Internet će biti poprište najvećih predizbornih bitaka: 'Pitanje je što je tu kažnjivo, a što ne'

Primjerice, društvene mreže već godinama poznaju koncept "kupljene interakcije" odnosno klikova "sviđa mi se" na pojedinom sadržaju. Koriste to osobni influenceri čija je zadaća podići svoju vidljivost potencijalnim pratiteljima i potrošačima, a čini se kako će tim putem krenuti i neke naše političke stranke.

Iako nije poznato je li riječ o njihovoj akciji ili tuđoj sabotaži, u ovom predizbornom ciklusu prvi se poskliznuo HDZ. Jedna od njihovih objava, jedna od prvih nakon objave predsjednika Milanovića da ulazi u predizbornu trku, imala je neobično visok broj klikova iz Vijetnama, koji su gotovo pa "sjeli" na tipku "sviđa mi se".

Cilj takvih akcija je podići vidljivost stranke i stvoriti privid visokog postotka interakcije. Jedini je problem što se jasno vidljivo od kuda ta interakcija dolazi. Uz ove i druge pojave, poput najezde lažnih vijesti i video-poruka, postaje jasno kako će predstojeći izbori i svi oni iza biti veliki izazov za glasače koji će biti manipulirani kao nikada.

Foto: HINA/Damir Senčar

HDZ kupio "klikove" iz dalekog Vijetnama

Što nas čeka u tjednima koji su pred nama pokušao je odgovoriti Krunoslav Hrnjak, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike  i telekomunikacija. Za početak smo ga upitali kako komentira upravo slučaj HDZ, gdje je došlo do najezde sviđanja stranke iz dalekog Vijetnama. Trebalo nam je ravno minutu dok nismo saznali preko tražilice Google kako je za 1000 klikova dovoljno platiti svega desetak dollara. 

"Stvar je zapravo jednostavna. Ili ćete platiti Facebooku određena sredstva kako bi putem svojih kanala i algoritama promovirao dotičnu objavu, ili ćete na objavi raditi putem tzv. organskog dosega. Kod klasičnog plaćenog oglašavanja jasno je vidljivo da je riječ o sponzoriranom sadržaju, dok organski doseg nema takvu naznaku. Upravo tu u priču ulaze ti neslavni 'botovi', koji odrađuju svoj dio posla", pojasnio nam je Hrnjak.

U nastavku je još dodao kako je slučaj HDZ-a, ako nije riječ o kakvoj podvali, zapravo amaterski previd. Isto tako, Facebook aktivno radi na tome da ukloni takve sadržaje, jer žele štititi svoju uslugu. S druge strane, komentirali smo i anonimnost poruka i sadržaja koji ti korisnici postavljaju na mreže. Zakonski je stvar loše usklađena s direktivama EU, a naš sugovornik nam daje i konkretan primjer.

Foto: Pexels

Pitanje je može li i hoće li itko odgovarati za obmanu birača

"Kada kontaktirate Facebook da vam primjerice da podatke o nekom anonimnom korisniku zbog prijetnje ili blaćenja, morate poslati mail isključivo i jedino s domene ministarstva pravosuđa, a vještaci primjerice nemaju pristup toj domeni. Sudovi nisu baš "od volje" kada su u pitanju prijave gore navedenog tipa. E sad, veliko je pitanje jesu li objave s nerealno visokom interakcijom u predizborno vrijeme jedna vrsta obmane", zaključio je.

"Dezinformacija svakako jest", dodao je. Ipak, postoji jasna raščlamba između ovakvog lažnog navođenja birača "napuhanim" brojevima, i pravih lažnih vijesti koje mogu lagati, klevetati i narušavati ugled svoje žrtve. Možemo li očekivati da se sudovi bave s takvim stvarima ako dobiju široki opseg?

"Eh, ja kao vještak mogu reći neke konkretne stvari, primjerice da telekomunikacijske kuće čuvaju svoj 'promet' do godinu dana. To je onda logično i rok do kad morate krenuti u lov na počinitelja. Ako su u pitanju prijetnje, tu se onda postupa po službenoj dužnosti, za ostale oblike morati uložiti tužbu. Jasno, ako je riječ o kaznenim djelima, sudovi su tu skloniji dati podatke".

Foto:Pexels

Klevete i obmane su dobile na snazi pojavom društvenih mreža

Kada se sve zbroji i oduzme, laž u predizborno doba, ako je maskirana iza lažnog profila koji u skladu s ostalima širi dezinformacije - definitivno je isplativa. Bez privatne tužbe nema ni postupka, a i sama oštećena stranka ili pojedinac imaju ograničeno vremena podnijeti tužbu mjerodavnima.

Sudski vještak Hrnjak je dodao kako s vremenom, odnosno s rastom popularnosti društvenih mreža, neke ustaljene norme i naučene prakse gube na svom značenju. "Takve lažne objave imaju veliki doseg i treba se dobro zapitati o odgovornosti onih koji su takvu laž ili obmanu distribuirali. Djelomično odgovornost nosi i urednik nekog medija koji je distribuirao takvu lažnu vijest.

Najgore od svega, najčešće takve lažne vijesti i obmane dolaze od fizičkih osoba, samo što je nekoć nečije klevetanje 'otišlo u vjetar', a danas internet pamti baš sve", zaključuje. Na kraju smo se dotaknuli općenito mogućnosti takvog djelovanja u Hrvatskoj. Ima li sve to smisla? "Pa ako pogledamo koliki utjecaj ima internet na skupinu mladih birača, itekako da".

Foto:HINA/Admir Buljubašić

Hrvatsku čekaju tri bitna izborna procesa u rasponu od nekoliko mjeseci

"Internet ima mogućnost dati biraču više opcija, svakako će svaki idući proces sa sobom nositi više značaja na društvenim mrežama", dodao je. To svakako jest istina, a mi ćemo imati priliku vidjeti kako se situacija mijenja čak tri puta ove godine.

Prvo u predstojećem izbornom procesu koji dolazi na raspored 17. travnja, a svega dva mjeseca kasnije građani će opet na birališta, ovog puta birati domaće članove velikog europskog parlamenta.

HDZ ima 'vojsku' obožavatelja: Posljednje objave donose klikove iz dalekih zemalja

Krajem godine dolaze i predsjednički izbori, a s obzirom na količinu konfuzije i tumačenja Ustava, broj lažnih vijesti mogao bi itekako porasti.  Ne naprave li one akutnu štetu i primjerice momentalno lažno sruše nečiji ugled, počinitelji vjerojatno nikad neće odgovarati.