studio 4

Izaslanica Esih: Kolinda na Bleiburgu nije bila sama, nego s dušama mrtvih

Autor

Direktno.hr

Uoči 70. obljetnice tragedije na Bleiburgu posebna izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Bruna Esih, varaždinski biskup Josip Mrzljak i Ivo Lučić iz Instituta za povijest komentirali su je li ta tema dovoljno istražena, kada će se znati točne brojke ubijenih te zašto je Sabor ukinuo svoje pokroviteljstvo nad ovim događajem.
15.05.2015. u 21:57
Ispiši članak

Mrzljak je na rekao kako još uvijek ne znate za sudbinu svog oca, kojeg su 1945. godine odveli državni službenici.

"Majka je službenike pitala hoće li se vratiti, rekli su: drugarice ako nije kriv, hoće. Međutim, nije se vratio, nismo smjeli nikad pitati ništa o tome, to je bila tabu tema. Nakon toga Vukovar je zadesila još teža sudbina. Za vrijeme Jugoslavije ja sam bio prognan iz Vukovara. Nikada se nije doznalo gdje su nestali pojedini ljudi. Uvijek smo u nekoj neizvjesnosti. Majka je uvijek bila žrtva za nas, a mi smo bili u nespokoju, neznanju i pod pritiskom da se o tome ne smije govoriti. To je jedna od mnogih sudbina. Nema niti jedne obitelji koja nije nešto takvo doživjela", prisjetio se Mrzljak u emisiji Studio 4 na HTV-u.

Esih je istaknula kako ne treba postavljati dodatna pitanja u kontekstu "tajnog" odlaska predsjednice na Bleiburg, jer je to državnički potez.

"Ne vidim da bi predsjednica napravila bilo kakav potez na štetu svojih građana. Koliko god je ostala tamo u tajnosti. Ona nije bila sama nego s dušama mrtvih", rekla je Esih.

Lučić smatra kako je predsjednica donijela dobru odluku, nakon svih prijepora, koji se događaju od početka mandata.

"Ona je na taj način izjednačila svoj pristup prema Jasenovcu i Bleiburgu. Povukla je potez, koji možda neće biti popularan među ljudima koji su za nju glasali, ali na taj način bit će ruka pomirenja. Ona nije otišla tajno, nego mimo protokola", tvrdi Lučić.

Esih smatra da je upravo ona izabrana za posebnu izaslanicu predsjednice jer se takvom tematikom trebaju baviti ljudi koji imaju informacije o tome, koji se time bave godinama.

"Tako bi objasnila zašto sam ja izaslanica, kao predsjednica Udruge Križni put. Kada se država prestala time baviti, stvar je ostala na pojedincima, naša udruga je takva. Ja jesam nepoznata javnosti, ali ne i svojim kolegama i struci. Zaposlena sam u Institutu Ivo Pilar, a s ovom problematikom susrela sam se 2001. godine, kada sam pisala knjigu", rekla je Esih.

Lučić je naveo kako je Bleiburška tragedija u svakom smislu tragedija, ali i misterij, poglavito zato jer ne znamo gdje su grobišta.

"Samo u Sloveniji ima oko 600 prikrivenih grobišta, u Hrvatskoj 850, od čega samo u Zagrebu i okolici 120. Kaže se da rat završava kada umre zadnji ratnik, a za našu budućnost je važno da odamo počast svakoj žrtvi. U tom smislu vidim posjetu predsjednice Jasenovcu i Bleiburgu na sličan način", kaže Lučić.

Na pitanje kako tumači da se niti danas na sva usta ne govori o ovoj tragediji Mrzljak kaže kako očito pravi ljudi nisu došli na prava mjesta.

"Kroz ovih 45 godina postojao je strah u svima da o tome ne smijemo govoriti niti pitati. Nema dobre volje. Očito nisu pravi ljudi došli na prava mjesta. Znamo svi kakva je bila Komisija za ratne zločine, nije bilo dobre volje da se prizna, uvijek neke ideologije prije toga. Riječ je samo da se otkriju zločini, da se nađu mjesta gdje su pokopani ljudi, da im se iskaže poštovanje. U Sloveniji se više to pokreće. Očito je nekome stalo da istina još ne dođe na vidjelo", tvrdi Mrzljak.

Lučić se nadovezao rekavši kako ljudi nisu spremni razbiti taj strah.

"Ljudi se bore za pozicije, napredovanja. Strukture proizašle iz komunističkog sustava su toliko snažne da se ljudi boje. Ljudi pred smrt se boje o tome govoriti. Tu vidimo do koje mjere je taj komunistički režim utjerao strah u kosti. Imali smo rasprave s kolegama. Činjenično nema previše neslaganja. Određene interpretacije su različite. Za historiografiju je važno utvrditi činjenice, a interpretacije su slobodne. Historiografija ne ide ka tome da mora imati apsolutno pravo, dok ideologija smatra da raspolaže apsolutnom istinom", tvrdi Lučić.

Na pitanje je li društvo spremno na utvrđivanje žrtava Esih kaže kako će biti, kada bude vrijeme za to.

"Bitne su poruke koje državni vrh šalje narodu. Šalju se poruke ili mi ili oni, koje su se slale 1945., uoči masovnih likvidacija. Pokroviteljstvo nad Bleiburgom ukinuto je dolaskom SDP-a na vlast. Nastavile su se provoditi komemoracije na drugim mjestima, što je u redu. Međutim, ne možete negdje ukidati pokroviteljstvo, a negdje ostaviti. Predsjednica je svoju poruku poslala. Ona je prva predsjednica koja je visoka pokroviteljica Bleiburga", rekla je Esih.

Ukidanje pokroviteljstva Sabora je najlošija odluka Vlade i premijera Milanovića, naveo je Lučić.

"Njegov govor na početku mandata je bio jako dobar, ali kasnije se promijenio. Sjetimo se prije par godina; Bozanić u Jasenovcu, nije bio na mjestu gdje su ga htjeli odvesti, pa su mu godinama spočitavali da se izgubio na putu do cvijeta, a Milanović se u tom kontekstu očito izgubio na putu do Bleiburga i zapeo u Teznom. Ne bi smjelo biti dnevne politike kod takvih događaja, jer se radi o žrtvama. To treba biti depolitizirano", rekao je Lučić.

Mrzljak je naveo kako treba nešto učiniti cijelo društvo, jer ako se ljudi boje govoriti o događajima za vrijeme komunizma očito je da netko nešto koči na putu prema demokraciji.

"Istina oslobađa čovjeka. Dok je ne bude uvijek ćemo biti robovi laži. Laž je bila 45 godina bila sustavno ugrađivana u društvo i svakoga od nas", komentirao je Mrzljak.

Esih ističe kako se ne može govoriti o točnim brojkama stradalih, ali određene procjene su postojale.

"Ne možemo govoriti o stvarno stradalim osobama na temelju procjena. Moramo imati ime i prezime, to je proces koji traje od sada do nadalje. Ne možemo vidjeti kraja, čak i ako krene sada", kaže Esih.

Lučić je objasnio kako su za utvrđivanje broja žrtava važni dokumenti, a pogotovo iz Beograda, koji ima arhive.

"Slovenska služba sigurnosti je nakon Drugog svjetskog rata vodila operativne zahvate tih jama. Ta razina organiziranosti pokazuje karakter tog režima i zločina i kako su te strukture koje su počinile zločin '45. ga štitile do '90., a štite ga i danas. Kada se rade istraživanja nađe se 30 posto više žrtava. Broj je svakako velik, čudim se onima koji taj zločin relativiziraju", objasnio je Lučić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.