IMA LI IH PREVIŠE?

ISTRAŽILI SMO Hrvatska je dobila čak četiri nove stranke, evo zašto ih se i dalje isplati osnivati

Autor

Rafael Jurčević

Godinama se u hrvatskom javnom prostoru žali kako postoji prevelik broj političkih stranaka, no zanimljivo je kako se taj broj i dalje ne smanjuje, već se nastavlja povećavati.

18.03.2020. u 07:55
Ispiši članak

Javnost je tako u protekih nekoliko tjedana saznala kako će naša politička scena biti bogatija za čak četiri nove političke opcije.

Prvi je s osnivanjem stranke krenuo nezavisni predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Škoro je ostvario poprilično dobar rezultat na predsjedničkim izborima, a malo mu je nedostajalo da uđe u drugi krug predsjedničkih izbora te odmjeri snage sa Zoranom Milanovićem. Škoro je nakon izbora odlučio kapitalizirati svoj solidan uspjeh na izborima, a trenutno je u anketama na trećem mjestu po podršci birača. Naravno Škoro će imati velikog posla zadržati svoj rejting do parlamentarnih izbora, a problem će mu stvarati i potencijalna suradnja s Mostom i Suverenistima koji će zasigurno imati svoje želje i ciljeve, pogotovo kod sastavljanja izbornih listi.

Prošlog tjedna osnovana je i nova liberalna stranka Fokus dogradonačelnika Svete Nedelje Davora Nađija. Nađi se postao široj javnosti poznat po ukidanju prireza u svojoj općini, a spominjao se i kao potencijalni nasljednik Ivana Vrdoljaka na čelnoj poziciji HNS-a. Nađi je u svoju opciju privukao nekoliko mladih načelnika mjesta po Hrvatskoj, ali i poduzetnika te je ušao na "liberalni" politički prostor na kojem se nalaze i HSLS, HNS, Pametno, a dijelom i GLAS Anke Mrak-Taritaš. Iako se najavljivalo okupljanje liberala nakon izbora Darija Hrebaka, vidljivo je kako će liberalna scena možda biti i najheterogenija ikada. 

Najnovija informacija o osnivanju stranke također dolazi iz političkog centra. Mladi načelnik Vrgorca Ante Pranić, koji je bio u Mostovom klubu zastupnika, prvo je osnovao Nezavisnu listu Mladih kao političku stranku, a sada najavljuje osnivanje Stranke imena i prezimena. Ova stranka će navodno u svojim redovima imati Daliju Orešković, Ivicu Relkovića, ali i čovjeka koji je sudjelovao u pobjedničkim kampanjama Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića - Borisa Maleševića

Pranić je naknadno objasnio ipak kako se neće raditi o klasičnoj stranci već o nadstranačkoj platformi. Pranićeva stranka i stranka Dalije Orešković bi tako nastavile postojati, ali bi njihovi čelnici na izbore izašli pod imenom Stranke imena i prezimena.

Iz Istre je također došla vijest o osnivanju lokalne stranke imena Barijera, a čiji bi osnivači bili lokalni gradski i općinski vijećnici koji su pripadali Živom zidu.

Dovoljno je samo 100 osoba za osnovati stranku

Samo osnivanje novih političkih opcija ne znači nužno lošu stvar za političku scenu u bilo kojoj državi. Veća konkurencija može značiti i veći izbor za građane, više političkog pluralizma i borbu idejama na političkom tržištu, no pravo je pitanje služi li većina političkih stranaka u Hrvatskoj tome.

Pitanje osnivanje političkih stranki uređeno je Zakonom o političkim strankama. Taj zakon uređuje  pravni položaj, uvjete, način i postupak osnivanja, registriranje i prestanak političkih stranaka.

Političku stranku tako može osnovati najmanje 100 punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske.

Uvidom u registar političkih stranaka Hrvatske vidljivo je kako trenutno postoji 165 aktivnih političkih entiteta koji djeluju na prostoru Hrvatske. Među političkim strankama su tako i stranke za koje je rijetko tko čuo: "Demokratska kneginečka stranka", "Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske", Zagorska stranka, Međimurski demokratski savez, "Stranka hrvatskog zajedništva", itd. 

Financiranje uglavnom ide iz proračuna

Uz problem prelakog osnivanja, postoji i drugi problem koji se nadovezuje na njega, a to je financiranje političkih stranki. Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma tako propisuje da se sredstva za godišnje redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, u iznosu od 0.075 posto ostvarenih poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Sama ta odredba je pomalo nelogična jer zapravo "tjera" političare na povećanje poreza, ali i poreznih prihoda kako bi osigurali više novaca za svoje stranke. 

Zakonom se reguliralo i to da se stranke na nacionalnom i lokalnom nivou financiraju od strane državnog ili lokalnog proračuna ako imaju izabrane zastupnike. Takva odredba, uz onu da je potrebno samo stotinu ljudi za osnivanje, dovodi do osnivanja prevelikog broja političkih stranki. Kada bi se povisio broj ljudi za potreban za osnivanje ili egzistiranje stranke te kada bi se podigli kriteriji za financiranje, vjerojatno je kako većina njih ne bi ni preživjela u političkom smislu.

Najbolji pokazatelj ovisnosti stranki o proračunu je izvještaj Državnog ureda za reviziju. Državna revizija je obavila financijsku reviziju 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2018. godinu. Rezultati su pokazali da kod stranaka postoji višak prihoda na koncu 2018. godine, a iznosio je 23.493.256,00 kn, a kod nezavisnih zastupnika iznosio je 288.178,00 kn.

Prema izvještajima o prihodima i rashodima za 2018., revizijom obuhvaćene političke stranke iskazale su ukupne prihode u iznosu 112.524.051,00 kn, koji se odnose na prihode iz državnog proračuna u iznosu 51.634.668,00 kn, prihode iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu 39.646.524,00 kn, prihode od članarina u iznosu 12.744.982,00 kn, prihode od dobrovoljnih priloga (donacija) u iznosu 4.616.682,00 kn te druge prihode u iznosu 3.881.195,00 kn.

Vidljivo je kako se gotovo četiri petine prihoda političkih stranaka odvija iz državnog i lokalnih proračuna, a s druge strane stranke imaju uglavnom višak prihoda u odnosu na rashode, što znači i da postoji prostor za smanjivanje financiranja iz proračunskih sredstava, koji ne bi ugrozio njihovo postojanje. 

HSP AS je završio u stečaju, nitko nije plaćao članarine

Problem s financiranjem stranki posebno je vidljiv u slučaju HSP AS. HSP AS je jedno vrijeme bio bitan faktor u Domoljubnoj koaliciji, imali su saborske zastupnike, bili najjača opcija na desnici nakon HDZ-a, a imali su i potpredsjednika Sabora (Ivana Tepeša). No HSP AS je na kraju završio u stečaju upravo zbog toga što im članovi nisu plaćali članarine niti su se financirali iz donacija, nego samo iz državnog proračuna i lokalnog proračuna. HSP AS je prije stečaja imao čak 14.422 člana te 250 tisuća kuna duga. Vidljivo je kako bi stranka bila spašena samo da su članovi platili i 20 kuna članarine, što dovoljno govori o funkcioniranju političkih opcija u Hrvatskoj. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.