PODRŠKU DAJU TRUMP I JUNCKER

INICIJATIVA TRI MORA Najveći hrvatski vanjskopolitički uspjeh ili je još prerano govoriti o uspješnosti projekta?

Autor

Rafael Jurčević

Nedavno je  održan summit Inicijative tri mora u Bukureštu na kojem su prisustovali predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, američki ministar energetike Rick Perry, ali i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Inicijativa je u roku nekoliko godina doživjela veliku vanjskopolitičku afirmaciju, a u hrvatskoj javnosti se često zaboravlja da je sve počelo s idejom o famoznoj "uspravnici".

 

30.09.2018. u 20:28
Ispiši članak

Ideju o prometnom, političkom, energetskom i gospodarskom povezivanju zemalja koje se nalaze između Jadrana i Baltika prvo je predložila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2015. godine. Već u samoj predizbornoj kampanji kao tadašnja kandidatkinja HDZ-a Grabar-Kitarović spominjala je kako će u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima radikalno promijeniti vanjku politiku koju je vodio tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Umjesto oslona na 'regiju' i prisne odnose s Banja Lukom i Beogradom, predsjednica je obećala veći fokus na suradnju između zemalja Srednje Europe, ali i oslon na SAD.

Jedna od ideja za veću suradnju među srednjoeuropskim državama bila je i "uspravnica" između Jadrana i Baltika. Predsjednica je tada i na Facebooku objavila sliku buduće uspravnice i napisala: "Jedan od mojih prioriteta uspostavljanje je uspravnice Jadran-Baltik, koju vidim kao jednog od pokretača daljnjeg osnaživanja europskog projekta. Jačanje suradnje na ovoj uspravnici, kako na političkom i sigurnosnom planu, tako i na gospodarskom te energetskom, od zajedničkog je interesa svim zemaljama od Baltika do Jadrana. Hrvatska sa svojim položajem i mogućnostima u tom projektu može biti jedno od sidrišta".

Ideja je u početku bila ismijavana i nazivana problematičnom

Nakon objave svoje ideje, predsjednica je naišla na veliko osporavanje u dijelu nenaklonjenih joj medija. Ismijavao se naziv ideje, spominjalo se i kako ideja nije originalna te da je kopirana od strane Amerikanaca koji žele stvoriti antiruski blok u srcu Europe. Predbacivalo joj se se što želi više surađivati sa zemljama Višegradske grupe.

"Cijele godine gura nejasnu i problematičnu Inicijativu triju mora, kojom Hrvatsku vezuje uz Trumpov SAD i najkonzervativniju članicu EU-a, Poljsku, protiv koje je Europska komisija nedavno pokrenula proceduru oduzimanja prava glasa zbog kršenja vladavine prava. Istodobno se time Hrvatska pozicionira nasuprot većine EU-a i Rusije, s obzirom na analize da je Inicijativa triju mora američka ideja koja bi trebala funkcionirati kao istočnoeuropsko predziđe carstvu Vladimira Putina", napisao je kolumnist Indexa za Kolindu Grabar- Kitarović u analizi  hrvatske vanjske politike za 2017.. 

Jednako oštra bila je i Jelena Lovrić koja je u svojoj kolumni inicijativu nazvala "srljanjem gusaka u maglu" i stvaranjem proturuskog zida u Europi. Ideju je ismijavao i pokojni satiričar Novog lista, nešto kritičniji su bili u Biltenu.  Dok su u kritikama najdalje otišli u Novostima koji su spominjali čak i "džepni fašizam" u kontekstu inicijative povezivanja zemalja između Jadrana i Baltika.

No bez obzira na kritike, predsjednica je radila na daljnoj afirmaciji ideje, a početnoj ideji dodane su i zemlje Crnog mora. Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a podršku joj je dao i poljski predsjednik Andrzej Duda.

Najveću afirmaciju ideja je doživjela 2017. godine na sastanku u Varšavi kad joj je podršku dao najmoćniji čovjek svijeta američki predsjednik Donald Trump.

Jadransko-jonski plinovod je najveći hrvatski projekt

Inicijativa trenutačno okuplja 12 zemalja EU-a- Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju.

Trenutačno je i 40 projekata u 'igri' koji se dijelom financiraju iz europskih sredstava.  Hrvatska je za treći summit u Bukureštu priložila 11 projekata na tri temeljna područja na kojima se inicijativa zasniva:  tri iz područja energetike, sedam iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Popis projekata usuglađen je u suradnji s hrvatskom vladom, a ukupna vrijednost hrvatskih projekata iznosi 1,78 milijardi eura.

Najzačajniji projekti na području energetike su LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura).

Na području digitalne komunikacije radi se o nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregatske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura).

Vidmarović: Rano je govoriti o uspješnosti ili neuspješnosti inicijative

Komentar o summitu Inicijative tri mora za Direktno dao je stručnjak za vanjsku politiku Branimir Vidmarović.

"Rano je govoriti o uspješnosti ili neuspješnosti projekta kada je još uvijek sve na papiru. Lako je upasti u klopku prevelikih očekivanja i preranog slavlja. Puno je inicijativa propalo, a velik broj integrativnih projekata u svijetu je na infuziji. Mislim da su Juncker i Maas došli u Bukurešt iz više razloga. EU je vjerojatno procijenio da nije zgoreg smanjiti distancu. EU osjeća nesigurnost i apatiju, manjak energije i zajedničkog cilja. Ako ništa drugo, Inicijativa je aktivnost.

Junckeru je važno da svom nasljedniku ostavi dinamičnu, a ne stagnirajuću uniju. S druge strane, EU podsjeća prisutne da je svemu glava službeni Bruxelles i EU novac. U službenoj brošuri o summitu u Bukureštu, Inicijativa se stavlja u kontekst Junckerovog plana i razvojne agende EU. Naglašava se da zemlje Inicijative koriste Investicijske i strukturne fondove EU te da je EU Komisija glavni investitor projekta. Zato se ne treba zavaravati da je Inicijativa privatni pothvat ili neka 'alternativna' Europa. EU je očito odlučio profinjeno kontrolirati Inicijativu i umanjiti potencijalnu opasnost od euroskepticizma ili destruktivnog razmišljanja", rekao nam je Vidmarović.

Vidmarović kaže kako zasad nema konkretnih pomaka u projektima, ali kaže kako će nam svima biti interesantno saznati koji su to novi, originalni projekti osmišljeni unutar Tri mora ili koji su to zajednički projekti. Kritičan je također prema velikim vanjskopolitičkim potezima dok se ne sredi stanje u državi:  "Hrvatska neće imati nikakve koristi od ikakvog projekta dok ne liberalizira svoje porezno zakonodavstvo—ovdje mislim na rasterećenje malog i srednjeg poduzetništva. I dok ne dovede u red institucije i sudstvo. Bez temeljitih izmjena u filozofiji upravljanja državom, Tri mora će samo biti projekt države za samu državu. Siromašni i opterećeni građani neće biti u stanju koristiti potencijal i prednosti inicijative, a Banski dvori i Pantovčak će redati plusiće. Hrvatski problem je u tome što imaginarni spas uvijek tražimo u nekim velikim vanjskim pothvatima, bez shvaćanja da su problemi i rješenja isključivo domaći".

Vidmarović na kraju smatra i kako službena Moskva ne vjeruje da Tri mora mogu postići značajniji rezultat: "Kremlj je diplomatičan za svaki slučaj jer želi u Hrvatskoj i Mađarskoj imati uporište za energetske projekte. Tu je i nesretni Agrokor koji sada treba 'popraviti' da se naplati barem dio dugova. Rusiji više odgovara monolitna EU zbog energetskog tržišta, Sjevernog toka 2 i šireg EU-Rusija dijaloga. U tom kontekstu, vjerujem da se Moskva iskreno nada uvođenju kvalificirane većine u vanjskopolitičkim pitanjima, jer zna da ima puno više šanse za ukidanje sankcija i promociju svojih interesa s ključnim igračima EU. Ako Tri mora doista zaživi, Moskva bi mogla preokrenuti ploču i pokazati svoj pravi stav prema inicijativi".

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.