ANONIMNI I BOGATI
Istražili smo: Ovo je 20 najuspješnijih javnih bilježnika u Hrvatskoj
Najuspješniji javni bilježnik u Hrvatskoj, drugu godinu za redom, je Mladen Ježek, a među tri javnobilježnička ureda s najvećim prihodima vratila se i Anica Hukelj.
Podaci o poslovanju javnih bilježnika za 2017. godinu pokazuju da je ta djelatnost jedna od rijetkih koja je izvrsno poslovala u 2017. godini. Tome naravno pomaže i to što se radi o djelatnosti koja je pošteđena tržišta u pravom smislu riječi, a pravila i cijene poslovanja su regulirana strukovnom, javnobilježničkom, komorom. Među 20 najuspješnijih 12 je ureda iz Zagreba, po dva iz Rijeke i Splita, te po jedan iz Osijeka, Pule, Zadra i Velike Gorice.
Zanimljivo je da su gotovo svi javni bilježnici poslovali pozitivno i gotovo da ne znamo za primjer bilježnika koji je poslovao s gubitkom. Ipak, i mnogi među top 20 javnih bilježnika prenose milijunska nenaplaćena potraživanja (Anica Hukelj 3,8 milijuna kuna i Jozo Rotim 2,5 milijuna kuna), a neki od njih i generatori su nelikvidnosti jer duguju milijunske iznose svojim poslovnim partnerima (Emil Brkić).
Najuspješniji javni bilježnici u pravilu imaju uhodani krug klijenata, (prije svega tvrtki i banaka), i ne ovise isključivo o poslovanju s građanima. No značajan dio njihovih prihoda odnosi se i na ovrhe i mnogi od njih ne bi imali milijunske prihode da ostanu bez toga.
Djelatnost javnih bilježnika, inače, dosta je sakrivena od javnosti, a nedavno je analizu njihova poslovanja napravio i analitičar Marko Rakar.
Portal Direktno jedini redovito istražuje njihovo poslovanje i ekskluzivno donosi rezultate njihova poslovanja. Kako su poslovali u 2016. godini možete pročitati ovdje, kao i kako su poslovali godinu ranije.
Prema podacima Poslovne Hrvatske i Financijske agencije, najuspješniji javni bilježnik, drugu godinu uastopno, bio je zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek s prihodom od 9,84 milijuna kuna (rast od 1,4 posto u odnosu na 2016.) i neto dobiti od gotovo četiri milijuna kuna. Među njegovim klijentima je, primjerice Grad Zagreb i Zagrebački holding.
Na drugom mjestu je Velibor Panjković iz Rijeke s prihodom od 8,03 milijuna kuna (rast od 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu) i neto dobiti od 2,44 milijuna kuna (rast od osam posto). Značajan dio prometa donose mu poslovi ovrhe za Grad Rijeku.
Na treće mjesto probio se ured Anice Hukelj. Među klijentima Anice Hukelj je i Grad Zagreb, a prihod joj je iznosio 7,87 milijuna kuna (rast od 18,7 posto), dok je neto dobit bila 3,44 milijuna kuna (rast od 13,1 posto).
Na četvrto mjesto je pao zagrebački ured Željke Maroslavac s prihodom od 7,63 milijuna kuna (pad od dva posto) i neto dobiti od 1,73 milijuna kuna (rast od 22,5 posto). Njezin ured je značajan dio prometa ostvario na ovrhama u ime komunalnih poduzeća, Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, a radi i za pojedina državna ministarstva.
Peta je Mirjana Borić iz Osijeka s prihodom od 7,1 milijuna kuna (rast od 2,8 posto) i neto dobiti od gotovo 3,44 milijuna kuna (rast od 4,4 posto).
Šesti je zagrebački ured Vesne Pučar, bivše sutkinje, s prihodom od 6,12 milijuna kuna i neto dobiti od 2,5 milijuna kuna. Na sedmom mjestu je Branko Jakić iz Zagreba s prihodom od 5,4 milijuna kuna i neto dobiti od 1,8 milijuna kuna.
Osmi je ured nekadašnje sutkinje Ilinke Lisonek s prihodom od 5,21 milijun kuna (pad od 20 posto) i neto dobiti većom od milijun kuna (pad od 46 posto). Ilinka Lisonek je, podsjetimo, prije nekoliko godina bila broj jedan među javnim bilježnicima u Hrvatskoj, a i ona radi sa Zagrebačkim holdingom i trgovačkim lancima.
Deveti je Mladen Matoš iz Zagreba s prihodom od gotovo 5,1 milijun kuna (rast od 20 posto) i neto dobiti od 2,33 milijuna kuna (rast od 33 posto). Na 10. mjestu je zagrebačka javna bilježnica Katica Valić, kojoj značajan dio prihoda donose ovrhe nad građanima u ime Zagrebačkog holdinga. Njezin ured iskazao je lani prihod veći od pet milijuna kuna i neto dobit od 1,26 milijuna kuna.
Na 11. mjestu je ured Mladena Bureca iz Zagreba s prihodom od 4,87 milijuna kuna i neto dobiti od gotovo 907 tisuća kuna. Na 12. mjestu je nekadašnji broj jedan među javnim bilježnicima Jozo Rotim iz Zagreba s prihodom od 4,76 milijuna kuna (pad od 15 posto) i neto dobiti od 713,8 tisuća kuna (pad od gotovo 47 posto). I on, kao i najuspješniji odvjetnički ured pokojnog Marijana Hanžekovića, značajan dio svojih prihoda je ostvario zahvaljujući ovrhama Hrvatske radiotelevizije protiv građana.
Na 13. mjestu je splitska javna bilježnica Mirjana Popovac s prihodom od 4,49 milijuna kuna (rast od 16 posto) i neto dobiti od 2,25 milijuna kuna (rast od 38 posto). Na 14. mjestu je Vesna Ćuzela iz Rijeke s prihodom od 4,3 milijuna kuna i neto dobiti od 1,36 milijuna kuna.
Na 15. mjestu je Nansi Kopić iz Pule s prihodom od 4,25 milijuna kuna i neto dobiti od 1,4 milijuna kuna. na 16. mjestu je Nikola Tadić iz Zagreba s prihodom od 4,2 milijuna kuna i neto dobiti od 1,33 milijuna kuna, 17. je ured Marije Baković iz Zagreba s prihodom od 4,18 milijuna kuna (rast od 15,6 posto) i neto dobiti od 1,85 milijuna kuna (rast od gotovo 60 posto).
Na 18. mjestu je ured Emila Brkića iz Zadra s prihodom od 4,04 milijuna kuna i neto dobiti od 1,38 milijuna kuna, na 19. mjestu je Ante Zlokić iz Splita s prihodom od 3,65 milijuna kuna (rast od 9,9 posto) i neto dobiti od 2,01 milijun kuna (rast od 10,4 posto).
Listu od prvih 20 javnih bilježnika u Hrvatskoj za 2017. godinu zatvara nekadašnji predsjednik javnobilježničke komore Ivan Maleković iz Velike Gorice s godišnjim prihodom od 3,6 milijuna kuna i neto dobiti od 1,06 milijuna kuna.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.