IZ MOŽEMO! ZABRINUTI Šuška se da će obnova Zagreba početi tek iduće godine; Borić: To je tempiranje pred lokalne izbore

Zakonom se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu u udjelu od 60 posto financirati država, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici nekretnina, a novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija.

Vlada ipak uvela socijalni konsenzus

Građanima Zagreba i dvije susjedne županije čije su kuće i stanovi stradali u potresu, a na minimalcu su i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.

Saborska zastupnica iz redova platforme Možemo! Rada Borić pozdravila je odluku Vlade kojom su se u Zakon uveli imovinski i prihodovni konsenzus prema kojem će 20 posto sufinanciranja obnove biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200 tisuća kuna. 

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

"Naše sugestije su išle u smjeru da svakako u Zakonu treba postojati socijalni konsenzus i bilo mi je drago jučer čuti ministra Darka Horvata da su u Zakon uvršteni dohodovni cenzus pa čak i imovinski. U Hrvatskoj je problem to što nemamo dobre registre imovina, ali mislim da je to dobar preduvjet da se ne dogodi da se nekome obnove sve njegove imovine koje ima u središtu.

Svakako veseli da je Vlada po prvi puta, a nadam se ne i posljednji, čula i opoziciju i naše prijedloge koji su se upravo ticali tog socijalnog momenta naših građana. U središtu grada ne žive samo bogati ljudi koji bi mogli financirati obnovu, već i naši stariji građani, kojima je to prva imovina i dom i ne može se bezočno reći 'pa neka to prodaju i neka se isele'. Malo više razumijevanja i empatije ne škodi i ako Vlada prihvati sugestije oporbe, a posebno one koje smo mi iznijeli, mislim da ćemo onda i jednostavnije diči ruku za zakon", priča nam Borić.

Provedba i nadzor ne mogu ići skupa

Država će osnovati i poseban Fond, koji će, doznaje se, biti glavni u provedbi Zakona i distribuciji sredstava za obnovu. 

"Ono što me brine je ova ideja oko Fonda, koji je zamišljen kao tijelo za provedbu obnove, ali i za prikupljanje dodatnih sredstava i povlačenja sredstava iz europskih fondova, da ujedno radi i nadzor. Mi ćemo inzistirati i tražiti u amandmanima da ne može isto tijelo biti zaduženo i za provedbu i za nadzor. Mi smo predlagali da se osnuje zavod koji bi se bavio provedbom, ali drugo je nadzor. Mi znamo kako funkcionira grad Zagreb, što znači nadzor i što će se dogoditi", kazala je Borić.

Možda je ovo prilika i da se napravi nešto što neki gradovi u Hrvatskoj već imaju, a to je transparentnost trošenja sredstava, "čak u realnom vremenu", priča nam naša sugovornica. Kaže da bi prilikom obnove u obzir trebalo uzeti i činjenicu da Zagreb ima jako lošu infrastrukturu te se boji da bi prilikom rekonstrukcije zgrada moglo dolaziti i do, primjerice, pucanja cijevi. 

"Koliko god se govori samo o konstrukcijskoj obnovi, ovoj koja bi mogla barem protupotresno funkcionirati, mislim da treba iskoristiti priliku da barem dio te obnove bude cjelovita obnova koja će smanjiti neke buduće troškove. Ako već postavite skele onda vrijedi i još nešto dodatno napraviti", mišljenja je Borić te dodala: "Imali smo priliku vidjeti nedavno kako nam grad izgleda nakon prve jače kiše. Građani moraju biti svjesni da sve ovo što će se sada napraviti je samo 35 posto od onoga što bi značila cjelovita obnova, tako da će tu biti puno posla".

Kaže da je i ključno riješiti stambeno pitanje za ljude koji su još smješteni u Studentskom domu u Cvjetnom. "Za to se pronašlo rješenje u hostelu Arena, kojim upravlja Holding pa ne možemo reći da se nekome sada pogodovalo", kaže Borić.

Navela je i da će u drugom čitanju u Saboru zahtijevati da se prilikom obnove razmotri mogućnost korištenja alternativnih energetskih rješenja, pogotovo na javnim zgradama.

Obnova kreće tek na proljeće?

Borić navodi kako se šuška da bi prava obnova Zagreba mogla početi tek na proljeće 2021. godine. 

"Ako tek sljedeće godine krene prava obnova, to će biti godina dana od potresa. Pa ne smije se to dogoditi. To zabrinjava zato što naši sugrađani nemaju riješene krovove, a brine i to što nemaju niti plin niti struju. Konkretnih sredstava još uvijek nema, osim za ove urgentne stvari, za koje se građani još uvijek mogu prijaviti do iznosa od 50 tisuća kuna. Međutim, tempiranje obnove prije lokalnih izbora, jer mislim da HDZ-u igra ulogu da nakon tolikih godina možda ima priliku dobiti gradonačelnika, zabrinjava", kazala je Borić.

U javnoj raspravi bilo je oko 400 prijedloga, kaže saborska zastupnica, od kojih je Vlada prihvatila njih 27 u cijelosti, a tri djelomično.  

Podsjetila je da je zeleno-lijeva koalicija uoči raspuštanja Sabora bila jako ustrajna i prosvjedovala, a ono što su tada postigli je da su ipak održali sjednicu na kojoj je bilo prvo čitanje. Bez toga, kaže, mi prije 15. rujna ne bi imali ni prvo čitanje, a ovako se donošenje Zakona može očekivati već 7. rujna.

"Jako je dobro kada dolaze novi i govore argumentirano, kada se ne trči po stepenicama i ukazuje na to govori li netko "kolovoz" ili "august", dakle kada nema svjetonazorskih pitanja. Velika je stvar da građanski pritisak i pritisak opozicije rezultiraju time da netko konačno i u poziciji uvidi da se ovako nešto ne može odgađati", kazala je Borić.

Komentirajući Plenkovićevu izjavu da će oko donošenja Zakona tražiti širi konsenzus političkih opcija u Saboru, kazala je da je premijer to najavio već kod prvog čitanja. "Mislim da ako ako se to dogodi, da će to biti presedan u Hrvatskoj, jer uvijek žalosti kada dobri prijedlozi oporbe nisu prihvaćeni samo zato što ih je dala oporba", mišljenja je saborska zastupnica Možemo!.