PERNAR NAJAVIO DA NEĆE CIJEPITI SINA

STRUČNJAK ZA DIREKTNO 'Bolesno necijepljeno dijete najveća je prijetnja drugoj necijepljenoj djeci'

Autor

Alen Vlahović

Ivan Pernar svojom je objavom na Facebooku o necijepljenju sina izazvao javne polemike. Istražili smo kakve su posljedice necijepljenja djece. Odgovor smo potražili kod voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernarda Kaića koji ističe da niz bolesti postaju potencijalna opasnost za necijepljenu djecu.

12.08.2019. u 22:56
Ispiši članak

Upravo spomenuti Ivan Pernar u zadnje vrijeme dovodi se sve češće u vezu s nadriliječništvom. Javne osobe, a posebice političari koje dnevno prate milijuni hrvatskih građana, imaju u svojim riječima određenu težinu. Bivši član Živog zida napomenuo je kako svoje tek dobiveno dijete neće cijepiti. 

"Cijepljenje sa sobom nosi rizik koji je za mene i njegovu majku Viktoriju, inače zubaricu, bio neprihvatljiv. Ne vjerujemo u imunitet krda niti imamo mentalitet krda. Imamo svoje mišljenje i nemamo namjeru popustiti pritisku medija i farmaceutske industrije", napisao je Pernar na svom Facebooku. 

Ipak, popularnog hrvatskog političara na spomenutoj društvenoj mreži prati 273 tisuća ljudi. Iako Pernar nije pozivao građane da svoju djecu ne cijepe, odnosno donio je odluku pod krovom vlastite obitelji. Isti ti građani moraju biti svjesni da je necijepljenje djece  sa sobom povlači i zakonske odredbe, ali i one puno gore - zdravstvene posljedice; i za vlastito dijete, i za okolinu.

Cijelu situaciju za Direktno razjasnio je epidemiolog Bernard Kaić.

"Dijete koje nije cijepljeno je u opasnosti oboljeti od bolesti od kojih se moglo zaštititi cijepljenjem.

Bolesti od kojih se dijete štiti cijepljenjem u prvoj godini života su tuberkuloza (diseminirani, teški oblici), tetanus, difterija, hripavac, dječja paraliza, invazivna bolest uzrokovana Haemofilusom influenzae tipa B, invazivna bolest uzrokovana pneumokokom i hepatitis B.

S godinu dana se cijepi protiv ospica, rubele i mumpsa. Kasnije se tijekom djetinjstva docjepljuje.

Rizik u ovom trenutku u Hrvatskoj za neke od tih bolesti u dječjoj dobi je veći (npr. pneumokokna bolest, Hib bolest, hripavac, mumps), a za neke manji (tetanus, hepatitis B, tuberkuloza, ospice), a za neke zahvaljujući relativno visokim cijepnim obuhvatima trenutno nema rizika u Hrvatskoj, osim ako netko ne unese uzročnika bolesti iz inozemstva (dječja paraliza, difterija, rubela)", započeo je Kaić. 

Kaić: Bolesno necijepljeno dijete najveća je prijetnja drugoj necijepljenoj djeci

"Neke od tih bolesti su relativno blage i rijetko uzrokuju komplikacije (rubela, ospice), a neke su uobičajeno teške i vrlo često uzrokuju komplikacije, ostavljaju doživotne posljedice i imaju visoku smrtnost (npr. difterija, tetanus, dječja paraliza, tuberkulozni meningitis, Hib meningitis, pneumokokni meningitis). U malom postotku oboljelih, čak i relativno blage bolesti poput ospica mogu uzrokovati smrt ili doživotni invaliditet (u prosjeku 1 na 1000 oboljelih).

Jedno pojedino necijepljeno dijete čak i ako oboli ne predstavlja praktički nikakav rizik za drugu djecu koja su cijepljena, ali predstavlja rizik za drugu djecu koja nisu cijepljena (zato što su premlada da prime cjepivo ili imaju kontraindikacije za cijepljenje) jer se sve ove bolesti osim tetanusa prenose interhumano među osjetljivim pojedincima", smatra Kaić.

Problem je ako se znatan dio djece dugi niz godina ne cijepi.

"Problem nastaje ako se kroz dulji niz godina znatan dio djece ne cijepi, jer takvi uvjeti zahvaljujući velikom broju osjetljivih pojedinaca u zajednici omogućava kontinuiranu cirkulaciju uzročnika bolesti, a rezultat su epidemije.

Epidemije su problem ne samo za pojedince koji obole i mogu imati komplikacije bolesti, već i za društvo i zajednicu jer opterećuju zdravstveni sustav, djeluju negativno na ekonomiju zajednice i ako se radi o velikim epidemijama sa smrtnim ishodima i teškim posljedicama bolesti, negativno utječu na demografski i ekonomski potencijal društva.

Zbog svega navedenoga svaka zemlja na svijetu ima nacionalni program cijepljenja kao prioritetnu mjeru u svrhu očuvanja zdravlja stanovništva, a što je zemlja naprednija u ekonomskom, prosvjetnom i civilizacijskom pogledu, to su viši cijepni obuhvati u zemlji", zaključio je Kaić.

U 2018. godini zaustavljen je pad cijepnih obuhvata, koji su uočavani od 2011. do 2017. godine. Najveći porast obuhvata uočen kod primarnog MPR cijepljenja (s 89 posto na 93,2 posto) i revakcinaciji DTP u drugoj godini života (s 86,6 posto na 89,4 posto).

Prva tablica prikazuje cijepne obuhvate postignute u primarnom cijepljenju i prvom docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i hripavca po županijama.

S obzirom na to da se u velikoj većini cijepljenja koristi kombinirano cjepivo DTPa-IPV-hepB-Hib, obuhvati za cijepljenje protiv dječje paralize, hepatitis B i Hib-a su vrlo slični DTP obuhvatima. Razlike obuhvata među županijama su veće u docjepljivanju nego u primarnom cijepljenju. Najniži obuhvati u primarnom cijepljenju i u docjepljivanju postignuti su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U drugoj tablici prikazani su obuhvati cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa (MPR) po županijama u primarnom cijepljenju i docjepljivanju.

Istraživanje se odnosi na 2018. godinu.

Obuhvati u primarnom MPR cijepljenju su 2018. godine 93,2 posto, što je znatno poboljšanje u odnosu na 2017. godinu (89 posto). Najveći je porast obuhvata zamijećen u županijama koje su u 2017. godini imale najniže obuhvate (Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji se nadoknadom propuštenih cijepljenja uz cijepljenje jednogodišnjaka dodatno cijepilo 983 starije djece i odraslih, koji nisu prikazani u tablici. Nažalost, u Primorsko-goranskoj županiji nastavljen je pad cijepnih obuhvata u primarnom MPR cijepljenju.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.