ISTRAŽILI SMO Donosimo TOP 20 najuspješnijih javnih bilježnika

Vodeći javni bilježnici svojim rezultatima ugurali bi se i među top 20 odvjetnika prema ostvarenim prihodima. Većina vodećih bilježnika, osobito onih čiji su prihodi proteklih godina eksplodirali zahvaljujući poslovanju s bankama (solemnizacije ugovora, posebni ugovori o ekskluzivnom zastupanju) te ovrhama u ime velikih sustava imaju u pravilu značajnih problema s nenaplaćenim potraživanjima. U prosjeku nenaplaćena potraživanja kreću se oko 15 posto godišnjih prihoda, dok u nekim slučajevima nenaplaćena potraživanja premašuju i 60 posto ukupnih iskazanih prihoda.

Najuspješniji javni bilježnici imaju uhodani krug klijenata (prije svega tvrtki i banaka) i ne ovise isključivo o poslovanju s građanima. No, značajan dio njihovih prihoda odnosi se na ovrhe.

Prema podacima Poslovne Hrvatske i Financijske agencije, među 20 vodećih javnih bilježnika polovica ih je iz Zagreba, po dva iz Rijeke, Splita, Zadra te po jedan iz Osijeka, Samobora, Velike Gorice i Pule. Najuspješniji javni bilježnik, prema podacima za 2015. godinu, bio je zagrebački javni bilježnik Jozo Rotim, sa gotovo 7,7 milijuna kuna prihoda (rast od 42 posto) i neto dobiti od 1,91 milijun kuna (rast od 62 posto). I on, kao i najuspješniji odvjetnik Marijan Hanžeković, ne bi ostvario tako značajan rast da nije uključen u ovršne postupke Hrvatske radiotelevizije vrijedne milijune kuna.

Drugo mjesto drži ured Željke Maroslavac s prihodom od 7,21 milijun kuna (rast od 13,4 posto) i neto dobiti od 1,23 milijuna kuna (rast od 82 posto), koji je značajan dio prometa ostvario na ovrhama u ime komunalnih poduzeća, Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, a radi i za pojedina državna ministarstva.

Na trećem mjestu vodećih bilježnika nalazi se ured Mladena Ježeka s prihodom od 7,2 milijuna kuna (pad prihod od 12 posto) i neto dobiti 2,35 milijuna kuna (pad na godišnjoj razini od 30 posto), među čijim klijentima su također Grad Zagreb i Zagrebački holding.

Četvrti je riječki javni bilježnik Velibor Panjković s prihodom od 6,93 milijuna kuna (rast u odnosu na prethodnu godinu od dva posto) i neto dobiti od 2,17 milijuna kuna (pad od 17 posto), a značajan dio prometa donose mu poslovi ovrhe za Grad Rijeku.

Na petom mjestu je javna bilježnica iz Osijeka Mirjana Borić s prihodom od 6,6 milijuna kuna (rast od 15 posto) i neto dobiti od gotovo 2,95 milijuna kuna (skok od 43 posto).

Šesti je ured bivše sutkinje Vesne Pučar s prihodom od 6,17 milijuna kuna i neto dobiti od 2,35 milijuna kuna, sedma je nekadašnja sutkinja Ilinka Lisonek s godišnjim prihodom od 6,1 milijun kuna i neto dobiti od 1,5 milijuna kuna, osma Anica Hukelj (među klijentima joj je i Grad Zagreb) s prihodom od gotovo 5,8 milijuna kuna i neto dobiti od 2,84 milijuna kuna, a deveta je Katica Valić s prihodom od 5,3 milijuna kuna (rast od 16 posto) i neto dobiti iznad dva milijuna kuna (skok od gotovo 44 posto). I Katici Valić značajan dio prihoda donose ovrhe nad građanima u ime Zagrebačkog holdinga. Ilinka Lisonek, koja je prije nekoliko godina bila broj jedan među javnim bilježnicima u Hrvatskoj, bilježi iz godine u godinu kontinuirani pad prihoda i dobiti. Prihodi ureda Ilinke Lisonek, koja je u proteklom razdoblju poslovala među ostalima sa Zagrebačkim holdingom, Hypo Alpe-Adria bankom i trgovačkim lancima, u zadnje su četiri godine pali na gotovo trećinu (2011. iznosili su gotovo 17 milijuna kuna), a neto dobit je u istom razdoblju pala na manje od 20 posto dobiti iz 2011. kada je iznosila gotovo 8,8 milijuna kuna. Pritom su nenaplaćena potraživanja ureda veća od iskazane dobiti (u 2015. nenaplaćena potraživanja iskazana su u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna).

Na desetom mjestu nalazi se riječki ured Vesne Ćuzele s prihodom od 5,28 milijuna kuna i neto dobiti od 1,91 milijun kuna.

Na 11. mjestu je splitska javna bilježnica Mirjana Popovac s prihodom od 4,35 milijuna kuna i neto dobiti od 1,91 milijun kuna, na 12. mjestu je ured Marijana Jurića, koji dosta radi sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom, s prihodom od 4,02 milijuna kuna i neto dobiti od 952 tisuće kuna, na 13. mjestu je ured Mladena Matoša s prihodom od 3,96 milijuna kuna i neto dobiti od 1,45 milijuna kuna. Upravo Matošev ured jedan je od onih kojemu je i lokacija (zagrebačka Ilica 297) pomogla. Naime, u blizini se nalazi Općinski kazneni sud.

Nadalje, 14. mjesto drži Ivan Maleković iz Velike Gorice s prihodom od 3,93 milijuna kuna i neto dobiti od 1,04 milijuna kuna, a značajan dio prihoda činio mu je u proteklom razdoblju inače prihod od ovršnih postupaka za telekome (Vipnet...).

Na 15. mjestu je zadarska bilježnica Vera Marčina s prihodom od gotovo 3,86 milijuna kuna i neto dobiti od 1,3 milijuna kuna, a 16. je zadarski javni bilježnik Emil Brkić s prihodom od 3,69 milijuna kuna i neto dobiti od 1,07 milijuna kuna.

Na 17. mjestu je samoborski ured Gordane Frković i Ljubice Jožinec s prihodom od 3,53 milijuna kuna i neto dobiti 1,14 milijuna kuna, 18. mjesto drži zagrebačka javna bilježnica Vlasta Zajec s prihodom od gotovo 3,5 milijuna kuna i neto dobiti većom od 1,4 milijuna kuna, a među klijentima joj je također Zagrebački holding, na 19. mjestu je pulski javno-bilježnički ured Nansi Kopić s 3,4 milijuna kuna prihoda i oko 945 tisuća kuna neto dobiti, dok je na 20. Mjestu splitsko-dalmatinski javnobilježnički ured Ante Zlokića s prihodom od 3,35 milijuna kuna i neto dobiti 1,95 milijuna kuna.

Nakon što Fini budu prijavljeni prihodi javnobilježničkih ureda u 2016. godini vidjet ćemo je li došlo do promjene trendova. Inače, donedavno jedan od vodećih javnobilježničkih ureda Ive Hanžeković Živković (bivše supruge najbogatijeg hrvatskog odvjetnika Marijana Hanžekovića) i Nade Škaričić-Sinčić, koji je u 2014. primjerice imao prihod veći od 6,6 milijuna kuna, a 2012. bio drugi na tržištu s prihodom od gotovo 12,5 milijuna kuna zahvaljujući velikom volumenu ovrha, sada nije na listi budući da nema evidentiranih podataka o poslovanju u 2015. Kako posluje ured Nade Škaričić-Sinčić vidjet ćemo kada budu iskazani podaci o poslovanju u 2016.