ISTRAŽILI SMO Pogledajte kako se dijele državna jamstva i koliko nas je to koštalo!

Naime, čim se neka tvrtka ili ustanova koja zapošljava velik broj ljudi nađe u financijskim problemima koje sama ne može riješiti, dosadašnje vlade bi vrlo ležerno posezale za financijskim instrumentom koji je rizičan koliko je i skup za građane u slučaju da stvari krene po zlu.

Iz infografike objavljenoj u radnom dokumentu Europske komisije jasno se vidi da su hrvatske vlade sklone dijeliti državna jamstva za sve i svašta, a da iznosi tih jamstava uredno prelaze nekoliko milijardi kuna, a na nedavnom primjeru Đure Đakovića vidimo da ni trenutna Vlada nije iznimka. 

Kako ih poznaje ekonomija, državna su jamstva financijski instrument kojim država jamči ispunjavanje obveza izvornog dužnika, ako ih on nije sam u mogućnosti ispuniti na vrijeme i u potpunosti. 

Europska komsija - radni dokument

Državno jamstvo ne razlikuje se previše od toga kad netko odluči biti jamac za stambeni kredit. Ako onaj koji podigne kredit ne ispunjava svoje obveze prema banci ili drugom kreditoru, na kraju to plaća jamac. 

Koliku štetu mogu uzrokovati loše plasirana državna jamstva najbolje se vidi u posljednje dvije godine. Hrvatski porezni obveznici imali su priliku vidjeti rekordne isplate iz državnog proračuna jer su neuspjesi hrvatske brodogradnje 2018. godine iza sebe ostavili milijarde kuna. 

Naravno, nisu sva jamstva ista i česta je praksa u cijelom svijetu da se državna jamstva daju za javne tvrtke i ustanove bez kojih sustav ne bi mogao funkcionirati. Logično je da će država dati jamstvo od 300 milijuna za gradnju i opremanje Opće bolnice u Puli, kao što je učinjeno 2018. godine. Međutim, u istoj godini država je četiri puta dala jamstvo za plaće djelatnika tvrtke Uljanik d.d. te još stotine milijuna kuna jamstva za Uljanik brodogradilište d.d. i Uljanik plovidbu d.d.

Prema podacima Ministarstva financija, u 2018. godini država je izdala više od 15,8 milijardi kuna jamstva, a najveći dio otišao je na brodogradnju. Krovna tvrtka Brodograđevna industrija Split dobila je u jednom potezu jamstvo veće od pola milijarde kuna. Na popisu se našla i Đuro Đaković Grupa sa 'skromnih' 76 milijuna kuna državnog jamstva. 

Kako je tada istaknuo ministar financija Zdravko Marić od 2010. do rujna 2018. ukupno Uljanik grupi je izdano 7,5 milijardi kuna jamstava. Treba napomenuti i da je apsolutni rekorder po veličini jamstva za Uljanik bila Vlada Zorana Milanovića. Stručnjaci iz Kukuriku koalicije odlučili su od početka 2013. do kraja 2015. godine dati Uljaniku jamstva od gotovo 2,8 milijardi kuna. 

Dio jamstava za posrnulo brodogradilište nikad nije iskorišten pa se tu brojku zapravo može smanjiti za nešto više od milijardu, ali sa zadnjim danom 2018. je oko 2,5 milijardi kuna otišlo na naplatu jer tvrtka više nije mogla ispuniti svoje obaveze. 

Sva izdana jamstva u 2018. godini te sve kreditore možete pogledati ovdje.

Lani ipak nešto skromniji

Iako Ministarstvo financija još nije objavilo zbirne podatke za prošlu godinu, iz njihovog izvještaja za prvo polugodište jasno je da ni u 2019. godini za proračun nisu cvjetale ruže.

"U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. godine izdano je ukupno jedno novo financijsko jamstvo u iznosu od 17,6 milijardi kuna i to u sektoru prometa", stoji u izvještaju. Jamstvo se odnosi na financijske obaveze Zračne luke Osijek.

Međutim, bolnih naplata je bilo. Kako piše u izvještaju, '2019. godine na ime protestiranih jamstava izvršena su plaćanja na teret jamstvene pričuve u iznosu od 2.091.606.902,18 kuna', što znači da je više od dvije milijarde kuna poreznih obveznika otišlo u zaborav, a najveći dio tog iznosa (1.958.977.387 kuna) odnosio se na nepodmirene obaveze Uljanika. Nešto manji iznos (22.606.144,76) otišao je na Brodogradilište 3. Maj.

Na popisu su se našle još i obveze HŽ infrastrukture te troškovi stečajnih postupaka manjih tvrtki.

Cijeli popis za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. možete pročitati ovdje.

Iako se zbirni podaci za 2019. još čekaju, redakcija portala Direktno analizirala je jamstva koje je Vlada RH podijelila u drugoj polovici prošle godine. Čini se da je Vlada lani ipak bila nešto skromnija.

Već je poznato kako je Vlada dodijelila jamstvo u iznosu od 26 milijuna eura brodogradilištu 3. maj. Riječ je o investiciji za izgradnju iskrcavajućeg broda za rasuti teret za koji je potpisan ugovor s tvrtkom Algoma Central Corporation iz Kanade, a rok isporuke je 15. rujna ove godine.

Također, splitskom brodaru Jadroplov Vlada je odobrila podizanje kredita uz državno jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kredit kojim će zatvoriti postojeće obveze, te osigurati tekuću likvidnost Jadroplov uzima u iznosu od 55 milijuna kuna, uz godišnju kamatu od četiri postotna boda, na rok od deset godina i uz kvartalnu otplatu u 32 rate, od kojih prva dospijeva u lipnju 2022. Jamstvom će biti pokriveno 80 posto kredita, kojeg se odobrava prema planu restrukturiranja Jadroplova usvojenom za razdoblje od 2015. do 2019. godine. Zanimljivo, iako je predložena još 2019. godine, Vlada je donijela tek 30. siječnja 2020., što znači da će se ovo jamstvo najvjerojatnije naći na popisu za ovu godinu.