KOGA ĆE KANDIDIRATI?

IZ REDOVA OPORBE Domovinski pokret ima pravo na potpredsjednika Sabora

Autor

iz

Domovinski pokret je na izborima za Hrvatski sabor osvojio 16 zastupničkih mandata te će biti druga, po broju zastupnika, oporbena opcija u Hrvatskom saboru iza SDP-a s 32 zastupnika. Stoga bi im trebalo pripasti i jedno potpredsjedničko mjesto.

10.07.2020. u 07:17
Ispiši članak

Hrvatski sabor, uz predsjednika, bira i najviše pet potpredsjednika, ovisno o dogovoru političkih stranaka. Tri su potpredsjednika koja predstavljaju vladajuću većinu, u ovom slučaju to je HDZ s potporom zastupnika nacionalnih manjina te po jednog zastupnika HNS-a i Reformista, a dva se biraju na prijedlog oporbe. Pritom se uzima u obzir broj zastupnika koji ima pojedina stranka ili koalicija.

Bez obzira na potencijalno razdvajanje koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta, stranka Miroslava Škore i dalje će imati dovoljan broj zastupničkih mjesta koji bi im trebao zajamčiti mjesto potpredsjednika Sabora iz redova oporbe. No, tko bi to mogao biti.

Škoro kao potpredsjednik Sabora

Rukovodeći se donekle ustaljenom praksom da drugi oporbeni potpredsjednik bude predsjednik neke od manjih stranaka koje participiraju u oporbi to bi trebao biti Miroslav Škoro. U proteklom mandatu to su bili Ivan Vrdoljak iz HNS-a, a kasnije Božo Petrov iz Mosta koji je na tu funkciju došao s predsjedničke funkcije dok je bio dio vladajuće koalicije. Najkraći saziv u modernoj povijesti Hrvatskog sabora, 2015. godine, za drugu oporbenu potpredsjednicu imao je Vesnu Pusić, tada predsjednicu HNS-a.

Među ostalim zastupnicima koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta kao kandidat otpada Ivan Penava, kao aktualni gradonačelnik Vukovara, s obzirom na to da nitko tko obnaša neku višu lokalnu funkciju nije imenovan potpredsjednikom Sabora. Iznimka je bila HSLS-ova gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešič, koja je te dvije funkcije obnašala paralelno od 2003. do 2008. godine.

Zastupnici HKS-a i Bloka za Hrvatsku nisu izgledni kandidati

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić mandat je prepustila stranačkom kolegi i bivšem asistentu Marku Milanoviću Litri koji je na izborima osvojio 19 preferencijskih glasova, tako da on ispada iz kalkulacija za potpredsjednika Sabora, a uostalom u Saboru je i njegov stranački šef, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček. U toj ulozi lakše je zamisliti dosadašnjeg saborskog zastupnika i bivšeg ministra kulture te predsjednika Bloka za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića, no s obzirom na to da mu stranka ima jednog zastupnika teško će se ostvariti taj scenarij.

Po broju zastupnika Hrvatski suverenisti nešto bolje stoje, ali s dva nominalna zastupnika teško da će i Hrvoje Zekanović i umirovljeni general Željko Sačić postati potpredsjednici Sabora. Ostaju potom još zastupnici Domovinskog pokreta, bilo da su izabrani kao nezavisni kandidati s liste te koalicije ili su uistinu i članovi stranke. Prvi put u Hrvatski sabor dolaze novinarka Karolina Vidović Krišto, zabavljač Davor Dretar i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Milan Vrkljan, koji, iz tog razloga, vrlo vjerojatno neće doći u poziciju da zauzmu ovu funkciju.

Neke ne treba unaprijed odbaciti

Preostaju oni koji su već bili u Saboru. Ante Prkačin, Krešimir Bubalo i Ružica Vukovac. Njih ne treba unaprijed odbaciti kao ni političkog tajnika Domovinskog pokreta Marija Radića te bivšeg savjetnik za vjerska pitanja u Uredu predsjednika Ive Josipovića Stjepu (Stephen Nikolu) Bartulicu. To su legitimni kandidati za potpredsjednika Sabora osim ako čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro tu funkciju ne povjeri osobi kojoj bi trebala najviše vjerovati – vlastitoj sestri Vesni Vučemilović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.