Ivica Granić: Možemo daje ulicu Milki Planinc, političkoj komesarki jedne od najkrvoločnijih partizanskih jedinica!

Podsjetimo, portal Direktno prvi je pisao o prijedlozima koji su poslani u Gradsku skupštinu, a tiču se imena četiriju ulica koje se nalaze na području Ivanje Reke, koja je dio gradske četvrti Peščenica - Žitnjak. Riječ je o ulicama Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i nadbiskupa Ivana Šarića, koji su, kako se navodi u zahtjevu za promjenom imena, bili "istaknuti suradnici nacifašističkog, marionetskog i anticivilizacijskog režima NDH".

I dok se još uvijek raspravlja o tome je li takva odluka ispravna, portal Direktno doznao je da je Vijeće Gradske četvrti Gornji Grad - Medveščak, u kojemu uvjerljivu većinu čine zastupnici Možemo!, a među kojima je i saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin, predložilo da se u Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine na području Grada Zagreba uvrste političarke Milka Planinc i Anka Berus te slikarica Nasta Rojc. 

Treba napomenuti da Raukar Gamulin nije bila na sjednici na kojoj su predložena imena, iako je vijećnica u toj četvrti.

Granić: Planinc je bila politička komesarka zloglasne tzv. 11. Dalmatinske brigade

 Granić se na svom se Facebook profilu osvrnuo na najavu da se u Fond imena novih ulica uvrste sporna imena. Njegov status prenosimo u cijelosti.

"Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji Grad – Medveščak izglasalo je da se u fond imena iz kojeg se imenuju javne površine na području Grada Zagreba uvrsti i ime Milke Planinc. Riječ je o visokoj dužnosnici Komunističke partije Jugoslavije, prvoj i jedinoj premijerki SFRJ.

Vjerojatno se pitate zbog čega je upravo Milka Planinc predložena da se ulica na zagrebačkom Gornjem gradu preimenuje u njezino ime.

Iako se velikoj većini građanstva ta informacija na prvi pogled činila toliko nevjerojatnom da je, osim nevjerice, izazivala čak i podsmijeh, situacija nije nimalo smiješna, a niti se takve inicijative događaju slučajno.

Planinc kao eventualno uspješna političarka ili premijerka SFRJ praktički je beznačajna. Zbog čega je onda upravo ona predložena za jednu tako počasnu 'funkciju'?

Predložena jer je bila politička komesarka jedne od najkrvoločnijih, ako ne i najkrvoločnije, od svih partizanskih jedinica tijekom drugog svjetskog rata, a to je zloglasna tzv. 11. Dalmatinska brigada.

Nakon 'osvajanja' Širokog Brijega i Mostara, gdje su počinili neviđene zločine, pobili hercegovačke franjevce i mnogo puka, 11. dalmatinska brigada nastavila je 'ratni put' prema zapadu: preko Dalmacije, Like i Slovenije – do Bleiburga, gdje je iz njezina sastava regrutirana jedinica masovnih ubojica koji su od jama na Kočevskom Rogu napravili jedno od najvećih poslijeramih stratišta u Europi.

Tko su bili pripadnici te zloglasne brigade?

Knjiga Milana Rake i Slavka Družijanića 11. dalmatinska (biokovska) brigada, Split 1987., otkriva da su uz Splićanku komesarku Milku Maladu - Planinc pripadnici ove postrojbi bili:

Vuk Anđelinović - ujak nekadašnje predsjednice HNS-a Vesne Pusić,

Adolf Dragičević - kasnije akademik i ugledni član HNS-a;

Branko Kadijević - rođeni brat Veljka Kadijevića;

zatim

Albert Štambuk, Stjepan i Jerko Nobilo,

Emil Goldstein,

Srećko Freundlich,

Salamon Finci,

Petar Mioč,

Simo Dubajić,

Ivan Guvo,

Ljubo Periša,

Ivan Gugić,

Andrija Krilić,

Grga Markić,

Martin Gabričević,

Jure Talajić,

Ahmed Šeremet,

Vicko Mucić,

Nikola Maršić,

Ljubo Barbarić,

Ivo Franković,

Dominko Antunović,

Milan Rako,

Ante Čepić... i mnogi drugi.

Svjedočenje Ivana Gugića, također pripadnika ove postrojbe, kazuje da je po zapovijedi Dušana Koraća, političkog komesara 26. divizije, od pripadnika ove brigade formirana tzv. ubilačka četa odgovorna za smrt nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Do sada je objavljen bezbroj dokaza koji upućuju na nevjerojatne zločine počinjene od strane ove zloglasne jedinice, poput:

– Dokazi protiv 11. dalmatinske brigade za pokolje zarobljenih ustaša i domobrana u Sloveniji (stranice Željka Peratovića)

– Ubijanja u Kočevskom rogu. Ispovijest Ivana Gugića. (stranice HIC-a)

– Glavni koljač s Kočevskog roga presudio i obitelji i sebi (stranice Slobodne Dalmacije)

– Akademik Adolf Dragičević i 11. dalmatinska brigada (stranice Željka Peratovića)

– Dubajić i Planinc prijavljeni su za zločine (stranice Jutarnjeg lista)

– Simo Dubajić, Stopama XI. dalmatinske brigade

– Novi prilozi za sumnju u ratne zločine 11. dalmatinske brigade (stranice Hrvatskog prava)

– Ante Božić, Zločin nad širokobriješkim franjevcima dogodio se u zoni postrojbe kojoj je pripadala i Milka Planinc.

Možda je sada i najnevjernijim Tomama jasnije zbog čega je grupacija Možemo i SDP odabrala upravo Milku Planinc za dodjelu naziva ulice u jednom od najljepših gradskih kvartova u Hrvatskoj, nepostedno uz Hrvatski sabor", napisao je Granić.