moguće vidjeti i na popisu pravovoaljanih lista, gdje se jasno vidi da adresa njegovog prebivališta nije Zagreb.

Foto:HINA/Admir Buljubašić

Gjenero se poziva na njemački primjer

Što se tiče ovakve prakse, birači ne mogu biti zadovoljni činjenicom da im na liste mogu "padobranski uskočiti" političari i oni koji se tako osjećaju iz cijele Hrvatske.

Kako je za N1 televiziju komentirao Davor Gjenero, nije važno da je političar baš iz te izborne jedinice u kojoj se natječe. Naveo je primjer Njemačke u kojoj se stranačke liste formiraju na konvencijama, a one biraju kandidate po prepoznatljivosti kandidata. 

"U ovom izbornom sustavu ništa nije pošteno prema biračima. Prije svega, nije pošteno to što se kod nas izborne liste stvaraju ili voljom predsjednika stranke ili najužeg stranačkog vodstva.

Anušića pitali hoće li im Milanović poremetiti planove: Predsjedniku se neće svidjeti odgovor

I to mimo volje stranačkih organizacija i ikakvog konzultiranja s njima o tome tko može, a tko ne kandidirati se u njihovoj izbornoj jedinici", zaključio je analitičar. 

 

Glasova: 265989

Glasovanje je završeno

Domovinski pokret, Agrameri, Pravo i pravda, Demokratski HSS, Zelena lista, Blok za Hrvatsku

16%

Rijeke pravde (SDP, Centar, Reformisti, GLAS, HSS i SSIP)

12%

HDZ i partneri

39%

Most i Suverenisti

5%

Možemo

1%

Fokus i Republika

0%

Socijaldemokrati/IDS i partneri

0%

HSP

5%

Odlučnost i Pravednost

1%

Radnička fronta

0%

Umirovljenici zajedno

0%

Stranka Ivana Pernara

0%

Netko drugi

16%

Još ne znam

2%

Neću glasati

4%

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.