Iz Sindikata o promjenama pri upisu u srednje škole: 'Stvaramo djeci ozbiljan pritisak da ako ne uspiju na tom jednom ispitu, ulaze u svijet gubitništva'

Naime, školama će se dati prilika da same odluče hoće li upisivati djecu kao i do sada ili će se odlučiti na pisanje tzv. prijemnog testa. Škole će moći provoditi provjere posebnih znanja iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja.

Škole su i dosad imale mogućnost provoditi prijemne ispite, što su koristile rijetke, međutim, sada se ukidaju posebni uvjeti za uvođenje prijemnih ispita. Dosad je školama na neki način bilo otežano uvođenje prijemnog zbog kriterija po kojemu su morale dokazati da su u prethodnoj školskoj godini upisale kandidate s bodovima u rasponu od četiri posto maksimalnog broja mogućih bodova.

Uz to, zahtjev za uvođenje prijemnog škole su morale podnijeti puno ranije no što se sada predviđa, konkretno najkasnije do konca prvog polugodišta za iduću godinu. Sada je taj rok 31. ožujka tekuće godine.

Poplava super odlikaša

Je li novi Pravilnik sretno rješenje kojim će se konačno riješiti pitanje "super odlikaša", koji su preplavili srednje škole te se stvorio uvriježen stav da se tako onemogućava učenicima koji nemaju prosjek pet nula upis u željenu školu, odgovor je koji smo potražili u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Predsjednica Sindikata Nada Lovrić kazala je za portal Direktno da izmjene Pravilnika nisu najsretnije rješenje.

"To je dosta naglo doneseno tako da mi imamo tvrdi stav oko toga i nekakvu procjenu. Kada se govori o super odlikašima, odnosno o velikom broju vrlo odličnih učenika u osnovnim školama, to je problem i pritiska roditelja i učenika da bi se maksimalnim brojem bodova upisali u određenu školu. Činjenica ipak jest da nije prirodno da mi u takvoj strukturi učenika imamo toliko super odlikaša", kazala je Lovrić.

Međutim, upozorava, upis u srednju školu koji zahtijeva dodatan prijemni ispit je stres za učenike. Je li tom učeniku, pa iako imao sve petice tijekom osnovne škole, taj jedan dan u kojem piše prijemni ispit, baš njegov dan i hoće li uspjeti pokazati svoja najkvalitetnija znanja?

"To je nešto o čemu bismo mi trebali razmišljati s pedagoškog stajališta. Voljela bih doživjeti i vrijeme kada će se vratiti povjerenje nastavnicima tako da oni uistinu objektivno u osnovnoj školi ocjenjuju učenika jer su oni i za to školovani i sposobni. Na ovaj način im se šalje poruka da se i njihov rad propituje i preispituje jer se očekuje da te ocjene koje su dale učeniku da bude mjerilo za upis u srednju školu", problematizira naša sugovornica.

Ako se dijete ne upiše u gimnaziju, je li to za njega kraj školovanja?

S druge strane imamo, kaže, čitav niz roditelja koji pomalo nerazborito smatraju da, ako se njihovo dijete ne upiše u točno određenu gimnaziju, što je posebno vidljivo u Zagrebu, to znači kraj školovanja za dijete i da mu se sprječava njegov daljnji razvoj.

Danas se promovira cjeloživotno obrazovanje koje traje, kako i ime kaže, cijeli život, a mi uvodimo točku u životu djeteta, koje možda i ne zna što je najbolje u tom trenutku za njega, stvarajući mu ozbiljan pritisak da, ako ne uspije na tom jednom ispitu, ulazi u svijet gubitništva, a ne u svijet pobjede, govori nam naša sugovornica.

Je li prijemni ispit najbolja varijanta, pita se Lovrić i podsjeća da se ranije govorilo i o nacionalnim ispitima, pa o maloj maturi, a sada se ide nekim drugim putem.

"Razumijemo potrebu Ministarstva da naprave nekakvu selekciju, ali je pitanje je li metoda koju su izabrali najbolja", a to, kaže, u ovom trenutku ne može ocijeniti.

Podsjeća da je odgoj u osnovnim školama prioritetan, ostvaruju se i obrazovni ciljevi, ali smatra da bi u toj dobi najvažnije bilo od djeteta stvoriti kvalitetnu osobu koja će biti samostalna, raditi i stvarati svoju budućnost. U srednjoj školi se ipak više posvećuje obrazovnom elementu i činjenica je da djeca taj prijelaz za djecu može biti težak, pa i dramatičan.

Izgubili smo kriterij vrlo dobre ocjene

 "Bojim se da je lakše uvesti prijemni ispit za učenike nego sustavno pristupiti odgoju i obrazovanju samih učenika u osnovnoj školi, ali i očekivanju roditelja prema svojoj djeci. Vrlo je ružna poruka kada se pritišće dijete da dobije pet kako bi se upisalo u srednju školu. Onda imamo nevjerojatan pritisak na učitelje u osnovnim školama koji ponekad i linijom manjeg otpora odustanu od onog svog osnovnog kriterija, vrednovanja i ocjenjivanja", kaže predsjednica Sindikata.

Ocjene su postale cilj same po sebi, a cilj više nije naučiti djecu učiti, logično razmišljati i u konačnici, kako naučeno znanje primijeniti.

"Mi smo izgubili kriterij vrlo dobre ocjene, ostaje samo obična ocjena nečije uspješnosti. Vrlo loše radimo kada poručujemo djetetu da ako ima odličnu ocjenu iz nekog predmeta da je ono odlično. Dijete ima dara za nešto, a za nešto nema. Kao profesor bih voljela da živimo u društvu u kojem zaista cijenimo svoje učenike. Nisu njihov život, njihovo obrazovanje i njihove mogućnosti završile ako su u osnovnoj školi bili vrlo dobri, a ne odlični".

Suočavanje s posljedicama prijemnih ispita traumatično za djecu

"Ne mogu reći da je Ministarstvo sada napravilo nešto krivo, mi nismo zemlja koja je izmislila ovaj kriterij, imamo primjere i u drugim zemljama", kaže Lovrić koja ipak ocjenjuje da prijemni ispiti neće zaista riješiti pitanje prevelikog broja super odličnih učenika:

"Ali će suočavanje takvih super odlikaša s posljedicama prijemnih ispita biti za njih osobno vrlo traumatično, a ja ne bih dovela ni jednog svog učenika da se tako suočavaju s realnošću".

"Nemamo inače dobro razvijene kriterije vrijednosti. Prelaskom iz socijalizma u novi sustav vrijednosti, mi smo prigrabili loše vrijednosti novog sustava, a zanemarili smo neke stvari koje su bile dobre u prošlom sustavu. Umjesto da smo uzeli dobre osobine i jednog i drugog, mi smo napravili totalno krivo. Danas ispada da vam novac mjera koja vam određuje jeste li na svom radnom mjestu zadovoljni, jeste li sretni, imate li partnere s kojima radite koji vas cijene ili uvažavaju. Mi ljude mjerimo kroz novac, a onda učenike kroz ocjenu koja jest supstitut novca samo za tu malu dob.

Poručujemo svojim učenicima 'ti si dobar, vrijedan, marljiv i pametan i moraš imati pet inače nisi ni dobar ni marljiv ni pametan' i pri tom zaboravljamo da je u redu da djeca imaju predispozicije za neke predmete više, a za neke manje. U redu je biti učenik koji neke predmete uči bolje i s većim veseljem, neke  s manjim. Kada ćemo prihvaćati djecu, kada ćemo prvenstveno imati roditelje koji će prihvaćati svoju djecu sa svim njihovim manama i vrlinama, i pri tom ojačati njihove vrline, a kontrolirati mane, onda ćemo imati generacije sretne djece", kazala je naša sugovornica i zaključila:

"Mi ne govorimo djeci da je važno biti sretan, a sretan znači uložiti sve što možeš da bi dobio rezultat".