INOVATIVNOST KAO POKRETAČ RAZVOJA

Iva Kuprešak: Vrijeme je da se odupremo strategijama 'zavadi pa vladaj' te se okrenemo strateškom planiranju i prijenosu dobrih praksi

Autor

Marijan Opačak

Razumijevanje ekonomskog razvoja doživjelo je mnoge promjene posljednjih godina. Ekonomska vrijednost kreativnosti, relativno nedavna pojava, prepoznaje pojačani socioekonomski razvoj kao rezultat ulaganja regije u talente i inovacije. Ipak, vlade i jedinice lokalne samouprave i dalje ne vide vrijednost kreativnosti ulažući više vremena i sredstava u tradicionalne pristupe i inicijative koje često znaju biti i kontraproduktivne. 

15.09.2019. u 18:08
Ispiši članak

Upravo o vrijednostima inovativnosti kao pokretaču ekonomskog razvoja na Ekonomskom forumu u Poljskoj Krynici govorila je i Iva Kuprešak, predsjednica Udruge za regionalni razvoj.

Iva Kuprešak stručnjakinja je za revitalizaciju zaostalih regija koje koriste kreativnost i interdisciplinarni/inovativni pristup kao osnovu za svoju socioekonomsku transformaciju. Česta govornica na raznim forumima i konferencijama i gostujuća predavačica na nekim od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, Iva Kuprešak provodila je brojne razvojne projekte širom svijeta u suradnji s raznim Zakladama i institucijama u SAD-u i Europi.

U našem razgovoru spomenuli ste da je Udruga za regionalni razvoj osnovana u Bosni i Hercegovini u Stolcu kod Mostara. Koja je bila motivacija za osnivanje udruge i zašto baš u tom mjestu?

Udruga za regionalni razvoj pokriva cijeli teritorij Zapadnog Balkana s posebnim fokusom na RH i BiH. Međutim, sjedište Udruge je registrirano u Stolcu kod Mostara. Mnogi nas pitaju zašto sjedište nije Sarajevo ili Banja Luka ako govorimo o BIH. Iako smo u procesu otvaranja ureda u većim centrima, sjedište za sad ostaje u Stolcu iz više razloga.

Motivacija osnivanja Udruge je ulaganje u razvoj manje razvijenih općina i gradova u BIH i RH te ostatku Zapadnog Balkana, odnosno postepeno smanjivanje ogromnog sraza između razvijenih i nerazvijenih dijelova države ili određenog teritorija.  Paradoksalnost je u tome što su manje razvijenije jedinice lokalne samouprave većinom bogate kulturnim i prirodnim potencijalima koji ostaju neiskorišteni, te unatoč tom bogatstvu stagniraju ili ekonomski propadaju što se odražava i na lokalno stanovništvo koje masovno bježi u veće gradove ili u Zapadnu Europu, a oni koji imaju priliku i dalje, SAD, Australija i drugdje. 

Kako Udruga zastupa one kojima pomoć treba najviše s ciljem osnaživanja manjih sredina i poticanja održivog razvoja, donesena je odluka da sjedište Udruge bude Stolac kao primjer manje JLS s bogatom poviješću i kulturnim bogatstvom koji, čak u blizini jednog većeg turističkog središta kao što je Mostar i to na samoj ruti od Dubrovnika,  nije na razini stupnja razvijenosti na kojem bi mogao biti u odnosu na ogromne potencijale i povoljni geografski položaj. Općinu Stolac smo uključili u više razvojnih projekata koji su u procesu evaluacije, te smo uvijek dostupni načelniku i samom lokalnom stanovništvu za savjetovanja, edukacije, te daljnje razvijanje projekta od interesa za dobrobit Općine.

Tako radimo i sa svim drugim općinama i gradovima, pretežno u RH i BiH, te smo im praktično 24 sata na raspolaganju. Ozbiljnost i predanost misiji Udruge, osim u samom radu na dnevnoj razini, pokazali smo i kroz simbolički akt registracije središta u manjoj sredini.  

S druge strane, pošto Udruga pokriva šiti teritorij na kojem žive pripadnici raznih nacionalnosti, entiteta i vjera, od velike je važnosti za razvoj promovirati mir, ravnopravnost i toleranciju. Bez te komponente nema stabilnosti, a bez stabilnosti nema pozitivnog socijalno-ekonomskog rasta. Stoga smo pronašli simboliku i u tome što je Stolac jedna od rijetkih općina u BIH u kojoj stoljećima žive Srbi, Bošnjaci i Hrvati u miru, a na čijem području i za vrijeme rata nije pala niti jedna bomba ili granata.

Vrijeme je da se odupremo strategijama "zavadi pa vladaj" te se okrenemo strateškom planiranju, prijenosu dobrih praksi, razradi i implementaciji razvojnih projekata, povlačenju što više bespovratnih sredstava iz EU, a sve s ciljem oživljavanja JLS u odumiranju, povećanju životnog standarda kroz više i bolje plaćenih poslovnih prilika, razvijanju zajedništva, ne odvajanju obitelji.

Vjerujete, postojeći potencijali koji leže neiskorišteni će svojevremeno biti uzurpirani i iskorišteni, na nama je odlučiti hoćemo li prepustiti drugima da se slaste na onom što po pravdi i pravici pripada lokalnom stanovištu ili pognute glave pobjeći "trbuhom za kruhom". Sad je vrijeme reći dosta, uzeti stvari u svoje ruke, upravo kroz strateško razmišljanje i djelovanje.

Odakle dolaze osnivači udruge? Koji su glavni ciljevi udruge? Gdje sve imate urede svoje udruge?

Osnivači Udruge su cijenjeni stručnjaci diljem svijeta, a koji pokrivaju razne sektore te dolaze iz Australije, Slovenije, SAD-a, RH i BiH. Ono što je svima zajedničko je da korijene vuku iz naših krajeva, neki su čak i rođeni/ odrasli u RH pa su se u mladosti preselili u druge države zbog studija/ poslovnih prilika, dok su pojedini osnivači pripadnici prve generacije Hrvata rođeni i odrasli u prekooceanskim državama.

Osim korijena, svim osnivačima i vodstvu Udruge je zajednička želja da svoja znanja, iskustva, poznanstva i široku mrežu poslovnih partnera iz cijelog svijeta, ulože u krajeve iz kojih potječu te tako pridonesu razvoju. Spremni smo na sve zapreke koje se mogu desiti na tom putu, neke smo već i uspješno prebrodili te postigli pozitivne rezultate. Svaki, pa i najmanji pomak naprijed nas veseli i motivira da se nastavimo boriti na naš narod i njegova dobrobit. 

Uz sjedište u Stolcu, urede imamo u Zagrebu, Sarajevu, a u procesu je otvaranje i novih ureda u ostalim državama Zapadnog Balkana. 

Kakve sve projekte radite s općinama, udrugama i općenito zajednicama? Radite li projekte koji se bave samo određenim temama ili?

Udruga pokriva sve sektore i teme od interesa za razvoj, odnosno teme koje pokrivaju programi EU. Stoga, uz stručnjake za EU programe i projekte, usko surađujemo sa stručnjacima u raznim sektorima: od IT sektora, zdravstva i socijalne skrbi, kulturne i prirodne baštine, turizma, obrazovanja i razvoja ljudskih kapaciteta, poduzetništva pa sve do očuvanja okoliša i obnovljivih izvora energije. Ujedno, potičemo interdisciplinarni pristup razvoju svakog projekta, a kojeg smatramo odlučujućim elementom za postizanje održivih rezultata.

Koliko projekata imate u implementaciji, a koliko ste ih uspjeli privesti do kraja? Kakav je odaziv općina, gradova i udruga, općenito zainteresiranih strana za vaše projekte? Obraćaju li se neki od njih vama za pomoć ili ste vi pokretač svega?

Ponosimo se dugim i bogatim iskustvom u implementaciji razvojnih projekta, previše ih je za nabrojati. Ujedno, trenutno imamo preko 50 projekta u procesu evaluacije. 

Na početku našeg djelovanja u BIH i RH, proveli smo godinu dana na terenu, odnosno obilazeći sve manje i veće općine i gradove, održali smo niz sastanaka s načelnicima i gradonačelnicima, predstavnicima raznih sektora, članovima raznih udruga, te lokalnim stanovništvom, a sve s ciljem upoznavanja realne situacije kako bi u skladu s istim kreirali strategije razvoja te definirali potrebne korake za postizanje zacrtanih ciljeva.

Održali smo i niz konferencija i edukacija o mogućnostima financiranja razvojnih projekata, odnosno kako želje pretvoriti u ciljeve, te kako te iste ciljeve i ostvariti. Tako da možemo reći da smo na neki način mi pokretač svega, međutim u međuvremenu smo ostvarili partnerske odnose s mnogim JLS i ostalim javnim tijelima te nam se sami javljaju za pomoć. 

Rekli ste kako se razumijevanje razvoja i razvojnih projekata dosta promijenilo posljednjih godina. Na koji način? Kroz razgovor ste spomenuli kreativne i inovativne projekte koji trenutno još uvijek ne dolaze do izražaja. Kakvi su to projekti i zbog čega ih vlade odnosno jedinice lokalne samouprave (JLS) ne prepoznaju kao bitne?

Mnoge se JLS bore s elementarnim problemima kao što je izgradnja osnovne infrastrukture te ih često ta činjenica limitira u kreativnom pristupu rješavanja problema s kojima se susreću na dnevnoj razini. S druge strane, neke JLS se vode arhaičnim načelima razvoja koji podrazumijeva izgradnju skupih građevina, a za koje statističke analize i iskustveni rezultati dokazuju da neće znatno utjecati na ekonomski rast.

Udruga svojim radom i konkretnim uključivanjem JLS u inovativne projekte pokušava dići svijest na razini JLS o važnosti planiranog i održivog razvoja na temelju pravilno izrađene strategije, standardizacije, transparentnosti, a kroz ulaganje u inovaciju, pametne gradove/sela uzimajući u obzir princip cirkularne ekonomije, te ponajviše ulaganje u kapacitete lokalnog stanovništva, poticanje kreativnog/inovativnog pristupa i poduzetničkog duha već kod mlađih generacija kroz razne programe, subvencije, edukacije, akceleratore i slične inicijative.

A sredstva za kreativne projekte koji potiču održivi razvoj i postizanje dugoročnih ciljeva za države EU kao i IPA države ima napretek. Zabrinjavajuće je da se ta ista sredstva ne crpe u onoj mjeri u kojoj bi se trebala. Dizanje svijest lokalne samouprave ali i samih građana je presudno. 

Hoće li ti projekti postati važniji od klasičnih? Koliko novca ti projekti donose JLS ili udrugama? Odakle se projekti financiraju?

Razni programi EU nude bespovratna financiranja razvojnih projekta, od kohezijskih sredstava ako govorimo o člancima EU, do programa prekogranične i transnacionalne suradnje na kojima Udruga jako puno radi, te programa koje raspisuje sama EU Komisija, kao što je LIFE, Horizon 2020, Creative Europe (tu smo isto jako aktivni).

U svakom slučaju, u svim projektnim prijedlozima  se traži inovacija, a kad govorim o inovaciji, pod tim ne mislim inovaciju za cijeli svijet, dovoljno je da je projekt inovativan za područje na kojem će se isti provoditi. Pod tim se, između ostalog, podrazumijeva i prijenos dobrih/ inovativnih praksi iz razvijenih država u Zapadnoj Europi, a čiji su rezultati evidentni u praksi.

Mi upravo i radimo na povezivanju manje razvijenih JLS n području RH  i BIH s onim razvijenim JLS i ostalim javim tijelima na području Zapadne Europe,  upravo u želji da omogućimo što lakši i brži prijenos dobrih praksi, da im otvaramo vrata Europe, lakšem izvoru bespovratnog financiranja kvalitetnih projekata. Na našu preporuku vrlo aktivne institucije u EU projektima u Europi kontaktiraju te iste JLS iz RH i BIH kako bih ih uključili u svoje projekte za koje su dobili bespovratno financiranje. 

Na ovu temu sam pozvana da sudjelujem na panelu tijekom 29. Ekonomskog Foruma u Poljskoj. 

Koliko JLS-a u Hrvatskoj surađuje s vašom udrugom na inovativnim i kreativnim projektima? 

Puno smo truda i rada uložili u razvijanje velike mreže partnerskih JLS kojima smo uvijek na usluzi, uključujemo ih u projekte, povezujemo s partnerima iz ostatka EU, ulažemo u razvijanje njihovih kapaciteta kako bi u svakoj JLS stvorili razvojnu agenciju u nadležnosti iste, a koja bi se dičila kompetentnim timom obučenim za pravilno razvijanje, uključivanje te implementaciju razvojnih projekata financiranih bespovratnim sredstvima EU.

Tijekom našeg razgovora spomenula sam Grad Pleternicu kao primjer dobre prakse u RH, Grad koji je svoj budžet povećao upravo kroz EU projekte, ambiciozan i pro aktivan tim koji je puno napravio, od co-working centra, energetske održivost, kulturnog puta- za svaku pohvalu! 

Koji su jedni od većih projekata koje trenutno radite?

Simultano radimo na nekih 15-ak projekta, međutim istaknula bih projekt Rimskih putova, najveće kulturne rute Zapadnog Balkana koja će povezati Split sve do Rumunjske. Kroz taj projekt ćemo zaštititi i promovirati kulturnu/prirodnu baštinu, povećati priljev turističkih posjeta međutim na kontrolirani način imajući na umu načela održivog turizma kroz uporabu ICT tehnologe, standardizaciju, brendiranje, etc. 

Ujedno, moram spomenuti da se dugo bavimo problemom pročišćivanja otpadnih voda i zaštitom mora. Ovo ljeto je onečišćavanje mora fekalnim vodama česta vijest u medijima, problem na koji mi već godinama ukazujemo, za koji smo proveli niz istraživanja te u suradnji sa svjetski priznatim znanstvenici testirali dostupne tehnologije za pravilno pročišćivanje.

Rješenje za sve ove probleme postoji, financiranje istih je dostupno, potrebno je samo shvatiti da se ne treba povoditi za zastarjelim trendovima i tehnologijama koje je ostatak svijeta odbacio, pogotovo kad se radi o temama presudnim za naše zdravlje i zdravlje naše djece. Iz tog razloga sljedeće godine planiramo jednu od najvećih konferencija na ovu temu u ovom dijelu Europe. 

Podizanje svijesti, ulaganje u prava rješenja, uspostava legislativa koja će takva ulaganja poduprti, to su ciljevi kojima težimo i za koje ćemo se lavovski boriti. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.