ISTRAŽILI SMO Evo koliko je građana dosad glasovalo za pojedine predsjedničke kandidate

Uz najavljenog, a onda iz javnosti naglo nestalog bivšeg suca Trgovačko suda Mislava Kolakušića, sveprisutnog saborskog zastupnika Ivana Pernara, nekadašnjeg člana Živog zida, zatim bivšeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića te na desnici najozbiljnijeg protukandidata, glazbenika Miroslava Škore, aktualna predsjednica može računati i na veći broj javnosti više ili manje poznatih protukandidata. 

Tako s današnjim danom, jer tko zna tko bi još sutra mogao postati kandidat, aktualna predsjednica, uz prethodno najavljene i najozbiljnije kandidate Milanovića, Škoru i Kolakušića, ima najavljenih još šest protukandidata te nekolicinu onih koji su rekli kako bi to tek mogli postati. 

Na posljednjim predsjedničkim izborima bilo je četvero kandidata. Iako je Ivo Josipović odnio pobjedu u prvom krugu, Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila je u drugom. Uz Grabar-Kitarović i Josipovića, kandidati su bili i Ivan Vilibor Sinčić te Milan Kujundžić. 

Grabar-Kitarović u drugom krugu dobila je 50,74 posto odnosno 1. 114.945 glasova, a Ivo Josipović 49,26 posto odnosno 1.082.436 glasova. Njihovi protukandidati Ivan Vilibor Sinčić i Milan Kujundžić dobili su 293.570, odnosno 112.585 glasova. 

S obzirom na to da se drugi najavljeni kandidati nisu prethodno natjecali na izborima za predsjednika, provjerili smo koliku su podršku dobili na izborima na koje su izašli, bez obzira radi li se o izborima za Europski parlament ili Hrvatski sabor. 

Diplomat Antun Babić i povjesničar Goran Jurišić, bivši čelnik stranke Dobroslava Parage HSP-1861 i  koji su najavili svoju kandidaturu, nisu se ranije natjecali na izborima. Tako da je teško procijeniti koliku bi mogli podršku dobiti i hoće li uopće uspjeti skupiti 10 tisuća potpisa kako bi i službeno postali kandidati za predsjednika Hrvatske. 

Vlaho Orepić i Tomislav Panenić, bivši zastupnici i ministri iz Mosta neovisnih lista, oba su najavila svoju kandidaturu. Lako je moguće da će Most praktično na kraju imati čak tri kandidata za predsjednika iz svojih (bivših) redova. Vlaho Orepić bio je nositelj liste Mosta u I. izbornoj jedinici na izvanrednim izborima u rujnu 2016. godine. Tada je dobio 7709 preferencijalnih glasova, a Tomislav Panenić kao nositelj liste Mosta nezavisnih lista u V. izbornoj jedinici samo 3547 glasova. 

Medijska zvijezda s ljevice Dalija Orešković na izborima za Europski parlament dobila je 13.782 glasova. Tu je i najnoviji (mogući) predsjednički kandidat Dejan Jović na listi SDSS-a Milorada Pupovca, koji je na izborima za Europski parlament dobio 4252 glasa. Mislav Kolakušić na izborima za Europski parlament dobio je 68.883 preferencijalnih glasova. Kandidatkinja radikalno lijeve Radničke fronte Katarina Peović na izborima za Europski parlament dobila je samo 746 glasa. 

Predsjednički kandidat SDP-a i vjerojatno Amsterdamske koalicije te drugih stranaka nekadašnje Kukuriku i Narodne koalicije, Zoran Milanović, iako je izgubio pet izbora, na posljednjim, izvanrednim izborima za Hrvatski sabor u I. izbornoj jedinici dobio je solidnu podršku građana, 42.265 glasova, pola glasova tadašnje koalicijske liste u toj izbornoj jedinici. 

Ivan Pernar, bivši član i osnivač Živog zida u Hrvatski sabor ušao je iz VI. izborne jedinice sa zadnjeg, 14. mjesta na listi zahvaljujući tome što je dobio 1755 preferencijalnih glasova.  

Koliko je Miroslav Škoro dobio glasova na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine nije moguće provjeriti jer tada još nismo imali preferencijalni izbor kandidata. Škoro je na izbore izašao na HDZ-ovoj listi u IV. izbornoj jedinici, a nositelj liste bio je Ivo Sanader. Na izborima za gradonačelnika Grada Osijeka 2008. godine postigao je najbolji rezultat te stranke u posljednjih 18 godina. HDZ je osvojio pet vijećničkih mandata. Nakon devet mjeseci boravka u Saboru, odnosno, aktivnog bavljenja politikom, napustio je i Sabor i Gradsko vijeće Osijeka pa se ponovno okrenuo glazbi, a 2012. godine vratio je i člansku iskaznicu HDZ-a. 

Prema ovim rezultatima vidljivo je kako će Kolinda Grabar-Kitarović, ako se bude kandidirala za reizbor, imati tri ozbiljna protukandidata; Zorana Milanovića iza kojeg stoji ujedinjena ljevica, Mislava Kolakušića iza kojeg stoji impresivan rezultat na izborima za Europski parlament te Miroslava Škoru koji trenutno uživa povjerenje stranaka desnijih od HDZ-a, a vjerojatno i dijela razočaranih birača HDZ-a. 

Milanoviću, Škori, Kolakušiću, Pernaru, Daliji Orešković, pa čak i Dejanu Joviću s obzirom na potporu stranaka i građanskih udruga koje podupiru njihovu kandidaturu neće biti teško skupiti potrebne potpise i financijsku potporu za dugu kampanju. 

Međutim, većina najavljenih kandidata i onih koji to tek namjeravaju postati teško će moći skupiti 10 tisuća potpisa koji su im potrebni za kandidaturu pa se postavlja pitanje zbog čega se onda upuštaju u fizički i psihički napornu kampanju, ali i financijsku avanturu. Naime, pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske imaju samo oni kandidati koji na izborima za predsjednika Republike Hrvatske dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača. 

Orepić i Panenić koji su izgubili potporu Mosta s kojim su ušli u Hrvatski sabor preko kandidature će sigurno provjeravati kolika je njihova stvarna snaga kod birača i imaju li šanse samostalno, odnosno na čelu novoosnovane stranke ponovno osvojiti saborski mandat. Kao jedino prepoznatljivo lice radikalno lijeve Radničke Fronte Peović pokušava povećati prisutnost vlastite stranke u javnosti. To isto može se pretpostaviti i za Pernara koji je nakon razlaza sa Živim zidom osnovao stranku koju je nazvao vlastitim imenom. 

Kako trenutno stvari stoje kandidata će biti još. I onih ozbiljnijih koji će stvarno pokušati osvojiti mandat i ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović, kao i onih koji će kandidaturom pokušati dobiti besplatni medijski prostor kako bi promovirali svoje stranke, odnosno udruge.