JEFTINA RADNA SNAGA

Iz Hrvatske 'trbuhom za kruhom' otišle 884 medicinske sestre, zamjenjujemo ih sestrama s istoka

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Vlada je popustila pritiscima poslodavaca te će, prema prijedlogu, u 2019. godini u Hrvatskoj moći raditi čak 63.600 stranih radnika, što je dvostruko više nego u ovoj godini. Po prvi put su odobrene kvote i za uvoz 200 medicinskih sestara ili tehničara od kojih bi njih 50 radilo u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije i nemoćne . Tu je najavu za portal Direktno komentirala predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS)  Slava Šepec.

17.12.2018. u 18:33
Ispiši članak

Šepec nam je otkrila kako su samo u ovoj godini svoje članstvo u Hrvatskoj komori medicinskih sestara zbog odlaska na rad u inozemstvo zamrznule 124 medicinske sestre, a od srpnja 2013. kada smo ušli u Europsku uniju, zaprimili su 2025 zahtjeva za potvrdama od kojih je najviše za rad u inozemstvu, a svoje članstvo od tada ih je zbog odlaska zamrznulo njih čak 884. Naime, medicinske sestre kao i liječnici podliježu Zakonu o reguliranoj profesiji i moraju biti članice svoje komore koja im izdaje odobrenje (licencu) za samostalan rad u Hrvatskoj.

Odlaze sve mlađe medicinske sestre

"Nama odlaze sve mlađe medicinske sestre. Neke čak ni ne uđu na tržište rada u Hrvatskoj i one najviše odlaze u inozemstvo iz znatiželje, da vide kako je vani, da nauče jezik i sl. No one koje odlaze s cijelim obiteljima, ne odlaze zbog jezika nego da bi imale od čega živjeti, a neke odlaze i zbog čistog revolta, odnosno zbog loših uvjeta rada i niskih primanja u našoj zemlji", upozorava naša sugovornica.

Na naš upit nedostaje li Hrvatskoj medicinskih sestara i koliko, kada se već predlažu kvote za njihov 'uvoz', Šepec odgovara da se to zapravo ne zna, jer nikada se nitko nije pozabavio ljudskim resursima u zdravstvu. "Svaka bolnička ustanova u zdravstvu morala bi iskazati koliko joj je potrebno medicinskih sestara ili tehničara sukladno složenosti i opisu poslova. Neće isti broj medicinskih sestara biti potreban u KBC-u Zagreb i u Neuropsihijatrijskog bolnici u Popovači. No takva analiza nikada nije napravljena", napominje Šepec.

I ne samo da ne znamo nedostaje li nam medicinskih sestara i koliko, nego se u nekim zdravstvenim ustanovama ne poštuje ni Pravilnik o minimalnim uvjetima radnika na radnom mjestu, navodi dalje predsjednica HKMS-a, ističući da kad bi se isti poštovao da bi vjerojatno i bilo dovoljno medicinskih sestara, ali pod uvjetom da rade kao - medicinske sestre.

Rade posao za koje nisu plaćene

Problem je, naime, što medicinske sestre rade i niz poslova za koje nisu plaćene. "Po noći su čistačice, obavljaju posao liječnika prilikom primjene transfuzije, kada treba urediti umrlog čovjeka i voziti ga u mrtvačnicu...dakle koji god profil radnika nedostaje u nekoj zdravstvenoj ustanovi tu uskaču medicinske sestre. Rade čak i posao administratora. Kada bi svatko radio svoj dio posla i kada bi naš sustav zdravstva bio organizacijski dobro uređen tada bi mogli govoriti o realnim potrebama u sustavu zdravstva za pojedine ljudske kadrove, pa tako i za medicinske sestre", pojašnjava Šepec.

Ističe kako se točno zna koje su kompetencije medicinskih sestara, ali da se zbog nepoštivanja istih i medicinsku sestru i pacijente redovito ugrožava. "Nije rijetko da zbog posla koji ne bi trebale ili smjele raditi, moraju ostaviti same i po 20 pacijenata na odjelu...", opisuje naša sugovornica dobro poznate scene iz hrvatskih bolnica. Najgore je, navodi, što zbog nepriznavanja visoke stručne spreme odlaze najbolji ljudi iz sustava, a riječ je o osobama koje imaju veliko znanje i u najboljim su godinama.

U pogledu domova za starije i nemoćne osobe, čiji se vlasnici žale da ne mogu pronaći medicinsko osoblje, Šepec kaže da je to istina jer je upravo u tim domovima najčešće slučaj da medicinske sestre rade sve što ne bi trebale; od posla čistačica do pomoćnog radnika. Napominje da bez obzira na kvote za strane radnike koje određuje Vlada, medicinske sestre ili tehničari ne mogu raditi u Hrvatskoj dok ne prođu proces priznavanja stručnih kvalifikacija te bez odobrenja za samostalni rad koje im izdaje Hrvatska komora medicinskih sestara.

Najviše zahtjeva iz BiH,  Srbije, Kosova...

U ovoj godini Komora je zaprimila 37 zahtjeva za priznavanjem stručnih kvalifikacija medicinskih sestara srednje stručne spreme i to najviše iz BiH, Srbije, Kosova i Makedonije. Ministarstvo zdravstva je odobrilo cjenik za provođenje provjere osposobljenosti za strane medicinske sestre ili tehničare, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja odredilo je pet medicinskih škola u kojima se može provoditi provjera osposobljenosti. Do sada su četiri medicinske sestre završile postupak priznavanja diplome u Hrvatskoj i Komora im je izdala odobrenje za samostalan rad u Hrvatskoj.

Hrvatska komora medicinskih sestara do sada je zaprimila i 66 zahtjeva za postupak priznavanja diplome i provjere od visokoobrazovanih medicinskih sestara, a riječ je o prvostupnicama i to većinom iz navedenih zemalja. Do sada su tu provjeru prošle 52 prvostupnice sestrinstva te dobile odobrenje za samostalan rad u Hrvatskoj.

Umjesto da se uredi sustav i poslodavci napokon počnu pristojno plaćati radnike, a posebice visokoobrazovane stručnjake kao 'suho zlato' te postupati u skladu sa zakonom u pogledu njihovih radnih prava što bi posljedično zaustavilo masovni odljev hrvatskih građana u inozemstvo, posegnulo se za jeftinijim rješenjem za poslodavce, a to je uvoz jeftine radne snage. Izgleda da taj sporni recept neće mimoići ni hrvatsko zdravstvo.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.