Izbori za EU parlament: Neki zastupnici možda neće više vidjeti Bruxelles, a ove stranke dobro će proći

Nešto lošije je prošla SDP-ova koalicija Rijeke Pravde, njima je pripalo 42 mandata, dok je DP ostvario sjajan rezultat s 14 osvojenih mandata. Ostao je još Most s 11, Možemo s 10 i IDS s dva baš kao i NP Sjever, dok je Fokusu pripao jedan mandat. Ipak, mnogi su ostali nezadovoljni ovakvim rezultatima. Slično kao i u slučaju predsjedničkih izbora u SAD-u koji funkcioniraju po ključu broja elektora u saveznoj državi, i Hrvatska ima svoju izbornu diskrepanciju.

Nakon prekrojavanja izbornih jedinica preko novog izbornog zakona, gdje je Hrvatska ostala podijeljena u 10 cjelina,  izbori su dali pomalo nelogične rezultate. Broj glasova ne poklapa se u potpunosti s osvojenim mandatima. Primjerice, SDP-ove Rijeke Pravde zbrojeno s platformom Možemo imaju više glasova od HDZ-a i partnera, no to i dalje ne daje oporbenjacima veći broj mandata, dapače, imaju ih čak devet manje od vodećeg HDZ-a.

Razlog je jednostavan, ovisno o izbornoj jedinici u kojoj se stranka natječe, varira i broj glasova koji je potreban kako bi se ostvario jedan mandat. Po tom ključu najgore je prošao Fokus, oni su svoj jedan jedini mandat 'platili' s 44 tisuća glasova. Usporedbe radi, za jednog zastupnika je HDZ-u bilo potrebno manje od 12 tisuća glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17 tisuća, a Možemo 19 tisuća glasova.  Nezadovoljstvo nekih političkih opcija je itekako vidljivo, no sve će se "ispraviti" već u lipnju kada Hrvatska izlazi na izbore za EU parlament, u kojem je cijela država smještena u jednu izbornu jedinicu.

Foto:Pexels

Izbori za EU parlament neće pomoći ni malima ni velikima

Za očekivati je da rezultati budu nešto drugačiji. Osim različitih lista i nekoliko aktera koji se nisu pojavili na parlamentarnim izborima, očekuje se i manja izlaznost, što će svakako utjecati na ishod, odnosno raspodjelu 12 mandata koji su na raspolaganju malenoj Hrvatskoj u golemom parlamentu koji broji 705 zastupnika. Primjerice, da je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, parlamentarni izbori bi, ovisno o definiranom pragu prelaska, u Sabor uveli i neke 'male' opcije. Primjerice, da je izborni prag nešto niži od jedan posto, osim već spomenutih osam lista, ušlo bi ih još šest.

Tako bi prema prebrojanim glasovima, u Saboru bilo mjesta i za Ivana Pernara, Enija Meštrovića, Radničku frontu, ali i Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto. Ipak, EU izbori nisu toliko "liberalni". Prema podacima službene stranice election.europa.eu, lista kandidata mora osvojiti najmanje pet posto glasova kako bi sudjelovala u diobi mandata u Europski parlament. U praksi, budući da je u Europskom parlamentu iz Hrvatske 12 zastupnika, svaka politička stranka trebat će dobiti najmanje 8,33 posto glasova kako bi osigurala jedno mjesto u Parlamentu.

Prema tom izračunu, izbori za EU parlament prema ključu jedne izborne jedinice izbacili bi IDS iz računice, njihov rezultat nije dovoljan da osvoje svoj osigurani mandat u Saboru. Isto vrijedi za NP Sjever i stranku Fokus. Napomenimo kako je IDS-ov Valter Flego 2019. godina osvojio mandat na koalicijskoj listi nekoliko stranaka, a isto je pošlo za rukom i Mislavu Kolakušiću koji je u neobičnoj kampanji iznenadio i ostvario ulazak u EU parlamentu. Isto se može reći i za Ivana Vilibora Sinčića koji je kao član Živog Zida otišao u Bruxelles.

Foto:HINA/Admir Buljubašić

Niža izlaznost utjecat će na raspodjelu mandata

HDZ i SDP su osvojili po četiri mandata. Napomenimo i kako izbori za EU parlament nude mogućnost preferencijalnog glasanja. Što se tiče servisnih informacija, ovog puta biramo zastupnike s ukupno 25 pravovaljanih predanih lista, za razliku od 2019., kada ih je bilo čak 33. Ankete o preferencijama birača tek dolaze, ali nekih prevelikih odstupanja od nedavnih rezultata parlamentarnih izbora ne bi smjelo biti. Jedino valja biti oprezan oko izlaznosti, nedavni izbori u Hrvatskoj su itekako iznenadili s ukupno 62 posto izašlih birača. Za EU izbore se očekuje kudikamo manja izlaznost, vjerojatno nešto niža od 50 posto.

Tako je koalicija "Rijeke pravde" osvojila je nešto manje od 540 tisuća glasova, Možemo (s listom za dijasporu) nešto više od 190 tisuća glasova. IDS ih je dobio 32.728, a koalicija Fokusa i Republike 47.513 glasova. S druge strane, HDZ je dobio skoro 730 tisuća glasova, s uključenom dijasporom. Bez nje, imaju ih otprilike 697 tisuća. Usporedbe radi, u kudikamo ravnomjernijoj distribuciji glasova na izborima za EU parlament, HDZ-u je bilo potrebno oko 250 tisuća glasova za četiri mandata, dok je SDP po broju glasova kaskao za konkurencijom, osvojili su ravno 200 tisuća glasova.

Kao što je odmah vidljivo, izbori za EU parlament, osim što imaju nižu izlaznost diljem Unije, nude i raspršenost glasova, pa će biti posebno zanimljivo pratiti rubne mandate, točnije one liste koje će se micati na otprilike osam posto podrške. U prošlom izbornom procesu to je bila lista Mislava Kolakušića, ali i lista Hrvatskih suverenista. Najveća enigma je svakako platforma Možemo koja će imati premijeru upravo na ovim izborima, pitanje je koliko će mandata oduzeti SDP-u.

Foto:manjgura.hr

Analiza Krešimira Macana 

Marketinški stručnjak Krešimir Macan je u analizi izbornih rezultata na stranici manjgura.hr,  zaključio kako je iznimno niska izlaznost od 29,85 posto nerealna, i da će rezultati ipak oscilirati. Primjerice, ako bi pretpostavili da će izlaznost biti ista kao 2019. tada za 12. granični mandat treba svega 67,350 glasova, što otvara mogućnost za manje opcije, poput spomenutog Valtera Flege.

Ovo je najbizarnija lista za Europski parlament: Gdje su samo smislili ovakvu kombinaciju?

Zaključno, "ako rezultate parlamentarnih izbora prebacimo korištenjem D'Hondtove metode u moguće mandate na EU izborima rezultat je sljedeći - HDZ pet, SDP četiri, DP jedan. Možemo jedan i Most jedan - prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto" piše Macan. Neka pitanja ostaju otvorena. Izbori jesu matematika, ali neki parametri ostaju otvoreni. Valja vidjeti hoće li se Mostov mandat izgubiti uz ideološki slične liste Ladislava Ilčića i Mislava Kolakušića.