Iz izjava koje dolaze iz vrha bh. politike očigledno je da im jednakopravnost odgovara samo kada su u pitanju Bošnjaci; bi li bili zadovoljni da ih predstavlja Dodik?

Hrvatski predstavnici u toj zemlji na svim razinama vlasti, ne uključujući Željka Komšića koji je izabran glasovima Bošnjaka, smatraju da je tu stabilnost moguće postići jedino i isključivo izmjenom izbornog zakona koja će osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH kojemu je trenutno uskraćeno političko pravo koje nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi – pravo da sam bira svoje političke predstavnike. Nije potrebno puno razmišljati da bi se shvatio izvor nezadovoljstva Hrvata u susjednoj nam zemlji. Njihov neravnopravan položaj i oduzimanje Ustavom zajamčenih prava vidljivo je na svakom koraku. Počevši od Željka Komšića.

U pogledu potrebe promjene izbornog zakona i ograničenih izmjena ustava na jednoj strani su bošnjački predstavnici koji kažu da se izbori mogu održati i po sadašnjem izbornom zakonu, a na drugoj hrvatski i srpski predstavnici koji kažu da nema uvjeta za normalne izbore bez potrebnih izmjena izbornog zakona.

U jeku ratnih sukoba u Ukrajini, situacija u Bosni i Hercegovini pala je u drugi plan, a tzv. hrvatski član Predsjedništva, koristi svaki priliku kako bi obmanuo javnost pa je tako Komšić tijekom sjednice Odbora za vanjsku politiku (AFET) Europskog parlamenta u srijedu, istaknuo da će govoriti o "zloćudnom ruskom utjecaju i u BiH i na Zapadnom Balkanu".

Komšić je tako otvoreno optužio Hrvatsku i Srbiju za miješanje u unutarnje stvari BiH, uspoređujući njihovo djelovanje s ruskim u Ukrajini te je srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika i predsjedatelja Doma naroda Dragana Čovića optužio da su "ruski akteri u BiH", dok je Čović je na početku svoga izlaganja rekao da kao "legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH nedvosmisleno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu", čime je posredno odgovorio na Komšićevu optužbu da je ruski igrač.

'Osveta zlog patuljka'

Komšićevo obraćanje europarlamentarcima komentirao je i sam Dodik koji je pokušaj poistovjećivanja situacije u BiH i Ukrajini nazvao nalikovanjem "na osvetu zlog patuljka koga više nitko ne uzima ozbiljno, pa mora pribjegavati senzacionalizmu kako bi netko obratio pozornost na njega".

Komšić je pak svojim izlaganjem uklonio svaku sumnju o tome interese kojeg naroda on predstavlja. Jedno je sigurno - to nisu Hrvati. Čak je i srpski član Predsjedništva primjetio da jedino što je bilo vrijedno pažnje u Komšićevom izlaganju je - priznanje da on ne predstavlja Hrvate u BiH.

"To smo znali svi, ali sad smo čuli i od njega. Komšić je obični uzurpator prava hrvatskog naroda. Mi sad u BiH imamo dva muslimanska i jednog srpskog predstavnika u predsjedništvu, što je potpuna derogacija sustava na najgrublji način", rekao je Dodik te rekao za sebe da nije sudjelovao u ratu, za razliku od bošnjačkog člana predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, kojega je neizravno optužio i za moguće ratne zločine.

Izborni zakon kao kamen spoticanja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je važnost nastavka pregovaračkog procesa i postizanja žurnog dogovora između lidera hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona, kako bi se ostvarila ravnopravnost i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda u BiH. Kazao je da je neodrživa praksa da Hrvati ne izabiru svoje legitimne predstavnike u Domove narode i Predsjedništvo BiH, a o nužnosti biranja svoji predstavnika govorio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Komšić u strahu od promjena izbornoga zakona svakodnevno ističe kako BiH ne može sebi dopustiti takav luksuz kao što je eksperimentiranje s izbornim procesom, tvrdeći kako to prijeti destabilizaciji BiH. Jedno je sigurno, Bošnjaci su osjetljivi samo kada su u pitanju njihova prava. To najbolje možemo vidjeti iz ljutnje koja je proizašla izborom Salka Tursunovića za predsjednika Općinskog vijeća Sreberenice, ali glasovima srpskih vijećnika. U javnosti su odzvanjale izjave bošnjačkih stranaka da Tursunović nema bošnjački narodni legitimitet. Poznata situacija?

S druge strane imamo Bošnjačku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj čiji je čelnik Armin Hodžić nezadovoljan prozvao predsjednika Zorana Milanovića ističući da  Bošnjaci svoju izbornu jedinicu dijele s Albancima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima, nacionalnim manjinama koje također nisu male. Paradoksalno se čini tražiti više prava kao manjina, dok se s druge strane ta ista prava oduzimaju konstitutivnom, ravnopravnom narodu jedne zemlje. Zaključiti možemo da iz izjava koje dolaze iz vrha bh. politike očigledno je da im jednakopravnost odgovara samo kada su u pitanju Bošnjaci. Postavlja se pitanje bi li Bošnjaci bili zadovoljni ako bi njihove interese u narednim godinama zastupao Milorad Dodik?

Što se tiče 'hrvatskog člana predsjedništva', Komšićev legitimitet najbolje pak opisuje nedavno izrečena rečenica: "Jedan od članova predsjedništva koji je rekao da je Hrvat - danas ne može doći na 75 posto teritorija Bosne i Hercegovine kao ni u svoja dva prethodna mandata".