Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom o HRT-ovom novom petogodišnjem programu: 'Vidljiva je intencija smanjivanja obveza'

Među prvima novi je Ugovor analizirao Faktograf, nakon čega smo se i mi pozabavili tom temom, a dodatno su nas zanimala stajališta o toj temi od strane samog HRT-a, ali i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

U aktualnom ugovoru stoji da će se prosječna dnevna količina prilagođenog televizijskog programa svake godine povećavati za pola sata, pa je tako 2018. plan  bio prosječno 360 minuta prilagođenog dnevnog televizijskog programa, a 2022. godine već 480 minuta. U prijedlogu novog Ugovora planirana povećanja su znatno manja – svake godine za 20 minuta više dnevnog prilagođenog programa. To znači da bi – prođe li umanjenje prilagođene minutaže – osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju nakon pet godina mogli imati gotovo upola manje novih minuta prilagođenog dnevnog programa, piše Faktograf.

Međutim, na samom HRT-u drugačije gledaju na iskazano u nacrtu Ugovora s Vladom. 

"Ne slažemo se s tvrdnjom da HRT smanjuje plan prilagodbe programa osobama s osjetilnim poteškoćama. Povećanja su jasno iskazana, i ponavljamo, riječ je o minimalnom dnevnom udjelu titlanih  ili sadržaja prevođenih znakovnim jezikom. Jasno smo napomenuli da će se HRT brinuti da se broj emisija koje se prilagođavaju povećava ovisno o tehnološkim mogućnostima".

Jurišić: Vidljiva je intencija smanjivanja obveza HRT-a

Ipak, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u odgovoru za portal Direktno navodi da je predloženi "skromniji plan" vidljiv u "odredbama članka 48. i o tome ćemo svakako zatražiti tijekom najavljenih javnih rasprava od predlagatelja dodatna obrazloženja, jer je iz njihovog sadržaja vidljiva intencija smanjivanja obveza Hrvatske radiotelevizije za provođenje na primjer edukacija društva o pravima i potrebama osoba s invaliditetom, proizvodnji specijaliziranih sadržaja i drugoga što je puno konkretnije bilo određeno prošlim Ugovorom (dovoljno je usporediti s odredbama čl. 48. prošlog Ugovora)".

Ipak kažu da je Ured pravobranitelja pozvan s više strana u uključivanje u javne rasprave: "Konkretno, pozvani smo sudjelovati na javnoj tribinu Hrvatske radiotelevizije (6. lipnja) i na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog društva (7. lipnja). Kao i u slučaju ranijih rasprava o ovoj temi svojim sudjelovanjem i prijedlozima svakako ćemo se uključiti. Također, pratiti ćemo i prema potrebi ponoviti naše prijedloge i u formalnom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (putem platforme e-Savjetovanje) ukoliko takav postupak bude iniciran od strane predlagatelja".

Dodaju da je u samom sadržaju prijedloga teksta predloženog Ugovora primjećeno kako je kao i u slučaju prošlog, do kraja godine važećeg Ugovora, "bila izražena namjera predlagatelja za sustavnijim praćenjem sportskih aktivnosti sportaša s invaliditetom, a gdje se taksativno ponovno navode Paraolimpijske igre, Olimpijske igre gluhih i Specijalna olimpijada za osobe s intelektualnim teškoćama".

'Takvi sadržaji u stvarnosti se vrlo malo prenose ili se prenose u neatraktivnim terminima'

"Ovakav pristup i određena obveza praćenja navedenih središnjih sportskih događanja sportaša s invaliditetom je i u smjeru preporuka Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, ali sigurni smo i rezultat više sastanaka održanih s odgovornim urednicima i ravnateljima s Hrvatske radiotelevizije koji su se mijenjali proteklih godina. Međutim, unatoč ovako nedvojbeno jasno određenoj obvezi nismo i ne možemo biti zadovoljni s provedenim praksama, gdje se takvi sadržaji u stvarnosti vrlo malo prenose ili se prenose u neatraktivnim terminima ili se nikako ne prenose. Za primjer navodimo nedavno (u svibnju 2022. godine) održane i kod nas slabo medijski popraćene Olimpijske igre gluhih (u Brazilu)", stoji u odgovoru Darija Jurišića.

Dodaje da će Ured svakako ustrajati na prijedlogu "da se i dalje nastavi s tehnološkim i tehničkim unapređenjima koja danas postoje na tržištu i koja nam omogućavaju modernizacija opreme koja je sve sofisticiranija i razvijenija".

"Konkretan prijedlog Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u ovom dijelu će biti na određivanje konkretnije obveze od u tekstu predložene i iskazane namjere u obliku termina 'zauzima se", navodi se dalje u odgovoru.

"Isto tako, moramo primijetiti kako se u tekstu prijedloga koristila odgovarajuća i valjana terminologija vezano za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, zbog čega se nadamo da će i u svim radijskim i televizijskim programima Hrvatske radiotelevizije biti nastavljen ovaj i ovakav pozitivan trend", poručuje Jurišić i dodaje da će detaljnije prijedloge svakako ćemo iznijeti tijekom rasprava koje nas očekuju sljedećih dana.

I za kraj dodajmo da izmjene koje se tiču smanjenja određenih vrsta programskih sadržaja, na HRT-u interpretiraju kao "generalno izbjegavanje definiranja neke programske vrste, imenom neke točno određene emisije ili prijenosa" jer bi se "takvim postupkom (navođenjem imena emisije ili prijenosa) izravno narušavala urednička neovisnost".

Također navode da su predloženi postoci vremenskog emitiranja određenih programskih sadržaja "minimalni udjeli", koji "mogu biti i veći od dosadašnjeg u sklopu 25 do 30 posto nerazvrstanog programskog vremena".

Jednostavnijim rječnikom rečeno, smanjuju su obaveze HRT-a koje se pravdaju uredničkom neovisnošću, što ne znači da će do smanjenja doći, ali ako žele postotak povećati zagrabit će u "posudu" postotka nerazvrstanog programskog sadržaja.