KAKO ĆE SE ODRAZITI NA UČITELJE

ISTRAŽILI SMO Sindikati podijeljeni oko obrazovne reforme; svi šute o budućem višku zaposlenih

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Unatoč svim poteškoćama, kritikama i aferama, kurikularna reforma od iduće jeseni i nove 2019./2020. školske godine, kreće u svim hrvatskim školama. Pitanja i nejasnoća je mnogo, a nas je zanimalo kako će se HNS-ov 'joker' zbog kojeg se ta stranka ‘žrtvovala’ i ušla u vladajuću koaliciju s HDZ-om kako bi osigurali 'bolju budućnost mladim generacijama', odraziti na učitelje i nastavnike koji će tu obrazovnu reformu i provoditi. I zašto sindikati prosvjetara šute, iako mnogi njihovi članovi strepe od nove školske godine.

25.02.2019. u 10:04
Ispiši članak

Podsjetimo, HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak osmislila je reformu obrazovanja na dvije razine. Od školske godine 2018./2019. godine u 74 odabrane škole započelo je eksperimentalno izvođenje nastave po novom kurikulumu nazvanom 'Škola za život' kao uvod za 'frontalnu kurikularnu reformu' iduće godine koja će ući u sve škole i to u razrede u kojima je u ovoj godini bila u eksperimentalnoj provedbi. Dakle, u prve i pete razrede osnovne škole, u prirodoslovne predmete u sedmom razredu te u prve razrede gimnazija.

U tijeku je i eksperimentalni program dualnog obrazovanja za učenike strukovnih škola u kojem su uključena četiri deficitarna zanimanja: staklar, kozmetičar, prodavač i dimnjačar, a kada je predstavljena ideja da se povijest, zemljopis i biologija izbace iz nastavnog programa, pojavilo se pitanje što će biti s profesorima tih predmeta i njihovom satnicom.

Da nastavnici i učitelji mogu strahovati za svoju sudbinu u novoj obrazovnoj reformi razloge je tada pružio prvi čovjek HNS-a Ivan Vrdoljak koji je lakonski upitao zašto se profesori povijesti ne bi prekvalificirali u profesore informatike?

Stipić: Sindikati su na skliskom terenu

Naš prvi sugovornik, predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić, u tom je slučaju izjavio da mu telefoni zvone na sve strane jer je odluka o ukidanju povijesti, zemljopisa i biologije u odabranim strukovnim školama donesena preko ljeta, bez ozbiljne rasprave i pravovremene najave.

To je bio i jedan od rijetkih trenutaka kada su prosvjetarski sindikati reagirali oko kurikularne reforme.  Stoga smo upitali sindikalnog čelnika Stipića zašto su sindikati tako tihi i ne sudjeluju aktivno u raspravama kojih ima napretek. Je li to svojevrsna potvrda da su i njihovi članovi zadovoljni najavljenim promjenama i smjerom u kojem one idu, ali i svojim materijalnim položajem u budućem reformiranom obrazovnom sustavu?

Stipić je za portal Direktno pojasnio da su sindikati na skliskom terenu: "Prvo moramo razgraničiti pitanja sindikalne prirode i pitanja struke zbog čega sam i sam u dvostrukoj poziciji kao profesor hrvatskog jezika koji ima svoje mišljenje oko lektire, ali to nema veze sa sindikatom kojem je posao promicati interese svojih članova. Iznošenje stava znači zauzimanje nečije strane, a ljudi su, pa tako i članstvo, podijeljeni glede reforme.  Stoga je oportuno šutjeti, jer vaše izjave kao predstavnika sindikata imaju težinu".

Priznaje da mu je i samom teško ocijeniti što se sve događa s cjelovitom kurikularnom reformom kako joj je službeno naziv, odnosno s eksperimentalnim programom 'Škola za život'.

'Motivacijski skupovi'

"Ono što vidim na terenu, a upravo sam došao iz Slavonije, ne djeluje obećavajuće. Prisutno je veliko nezadovoljstvo edukacijama jer učitelji te pripreme doživljavaju kao nedovoljno korisne za ono čemu bi trebale služiti”, otkriva nam Stipić i napominje kako je sveopći dojam da se više radi o 'motivacijskim skupovima' nego o edukacijama s praktičnim savjetima o novim kurikulima i novom načinu poučavanja kao okosnici aktualne reforme.

"Edukacija se odvija na dva načina; kroz radionice koje se fizički ne mogu održati jer je to nemoguće s tisuću sudionika, a druga je virtualna edukacija gdje se učitelji žale da se predugo čeka na interakciju kao i da ne vide poveznicu s onim što njima objektivno treba da bi se kvalitetno pripremili za nadolazeće promjene”, navodi dalje čelnik sindikata Preporod.

Napominje kako se ipak sa sindikalnog aspekta ne mogu buniti jer se u  'Školi za život' pronašlo rješenje da se učiteljima kroz prekovremeni rad plati i nagradi njihov trud. Naravno, veliko je pitanje kako će sve to funkcionirati na jesen kada se reforma počne provoditi u svim školama, jer se otvara i pitanje opreme, uključujući i tablete u sklopu najavljene digitalizacije školstva. Naime, i škole koje su uključene u eksperiment 'Škole za život', a mnoge od njih su to učinile radi nove opreme, tvrdi Stipić, na kraju tu opremu nisu ni dobile, pa se sada osjećaju prevarenima.

Učitelji strahuju da neće prikupiti dovoljan broj znački

Ravnatelji, otkriva dalje naš sugovornik, govore jedno kada zovu u sindikat, a drugo pred ministricom Divjak. Ističe kako ga je vrlo neugodno iznenadio svojevrsni strah koji vlada među ljudima, jer se na tim skupovima govori, kako se sindikatu žale učitelji, da oni koji ne prikupe dovoljan broj 'značaka' s edukacija neće moći napredovati u zvanje savjetnika, mentora te da u školama ima sve manje učenika.... To je, upozorava Stipić, prikrivena prijetnja da bi mogli postati tehnološki viškovi, odnosno da bi mogli ostati bez posla.

"Strah se uvukao u zbornice, teško je dobiti izjave i od učitelja i od ravnatelja. Pazi se na svaku riječ”, dodaje.

"Edukacije se svode na motivacijske govore, priča se o autonomiji učitelja, a s druge strane ih se zastrašuje. Zavladala je jedna gotovo shizoidna situacija”, smatra taj sindikalni čelnik te navodi kako je još puno nepoznanica, a na terenu se događa puno manje nego što je to dojam u javnosti. Očito 'PR' Ministarstva dobro odrađuje svoj posao, jer to oduševljenje kojim se javno hvale  na terenu nije prisutno, dodaje.

Plaćenim prekovremenim satima kupljena šutnja sindikata?

Zašto unatoč svemu nabrojanom sindikati ipak nisu vidljivi u raspravama oko reformi, Stipić pojašnjava i time kako su sve vlade, pa tako i aktualna, uvijek bile sklone na neki način 'kupiti' šutnju sindikata, posebice većinskih, što je ministrica, podsjeća, napravila plaćanjem prekovremenog rada u školama koje sudjeluju u 'Školi za život'.  Na višoj razini šutnja pojedinih sindikata 'kupuje' se kao u konkretnom slučaju nedavno potpisanim granskim kolektivnim ugovorima kada su, smatra naš sugovornik, dani ustupci većinskim sindikatima na štetu manjinskih kojima pripada i Preporod.

Podsjeća da se prilikom donošenja Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije cijelo vrijeme isticalo kako neće biti diranja u satnicu nego da će se zadržati postojeći predmeti.

"Za sada nitko nije otvoreno i javno rekao da neće biti tako, a to je za sindikate krucijalno pitanje, jer svaka promjena u satnici ima za posljedicu tehnološke viškove. No ima nekih nagovještaja da će se ipak krenuti u tom smjeru, a tada će otpor sindikata biti očekivan”, pojašnjava Stipić i ponavlja da je sve to još sporadično i u nagovještajima zbog čega je teško reagirati bez konkretnog i jasnog povoda. Sve u svemu, školska je godina pred vratima, a još je jako puno nepoznanica...

Hinić: Skoro je ožujak, a mi još ne znamo što nas u rujnu očekuje

Predsjednica Velikog vijeća Sindikata hrvatskih učitelja koji zastupa zaposlenike osnovnih škola Ana Hinić, ne slaže se s tvrdnjom da sindikati šute. "Naš sindikat je uključen u izradu svih propisa koji bi se trebali promijeniti u skladu s reformom i dokumentima o položaju radnika u obrazovnom sustavu. Upozoravamo cijelo vrijeme da svi ti propisi ne prate promjene koje se žele provesti”, navodi ta učiteljica povijesti u jednoj splitskoj osnovnoj školi.

"Upozoravamo da učitelj mora biti motiviran kako bi proveo reformu, ali na žalost, Ministarstvo za to nema sluha”, tvrdi te ističe kako neće biti, koliko je informirana,  promjene u pogledu predmeta i satnica, barem što se tiče osnovne škole.

"Ako ministarstvo ne smatra učitelje ravnopravnim partnerima s kojima će sukreirati dokumente onda ne govorimo samo o materijalnom zapostavljanju učitelja, nego je riječ o tome da se na nas ne gleda kao na aktivne sudionike promjena nego kao na puke izvršitelje”, upozorava za portal Direktno.

Glavnim nedostatkom kurikularne reforme smatra ne samo njezino kašnjenje nego i nepripremljenost.

"Skoro je ožujak, a mi još uvijek ne znamo što nas u rujnu očekuje. Ne znamo kako će funkcionirati ta informacijsko-komunikacijska tehnologija, odnosno uvođenje tableta u škole jer nije jasno koja će u tom dijelu biti zaduženja učitelja. Nepravedan je i novi Pravilnik o napredovanju učitelja jer se na jedan način nagrađuju ravnatelji, a na drugi učitelji”, nabraja naša sugovornica.

"U reformi nisam vidjela niti jednu promjenu na bolje što se tiče učitelja, a tu ne mislim samo na materijalna prava. Pravilnik za raspoređivanje tehnoloških viškova unosi jako veliku nesigurnost u sustav obrazovanja i ja sam kao učitelj jako zabrinuta s onim što nas očekuje u devetom mjesecu”, navodi naša sugovornica iz Sindikata hrvatskih učitelja koja vidi probleme na svakom koraku. Poručuje kako je svima jasno da nije riječ o cjelovitoj kurikularnoj reformi već samo o 'Školi za život' te da je više ni u samom Ministarstvu tako ne zovu.

Radeka: Podržali smo reformu od samog početka

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i član Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme prof. dr. Igor Radeka, ističe da su sva tri reprezentativna sindikata navodeći tu svoj sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Sindikat hrvatskih učitelja, podržala obrazovnu reformu dok ju je još vodila Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem.

"Naš se pristup nije promijenio jer se mi kao sindikati ne brinemo samo za pozicije naših članova i zaposlenika u sustavu, nego i o njegovoj kvaliteti. Smatramo da je kvalitetno obrazovanje jamstvo napretka naše zemlje i društva u cjelini”, pojašnjava naš treći sugovornik razloge neuobičajene šutnje sindikata. Poručuje da se ništa neće promijeniti u pogledu radno-pravne pozicije učitelja i nastavnika.

Promjena nastavnog plana u drugoj fazi reforme

"Reforma je usmjerena prema promjeni načina poučavanja dok je nastavni plan ostao isti, odnosno fond sati i broj predmeta. Mijenjamo pristup radu, ali ne i radno opterećenje”, tvrdi prof. Radeka koji ipak priznaje da bi ta pitanja mogla postati vrlo aktualna u nekom drugom koraku reforme.

Pojašnjava kako postoje zahtjevi za promjenama odnosa među pojedinim predmetima odnosno opterećenja u pojedinim predmetima u smislu realizacije, "pa se u budućnosti, odnosno u drugoj fazi reforme mogu dogoditi i neke promjene u radnom opterećenju nastavnika”'.

Otkriva i kako se u trećoj fazi reforme ide prema duljem radu s učenicima, što nužno neće značiti veći broj nastavnih predmeta nego dugotrajniji rad s učenicima za što je preduvjet jednosmjenska nastava u školama.

Veće radno opterećenje nastavnika i mogući tehnološki viškovi

"Dakle, u nekom drugom ili trećem koraku reforme može doći do većeg opterećenja jednog dijela nastavnika, ali u ovoj fazi tih promjena neće biti”, umiruje naš treći sugovornik.

Glede ukidanja povijesti i geografije i biologije u strukovnim školama koje su uključene u eksperimentalni program dualnog obrazovanja, prof. Radeka pojašnjava kako je riječ o modelu koji se provodi u Austriji i Njemačkoj, a prema kojem gotovu polovicu vremena učenici provode u tvrtkama s kojima sklapaju ugovore i koje ih kasnije zapošljavaju. Zbog toga su morali biti rasterećeni određenog broja predmeta, pojašnjava, upozoravajući da biologije u tim smjerovima nije ni bilo. A kako je riječ o malom broju škola, odnosno razreda koje su ionako imale mali fond sati povijesti i geografije, ukidanje tih predmeta nije proizveo problem nastavnicima, koji bi se, priznaje, da se primijenio na cijeli sustav strukovnog obrazovanja ipak pojavio u obliku tehnoloških viškova.

Ne poriče da je na djelu pojačan angažman nastavnika jer reforma donosi novi pristup poučavanju, zbog čega se moraju educirati kako bi se prilagodili novim okolnostima i drugačijem načinu rada.

Još nisu donesene odluke

Koliko će trajati prva faza reforme s kojom se kreće na jesen nije točno određeno kao ni kada će se prijeći na promjenu nastavnog plana u smislu 'ravnoteže' između pojedinih predmeta što sa sobom nosi promjenu satnice. Treća faza reforme u kojoj je predviđen cjelodnevni boravak djeteta u školi koji će pratiti radno vrijeme roditelja i u kojem bi dijete napravilo domaću zadaću, također nije određena. Za to su potrebna značajna financijska ulaganja i jednosmjenske škole, upozorava.

"Još nisu donesene odluke, sve ovisi kako će funkcionirati prva faza reforme. Mi smo u gornjem limitu opterećenja učenika i jednostavno nema mjesta za uvođenje novih predmeta poput građanskog odgoja. Stoga nam treba mogućnost fleksibilnijeg raspolaganja satnicama, a to traži i zakonodavne promjene i u praksi će se vidjeti hoće li biti korekcija među pojedinim predmetima”, navodi prof. Radeka.

Ne bi smjelo biti iznenađenja

Prema njegovoj procjeni, prva faza reforme potrajat će sigurno nekoliko godina, ako ne i duže, a ako će doći do promjena u nastavnim planovima onda će se to sa sindikatima morati 'iskomunicirati', napominje. Vjeruje da ne bi smjelo biti iznenađenja.

"Svaka reforma počiva na ljudima koji je provode. Nastavnici je trebaju prije svega shvatiti, i prihvatiti da je to zajednički interes svih; i njih samih i učenika i roditelja i cijelog društva. Zato se reforma uvijek mora raditi u dijalogu, a da se pritom ne dovodi u pitanje nečija egzistencija,  jer se time dovodi u pitanje spremnost i motivacija za promjenom”, zaključuje taj član Ekspertne radne skupine. .

Na našu opasku kako učitelji prepuni bojazni iščekuju novu školsku godinu i da su nezadovoljni pripremama i edukacijom, prof. Radeka komentira kako ljudi uvijek sa strahom reagiraju na promjene. "I kada smo radili usavršavanje za eksperimentalnu primjenu 'Škole za život' bilo je puno prigovora i kritika, a na kraju sve dobro funkcionira. Stoga ne vidim razlog zašto to ne bi  bi funkcioniralo u cijelom sustavu”, navodi Radeka, koji je općenito zadovoljan u kojem smjeru ide reforma, jer su našem školstvu potrebne 'korjenite promjene'.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.