Iz postrojbi Prvog hrvatskog redarstvenika i ZNG-a nastala je pobjednička Hrvatska vojska

Međutim, temelj takvom organiziranju oružanih formacija iz kojeg je kasnije nastala pobjednička narodna vojska počelo je s tečajem "Prvi hrvatski redarstvenik" godinu dana ranije. 

Naime, zbog prijetnji ratom i naoružanih velikosrpskih pobunjenika Republika Hrvatska osnovala je svoju prvu policijsku brigadu, 8. kolovoza 1990. godine. 

Osnivanje hrvatskih redarstvenih snaga bio je legalan oblik stvaranja prvih regularnih hrvatskih oružanih snaga. Protivnici hrvatske neovisnosti, velikosrbi i jugounitaristi kako u Hrvatskoj tako i u drugim republikama medijski i politički popratili su osnivanje redarstvenih snaga kao "nelegalnih" i "paravojnih" formacija. 

U trenucima kad je Teritorijalna obrana bila razoružana i kad su velikosrbi uz pomoć Beograda i vrha JNA već otpočeli organiziranu kako političku tako i oružanu pobunu u Hrvatskoj, Predsjedništvo Socijalističke republike Hrvatske odlučilo je stvoriti odanu oružanu silu koja je trebala biti jamac sprovođenja političke volje legalno i demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj. 

U srpnju 1990. godine izdana je zapovijed o ustrojavanju takve oružane sile u vidu uspostave tečaja za redarstvenike. Potpisao ju je ondašnji republički sekretar za unutrašnje poslove Josip Boljkovac. Već 5. kolovoza na mjestu današnje Policijske akademije u Zagrebu postrojene su dvije bojne s ukupno 1800 pripadnika, a 8. kolovoza 1990. godine prvu smotru hrvatskih redarstvenika izvršio je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. 

Dvomjesečni planirani tečaj nije se mogao dovršiti do kraja. Okolnosti su natjerale pripadnike, još uvijek neuvježbane do kraja, povesti u akciju. Naime, 17. kolovoza izbila je balvan-revolucija kojom su pobunjeničke paravojne postrojbe htjele presjeći Hrvatsku na dva dijela. 

Ipak tečaj je uplodio rodom, stvoreno je čak 15 satnija, a u rujnu 1990. godine hrvatski redarstvenici suzbili su velikosrpska pobunu na Banovini. 

Od postrojbi Prvog hrvatskog redarstvenika nastale su ATJ Lučko, Jedinice za posebne namjene Rakitje koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu HV, vojna policija na Tuškancu, brojne specijalne postrojbe MUP-a RH te prve brigade ZNG-a.

Tečaj Prvi hrvatski redarstvenik Hrvatskoj dao je prve policajce školovane u neovisnoj Hrvatskoj, a oni su činili okosnicu specijalne policije, malih, dobro opremljenih i uvježbanih postrojbi koje su iznijele najteže borbeno-diverzantske zadaće, od Velebita do Prevlake i Slavonije.

Osnivanje Zbora narodne garde, temelja Hrvatske vojske

Hrvatska je početkom 1991. godine još bila u sastavu SFRJ i po zakonu nije smjela imati svoje oružane snage pa su obrambeno-redarstvene snage formirane unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Pripreme za ustroj brigada Zbora narodne garde otpočele su 12. travnja 1991. godine.

Dana 17. travnja 1991. godine Sabor Republike Hrvatske prihvatio je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o unutarnjim poslovima kojim se ZNG ustrojava unutar Ministarstva unutarnjih poslova. 

Temeljem te odluke Hrvatskog sabora predsjednik dr. Franjo Tuđman je 20. travnja 1991. godine donio Odluku o preustroju redarstvenih snaga MUP-a u posebne operativne obrambene postrojbe ZNG-a. Temeljem Odluke predsjednika RH krajem travnja i početkom svibnja ustrojene su prve četiri brigade ZNG-a. Brigade su predstavljene javnosti na smotri obrambeno-redarstvenih snaga u Zagrebu, na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici, 28. svibnja 1991. godine.

U rujnu 1991. godine su donesene Izmjene i dopune Zakona o obrani temeljem kojega se oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku. Glavni stožer imenovan je 21. rujna 1991. godine, a za prvog načelnika GSHV-a imenovan je general-pukovnik Anton Tus. Hrvatska vojska tako je postala profesionalni sastav, a uz nju, u obrani domovine sudjelovale su pričuvne jedinice ZNG-e, Teritorijalne obrane, Narodne zaštite i Domobrani.

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) se obilježavaju 28. svibnja, na dan kada je 1991. g. održana svečana smotra jedinica ZNG-a, Policije, Teritorijalne obrane i Narodne zaštite.

Zatim je u rujnu 1991. godine uslijedilo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice te u prosincu iste godine i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.  Stvarni ustroj HRZ-a i PZO-a je bio tijekom 1992. godine kada su hrvatski piloti s borbenim zrakoplovima pobjegli iz JNA.

ZNG je u svom sastavu imao jednu posebnu postrojbu, Satniju hrvatskih umjetnika, koja je promicala domoljublje, obranu domovine. Neki umjetnici su bili i borci na prvoj crti bojišnice. 

Zbor narodne garde službeno je preimenovan u Hrvatsku vojsku 3. studenoga 1991. godine. Legendarne hrvatske gardijske brigade, uz specijalne postrojbe MUP-a i MORH-a, podnijele su glavni teret u obrani i oslobađanju Republike Hrvatske:

Prva gardijska brigada - Tigrovi

Druga gardijska brigada - Gromovi

Treća gardijska brigada - Kune

Četvrta gardijska brigada - Pauci

 Peta gardijska brigada - Sokolovi

Sedma gardijska brigada - Pume

Osma gardijska brigada - Orlovi

Deveta gardijska brigada - Vukovi

Oružane snage Republike Hrvatske bile su u ratnom ustroju sve do 12. ožujka 1996. g. kad su odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana prešle na mirnodopski ustroj.