ISPOVIJESTI S GOLOG OTOKA 'Malo koja žena je rodila, izgubile smo brakove, stanove...'

"Ne vjerujem da su nam oni dali nešto. Tek, kad smo se vratile u Beograd, većina nas nismo nikad rodile. Što smo izgubile muževe, brakove, stanove, to uopće ne govorim. Malo je žena rodilo nakon Golog otoka. Nismo mogle nikad da zanesemo", svjedočila je Jelka Zrnić, jedna od preživjelih logorašica s Golog otoka.

Od otprilike 13.000 kažnjenika koji su prošli Goli otok, smatra se da je bilo 860 žena. Ako se tko sjeti govoriti o logoru za političke zatvorenike nakon razlaza Titove Jugoslavije od Staljinova Sovjetskog Saveza, ne govori o ženama. Kažnjenice s Golog otoka i obližnjeg Svetog Grgura izbrisane su iz kolektivne memorije, piše Jutarnji list.

Andreja Kulunčić odlučila se suprotstaviti tom zaboravu. Angažirana umjetnica, profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, udružila se s antropologinjom Renatom Jambrešić Kirin, autoricom više radova o zatočenicama Golog otoka i Svetog Grgura i psihoterapeutkinjom Dubravkom Stijačić u umjetničkom projektu kojem je cilj potaknuti sjećanje na kažnjenice s Golog otoka, i iskoristiti to iskustvo za osnaživanje žena, s nizom izložbi i prostornim intervencijama na mjestima gdje je bio politički logor za žene.

Plan im je raditi na tome još dvije godine, do 2022. Ove jeseni ostavile su prvi vidljivi trag: na mjesto nekadašnjeg ženskog logora na Golom otoku postavile su info-tablu o ustroju i povijesti logora, i u živu stijenu uklesale, ženskim rukopisom: "Kamen smo nosile iz mora na vrh brda. Kada je hrpa na vrhu bila dovoljno velika, nosile bi kamenje nazad do mora".

Riječi Vere Winter, s rukopisom njene unuke Nine, opisuju torturu teškim, besmislenim radom. U postavljanju su im pomogli Silvester Ninić, Darko Bavoljak i Ivo Martinović. Umjetnica planira slične podsjetnike, napisane rukom nasljednica, postaviti po Golom otoku, u prosincu će biti otvorena izložba u Povijesnom muzeju Pule, a u lipnju iduće godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

Trogodišnji projekt podržala je Zaklada "Kultura nova", EPK Rijeka 2020., Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, producenti su udruga Goli otok Ante Zemljar koju vodi Darko Bavoljak i udruga MAPA, a sve koordinira Maja Marković.