BITCOIN ETHEREUM

ISTRAŽILI SMO Pogledajte kako posluju tvrtke koje u Hrvatskoj smiju trgovati kriptovalutama, neki podaci su zapanjujući

Autor

Leo Buljan

Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) je od početka ove godine nadležna za nadzor provođenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na pravne osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.

11.10.2020. u 16:41
Ispiši članak

Drugim riječima, HANFA je zadužena za kontrolu nad tvrtkama koje trguju kriptovalutama kako bi se spriječilo pranje novca, a i kako bi se ustvrdilo da taj novac nema poveznice s djelovanjem terorističkih organizacija. Zanimljivo, u HANFA-i naglašavaju da oni nisu zaduženi za kontrolu kvalitete usluga trgovanja kriptovalutama (Bitcoin, Ethereum...), ali svejedno očekuju od tvrtki da prijave kako pružaju usluge  "razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te skrbničke usluge novčanika".

Stoga je HANFA krajem lipnja u priopćenju objavila popis tvrtki koje se bave tim poslom u Hrvatskoj, a koje su ispunile svoju obavezu da to i prijave. Kako stoji u priopćenju, do sada su to učinile tvrtke Fima Plus, Electrocoin, BlokIdea, In Kapital, Digital Assets i Tikomar.

Kako je trgovanje kriptovalutama i dalje djelomično neregulirana vrsta investicije, a prostora za prijevare je puno, sama činjenica da su se tvrtke u Hrvatskoj prijavile HANFA-i dovodi do logičnog zaključka da se tvrtke s tog popisa ipak trude držati svih pravila i regulativa. Stoga smo odlučili istražiti kakve su poslovne rezultate imale tvrtke u registru HANFA-e.

Fima Plus

Tvrtka  Fima Plus vlasnika Milana Horvata iz Varaždina osnovana 2012. godine registrirana je za ‘ostale pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova’, ali ne može se pohvaliti sjajnim poslovnim rezultatima u zadnjih nekoliko godina. Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka je u 2015. godini uprihodila 48.100 kuna, 2016. tek 200 kuna više, a 2017. svega 8000 kuna. Tek 2018. godine bilježe osjetniji porast prihoda, kada oni dolaze na čak 509.800 kuna. S druge strane, prihodi već 2019. godine opet padaju na 112.200 kuna.

Luka Stanzl/PIXSELL

Također, tvrtka u tim godina ni jednom nije ostvarila dobit, čak ni u 2018. godini. Gubici su se godinama kretali od 67.900 kuna do 134.700 kuna, sve do 2019. godine kada se gubitak popeo na čak 405.200 kuna. Horvata se u medijima zna povremeno spomenuti u ulozi jednog od pionira hrvatskog tržišta kapitala, ali po ovim podacima može se zaključiti da kriptovalute za njega nisu nužno bile najbolje ulaganje.

Inače, neki se još sjećaju Horvata iz vremena kad je bio direkor tvrtke EunexC, u vrijeme kad je tvrtka pokušala preuzeti Zagrebačku burzu. Podsjećamo, Eunex C tražio je dozvolu HANFA-e za stjecanje kvalificiranog udjela od 20 posto u vlasništvu Zagrebačke burze. Međutim HANFA je 2019. godine taj zahtjev odbila.

Horvata se, kao bivšeg čelnika varaždinskih tvrtki Pluris, Fima grupa i Validus, 2011. godine teretilo i u aferi 'Spice'. Naime, u aferi su bili upleteni i čelni ljudi Podravke koji su kroz druge tvrtke izvlačili novac, krivo računali porezne osnovice te tako oštetili poduzeće i državu.  Horvata se teretilo da je oštetio državu za čak 20 milijuna kuna, pa je zbog svega kraće vrijeme bio i u istražnom zatvoru, ali je kasnije oslobođen svih optužbi.

Electrocoin

Marin Maržić i Nikola Škorić vlasnici su tvrtke Electrocoin, a prije nekoliko godina ih se u medijima spominjalo kao nove ‘startup zvijezde’. Sudeći po poslovnim rezultatima tvrtke, vlasnicima dobro ide. Naime, tvrtka je službeno osnovana 2014. godine, već godinu nakon toga upisuje milijunski prihod. U 2015. godini tvrtka je imala nešto više od 3,5 milijuna kuna prihoda, a godinu nakon toga gotovo 10,2 milijuna kuna. Iako je to već impresivno, pravi skok tvrtka je doživjela 2017. godine 207.893.700 kuna, a gotovo u kunu isti iznos uprihodili su i 2018. godine. Rekordna je pak bila 2019. godina kad je tvrtka uprihodila 272.847.800 kuna. 

"Temeljne djelatnosti Electrocoina su: posredovanje u trgovanju kriptovalutama i procesiranje kriptovalutnih uplata. Gotovo sav promet poslovanja Electrocoina dolazi od vođenja usluge posredovanja u trgovanju kriptovalutama, tj. mjenjačnice kriptovaluta. Mi, naprosto, prodajemo i kupujemo kriptovalute od svojih klijenata u svoje ime. Disbalans između prodajnih i kupovnih opsega našeg trgovanja, zatim se usklađuje putem korištenja vodećih kriptovalutnih burzi. Društvo posluje bez vanjskih investicija, stoga cjelokupni kapital Electrocoina izvore ima u početnom ulaganju i profitima koji su rezultat poslovanja društva", naknadno su nam rekli iz Electrocoina.

Tako je tvrtka u 2015. godini imala neto dobit 73.200 kuna, u 2016. svega 166.900 kuna, a u 2017. godini 6.436.000 kuna. Međutim, posebno neobična je 2018. godine kad tvrtka bilježi 217.716.300 kuna prihoda, ali i gubitak od 1.129.500 kuna.

"Te godine je Electrocoin ulagao u rast i razvoj tvrtke (10-ak novih radnih mjesta, oprema, nove uredske prostorije…) zbog čega su troškovi tvrtke premašili našu dobit, što nas je u konačnici dovelo do gubitka u toj godini. Iduće godine smo stabilizirali rast i ponovno poslovali s dobiti", pojasnili su iz tvrtke.

S druge strane, 2019. godine tvrtka je ostvarila 1.958.000 kuna neto dobiti.

BlokIdea

Usporediti rezultate tvrtke BlokIdea s rezultatima prethodnika na ovoj listi nije moguće jer su poslovni rezultati ove male tvrtke iz Hrvatskog Leskovca i suviše skromni.  BlokIdea osnovana je 2018. godine od Luke Perice i te godine je uprihodila 71.800 kuna, ali istu godinu imala je gubitak od 138.500 kuna. Lani je tvrtka imala nešto bolji rezultat, s prihodima od 156.300 kuna, ali je ostvarila i dobit od 33.100 kuna.

In Kapital

In Kapital vlasnika Marijana Grgića na tržištu je još od 1992. godine. Međutim, to je prva tvrtka u Hrvatskoj čije su mjenjačnice počele pružati usluge kupovine i prodaje kriptovaluta. Iako kriptovalute sigurno nisu jedini dio njihovog poslovanja, nije iznenađujuće da tvrtka od 2015. do 2019. godine konstantno bilježi rast prihoda, ali i dobiti, a stope rasta su uvijek dvoznamenkaste.

U 2015. godini tvrtka je imala 3.319.000 kuna prihoda i 461.000 kuna neto dobiti, a u 2016. godini 4.869.300 kuna prihoda i 748.900 kuna neto dobiti. U godinama nakon toga nisu samo prihodi milijunski, nego i dobit. Tako je tvrtka 2017. uprihodila 6.766.800 kuna, a neto dobit se popela na 2.417.500 kuna.  Dobar niz se nastavio i u 2018. godini s 8.428.900 kuna prihoda te neto dobiti od 3.014.800 kuna. Rekordna godina je pak bila lani, a tvrtka je tada uprihodila 10.798.100 kuna dok se neto dobit popela na 4.148.000 kuna.

Digital Asset

Tomislav Vajić, vlasnik i direktor prve hrvatske kripto-burze BitKonana te direktor tvrtke Digital Assets iz Splita također se prijavio HANFA-i da trguje kriptovalutama. 

Digital Asset još jedan je zanimljiv primjer kako se stvari mogu promijeniti u samo nekoliko godina. Naime, tvrtka je od 2015. do 2017. poslovala s gubitkom od 4400 kuna do 45.900 kuna, a prihodi su se kretali od 14.100 kuna do 90.000 kuna. Međutim, tvrtka 2018. godine doživljava pravi procvat, prihodi se penju na 2.710.000 kuna, a tvrtka napokon bilježi neto dobit od 104.300 kuna. Pozitivan trend se nastavlja i u 2019. godini pa tvrtka ostvaruje 3.582.300 kuna ,dok je dobit nešto manja u odnosu na godinu prije i iznosi 45.800 kuna.

Tikomar

Posljednja na popisu, tvrtka Tikomar vlasnika Dubravka Bučara ima prilično neobičnu bilancu. Naime, tvrtka u 2015. i 2016. godine bilježi 17.100 kuna prihoda, ali u 2015. ima gubitak od 3200 kuna, a u 2016. neto dobit od 3500 kuna. U 2017. godini tvrtka nije poslovala, a u 2018. godini imala je svega 100 kuna prihoda, ali gubitak od 5500 kuna. 

S druge strane, u 2019. godini tvrtka bilježi rekordnih 2.016.400 kuna prihoda, ali i 119.800 kuna gubitka.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.