KOGA JE SVE KAZNILA HRVATSKA NARODNA BANKA
ISTRAŽILI SMO Središnja banka najviše kazni lani izrekla OTP banci; zbog 'pranja novca' kažnjeno čak sedam banaka
Portal Direktno prvi je pisao o povezanosti ostavke predsjednika uprave Zagrebačke banke i istrage o pranju novca, koja bi mogla rezultirati milijunskim kaznama. Nakon toga su ostavke podnijela još dva člana uprave Zagrebačke banke. Analizirali smo stoga koje su banke u proteklom razdoblju također bile kažnjene zbog propusta, odnosno kojim bankama je regulator, Hrvatska narodna banka, već izricao novčane kazne.
Hrvatska narodna banka, ističu u Direkciji za odnose s javnošću HNB-u, u svrhu informiranja javnosti, na svojoj internetskoj stranici, objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je HNB ovlašteni tužitelj.
Takvom objavom informacija omogućeno je ostvarivanja prava na pristup informacijama svim fizičkim i pravnim osobama.
Počinjeni su prekršaji iz Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o platnom prometa, Zakona o kreditnim institucijama te Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te su im, shodno tome, izrečene novčane kazne za kreditnu instituciju i za odgovornu osobu, ili osobe u kreditnoj instituciji.
U dvije godine 2,3 milijuna kuna kazni
U 2020. dosad je središnja banka kaznila samo Addiko banku i odgovornu osobu s ukupno 44 tisuće kuna zbog prekršaja Zakona o kreditnim institucijama.
Ukupni iznos kazne za banke i odgovorne osobe u protekloj godini iznosio je 641 tisuću kuna. a od toga se 128 tisuća kuna odnosi na kazne za za odgovorne osobe u bankama.
Najveći iznos kazni odnosi se na OTP banku i to ukupno Pojedinačno, najveća novčana kazna izrečena je OTP banci u iznosu od 318.500 kuna za kršenje Zakona o platnom prometu (242 tisuće kuna) i kršenje Zakona o zaštiti potrošača (76.500 kuna). Banci je naplaćeno 257.500 kuna, a odgovornim osobama iz uprave OTP banke 61.000 kuna.
Addiko banci (nekadašnja Hypo Alpe-Adria banka) propisane su lani kazne u iznosu od 283.500 kuna za kršenje Zakona o zaštiti potrošača), za kršenje Zakona o kreditnim institucijama i za kršenje Zakona o platnom prometu (38.000 kuna).
Zagrebačka banka je kažnjena s 25 tisuća kuna za kršenje Zakona o platnom prometu. Za kršenje Zakona o kreditnim institucijama Primorska banka je kažnjena s 28.000 kuna i to 20.000 banka, a osam tisuća odgovorne osobe, a Slatinska banka je prekršila Zakon o zaštiti potrošača - pet tisuća kuna mora kaznu platiti banka, a tisuću kuna odgovorna osoba.
Nešto manja novčana kazna izrečena je Sberbank za kršenje Zakona o potrošačkom kreditiranju u iznosu od 90.000 kuna i to 80.000 kuna kreditnoj instituciji, a 10.000 kuna odgovornoj osobi. No, nije naveden datum kada je odluka postala pravomoćna.
Iznos izrečenih novčanih kazni u prošlog godini bio je bitno manji nego u 2018. godine kada je ukupan iznos izrečenih novčanih kazni bio veći od 1,6 milijuna kuna (1.664.400 kuna).
Od navedenog iznosa odgovorne osobe u bankama kažnjene su s gotovo 188 tisuća kuna.
U 2018. najviše kazni Raiffeisen banci
Prema iznosu kazni 'prednjači' Raiffeisen banka s ukupno 438.500 kuna i to za kršenje Zakona o kreditnim institucijama. Banci je izrečena novčana kazna u iznosu od 375.000 kuna, a čak desetorici odgovornih osoba izrečena je ukupna kazna u iznosu od 63.500 kuna.
Prema visini iznosa slijede Addiko banka, Karlovačka banka, Banka kovanica i Veneto (koju je kasnije pripojila Privredna banka Zagreb o čemu je pisao i portal Direktno).
Tako je Addiko banka morala platiti 244.000 kuna kazne, jer je prekršila tri Zakona - o kreditnim institucijama, platnom prometu i zaštiti potrošača i "skrivila" kaznu za banku u iznosu od 223.500 kuna, a za odgovorne osobe 20.500 kuna.
Karlovačka banka je prekršila Zakon o kreditnim institucijama i izrečena joj je novčana kazna u iznosu od 217 tisuća kuna, od čega 10.750 kuna za odgovornu osobu. Za slične prekršaje kažnjena je i Banka Kovanica i to s ukupno 175.200 kuna.
Sberbank je kažnjena ukupno s 120 tisuća kuna. S manje od deset tisuća kuna kažnjene su Jadranska banka (osam tisuća kuna) i Tesla štedna banka sa sedam tisuća kuna prekršivši Zakon o kreditnim institucijama. S nešto manjim iznosom kažnjena je Kreditna banka Zagreb - 90.000 kune kazne banci, a sedam odgovornoj osobi, tj. ukupno 97 tisuća kuna.
Zbog 'pranja novca' već kažnjene Zagrebačka banka, HPB...
U 2018. čak pet banaka kažnjeno je zbog propusta koji su mogli omogućiti (ili to i jesu) pranje novca i financiranje terorizma. U 2017. za iste stvari kažnjene su dvije banke.
Zagrebačkoj banci zbog kršenja Zakona o platnom prometu, ali i zbog kršenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Zagrebačkoj banci izrečeno je nekoliko kazni i to u ukupnom iznosu od gotovo 170 tisuća kuna, od čega se na 'pranje novca' odnosi 97 tisuća kuna.
Hrvatska poštanska banka u 2018. godini proglašena je krivom za počinjenje prekršaja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 25.000 kuna. Za identičan prekršaj i identičan iznos izrečena je kazna i Veneto banci s tim da je Veneto banka kažnjena i zbog kršenja Zakona o kreditnoj instituciji i to s iznosom od gotovo 125 tisuća kuna. Dakle, Veneto je ukupno kažnjena s gotovo 250 tisuća kuna.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kažnjene su i splitska Imex banka s iznosom od 55.500 kuna (52.500 kuna kazna banci) i zagrebačka Partner banka s iznosom od 54.750 kuna (52.500 kuna kazna banci).
U 2017. zbog propusta u provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kažnjena je drastično Raiffeisen banka, kojoj je tada na čelu bio Zdenko Adrović, sada prvi čovjek Hrvatske udruge banaka, te Karlovačka banka s manjim iznosom.
Anonimizirane odluke o prekršajima nakon tri godine
U skladu s člankom 77. stavkom 3. Prekršajnog zakona nakon proteka tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju nastupa rehabilitacija.
"To znači da se počinitelj prekršaja smatra neosuđivanim te je svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena. Iz navedenog su razloga pojedine odluke objavljene na našoj internetskoj stranici anonimizirane, odnosno iz njih su uklonjeni podaci o nazivu banke i odgovorne osobe u banci koja je proglašena krivom za počinjeni prekršaj", rekla je Dubravka Budak, glavna stručna suradnica Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.
Na pitanje koje mjere HNB poduzima za kontrolu bankarskih institucija kako bi se izbjegla kršenja zakona Budak odgovara: "Hrvatska narodna banka, postupajući u okviru svojih nadzornih ovlasti, provodi superviziju kreditnih institucija analizom propisanih izvješća i drugih informacija koje kreditne institucije dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, kao i provođenjem neposrednog nadzora u prostorijama banaka''.
Zaštićene dvije najveće banke?
Iako su podaci o sudskim odlukama, vezanim uz prekršaje banaka, transparentni, nazivi nekih banaka se, ističu u HNB, anonimiziraju:
"Podaci o kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija anonimiziraju se isključivo u slučaju ispunjenja uvjeta propisanih člankom 215. stavkom 7. Zakona o kreditnim institucijama i to ako je kazna izrečena odgovornim osobama kreditne institucije, a Hrvatska narodna banka prethodno je procijenila da objava osobnog podatka nije razmjerna. Ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku ili ako bi objavljivanje za uključene kreditne institucije ili fizičke osobe prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi."
Upravo ta odredba, kako neslužbeno doznajemo, ide u korist dviju najvećih banaka (Zagrebačke i Privredne) koje drže više od 47 posto hrvatskog bankovnog tržišta jer bi njihovi prekršaji ponajviše mogli ugroziti stabilnost hrvatskog financijskog tržišta i kako neslužbeno doznajemo, upravo se na te banke najčešće odnose odluke u kojima se ne navode podaci o kažnjenoj financijskoj instituciji.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.