Ivanjek: Prva migrantska kriza bila je izazvana iz političkih razloga, ali sada je jasno da vojska treba biti na granicama

Prva veća migrantska kriza nastupila je u Europi 2015. godine. Ta migrantska kriza poprilično je zatekla europske lidere, ali i europsku javnost nenaviklu gledati slične scene. Strah od velikih ilegalnih migracija bio je dodatno potaknut i jezivim scenama koje su dolazile s područja koje je okupirala takozvana Islamska država.

Ni europski čelnici nisu se najbolje snašli u tadašnjoj krizi. Migrantski val je pokazao kako je europska struktura zapravo krhka, svaka država je za sebe imala "rješenje" krize, a te podjele prisutne su i danas. Svakako je zanimljivo i pratiti kako su europske države, nakon početnog nesnalaženja, danas odlučnije u obrani svojih granica te su se nakon pet godina više primaknuli "čvršćoj" politici koju je vodio Viktor Orban i neki drugi lideri.

Čak i centristički političari najavljuju moguće slanje vojske na granici, što je prije bilo nemoguće.

Za komentar promjene europskih politika, ali i za svrhovitost eventualnog angažiranja vojske na granici upitali smo vojnog analitičara Jana Ivanjeka. 

'Vojska može rasteretiti granicu prema Srbiji'

Ivanjek kaže kako novi migrantski val ovisi o vojnoj i političkoj situaciji u Siriji i Turskoj te je pitanje do koje će mjere turski predsjednik Erdogan forsirati slanje migranata na granicu: "Svakako bi trebalo pomoći Bugarskoj i Grčkoj koje su najizloženije ovom valu, treba im pomoći kako bi se rasteretile i ostale europske države, kako ne bi i unutarnje granice bile ugrožene. Mi smo posebno zainteresirani za to pitanje jer jer se i mi nalazimo na 'prvoj liniji'".

Smatra kako bi trebalo slati vojsku na granicu.

"Koristiti njene kapacitete, inženjerijske, logističke, obavještajne, izvidničke, kako bi se policiji olakšao posao. Policija nema te kapacitete, nema opremu za obavljanje takvih stvari niti potrebne nadležnosti, a tu vojska može pomoći u vrlo kratkom roku. Imamo s druge strane i situaciju da vojska nije obučena i opremljena da bi se bavila postupanjem s civilima i tu je policija u prednosti. Zato je potrebno zajedničko djelovanje, određena sinergija u radu domovinske sigurnosti. Policajci i vojnici moraju raditi u zajedničkim timovima, koji mogu postupati prema migrantima po ovlastima policajaca. To je bolje rješenje nego da obučavate vojnike za kontrolu i postupanje prema civilima", rekao nam je Ivanjek.

Vojnog analitičara smo pitali i kako vojska može konkretno pomoći obrani hrvatske granice.

"Nama je potrebno rasteretiti granicu gdje god je moguće. Granica prema Srbiji je vrlo lagana, mogu se napraviti ograde i prepreke pa bi se policija rasteretila i poslala na granicu s BiH gdje je teren izuzetno težak. Upravo bi vojska mogla pomoći na rasterećivanju policije na granici sa Srbijom".

Ipak, postoji i drugi problem na koji se osvrnuo naš sugovornik.

"Nažalost, politički aspekt često se miješa u vojnosigurnosni aspekt. Pokušava se često hvatati političke bodove na ovim bitnim sigurnosnim pitanjima. Pitanje očuvanja granica je pitanje obrane suvereniteta i države. Kad su vaše granice narušene, onda vam je ugrožen i suverenitet. Iskustva iz 2015. godine pokazala su da je velika migrantska navala bila izazvana iz političkih razloga i ideologiziranih pogleda na migrante, ali vrijeme se iskoristilo da se idući put prema migrantima postavi na jedan drugačiji način. To vidimo upravo sada jer europske države više ne žele primati migrante kao prije pet godina. Zato europski lideri i spominju slanje vojske na granice jer je vojska jednostavno potrebna u ovim okolnostima", odgovorio je Ivanjek na pitanje o promjeni politika europskih lidera u odnosu na 2015. godinu.