VEĆI BROJ STRANAKA NE ZNAČI I VIŠE DEMOKRACIJE

INFLACIJA POLITIČKIH STRANAKA Evo koliko ih ima, koje su najstarije i koliko ih je brisano

Autor

Marijan Opačak

U Hrvatskoj vlada prava inflacija političkih stranaka. Politički aktivnih stranaka u registru trenutno imamo 166, a od toga je tek 21 parlamentarna. Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. 

15.05.2019. u 07:19
Ispiši članak

Inflacija političkih stranaka u Hrvatskoj traje od početaka parlamentarne demokracije i pluralizma, dakle od 1990-ih. Hrvate je za svoj politički program od početaka demokracije do danas pokušala pridobiti čak 341 politička stranka. 

Prve tri stranke u Hrvatskoj osnovane su davne 1989. godine. Bile su to Hrvatska demokratska stranka, osnovana 11.travnja 1989, (HDS je neaktivna stranka iz sustava brisana prije 14 godina, 2005 godine), zatim Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS) osnovana 20. svibnja 1989. godine te Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osnovana 17. lipnja 1989. godine. 

Najviše stranaka osnovano je 1990 godine, njih čak 28. Od njih je aktivnih danas ostalo tek osam, a u parlamentu ih se nalazi samo pet. Nakon te 1990. godine skoro svake godine osnovan je po nekoliko lokalnih, regionalnih i nacionalnih stranaka ili neovisnih lista, a zanimljivo najviše ih je nakon 1990. godine osnovano relativno nedavno tijekom proteklog desetljeća: njih čak 224. 

Naravno, nisu sve te liste i političke stranke nacionalne, već se radi i o mjesnim i lokalnim nezavisnim listama koje se natječu na izborima za mjesnu i lokalnu samoupravu ili listama sada neovisnih političara koji su napustili vlastite stranke uslijed političkih previranja u strankama u kojima su započeli karijeru. 

Koliko je političkih stranaka brisano te koji su razlozi za njihovo brisanje upitali smo Ministarstvo uprave iz kojeg su nam odgovorili kako je iz registra do 14. svibnja 2019. godine brisano čak 175 političkih stranaka: 91 po službenoj dužnosti, 68 ih je brisano na zahtjev stranke, a 16 političkih stranaka brisano je zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda.

Koliko se političkih stranaka priključilo ili spojilo s drugim strankama Ministarstvo uprave nije u mogućnosti dostaviti, budući da Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis odnosno upis promjena u registar te je, slijedom toga, uređen sadržaj registra.

Kako uvesti reda u politički sustav

Iako je uvriježeno mišljenje kako sve osnovane političke stranke dobivaju novac za svoje djelovanje, to ipak nije tako. Jedino političke stranke koje uspiju osvojiti mandate u Hrvatskom saboru ili vijećima lokalne samouprave dobivaju određenu svotu novca kojim bi se trebao financirati rad zastupnika. Što više zastupnika stranka u predstavničkom tijelu ima, to i više novca od njega dobiva. U to ne spadaju plaće samih saborskih zastupnika jer njih plaćamo posebno. 

Svaki vijećnik u svakoj općini, gradu ili županiji također donosi stranci nešto novca, no svaki grad odlučuje za sebe koliko točno. 

Međutim, dodijeljena sredstva iz državnog proračuna ne odgovaraju stvarnom stanju u Hrvatskom saboru, jer je od početka mandata čak oko 30 zastupnika promijenilo stranačke boje. Dok su neke stranke tako “profitirale”, one u kojima su prebjezi našli novo utočište na neki su način zakinute. 

Najzanimljivije, kao jedinka se tretira i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti. Naime, s te je liste u Sabor ušao samo jedan zastupnik, iako trenutačno broje 11 članova, mahom prebjega iz drugih političkih opcija.

Kao što inflacija u ekonomskom pogledu ne donosi ništa dobra i bogatstvo pojedinca, tako ni inflacija političkih stranaka ne osigurava veću demokratičnost političke scene. 

Krivac za ovakvo stanje je Zakon o političkim organizacijama koji je prepisan u Zakon o političkim strankama 1993. i koji od tada nije mijenjan. Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona o osnivanju političkih stranaka u Europskoj uniji. S potpisima tek 100 ljudi, ako imate volje i afiniteta za bavljenje politikom, možete osnovati stranku i natjecati se na nekim izborima.

Prošle godine, politolog Goran Čular predložio je da se Zakon o političkim strankama tako doradi da se uvede pravilo da stranka mora imati barem oko 500 članova. Time bi, rekao je, iz registra automatski bilo izbrisano više od polovice njih. 

I po pitanju po pitanju članarina osobito je zanimljiv posljednji nalaz Državne revizije, prema kojemu udio članarina u ukupnim prihodima političkih stranaka iznosi svega oko sedam posto.

Riba se čisti od glave, a da bi uveli promjene u hrvatski politički sustav koji za njima vapi, treba pokrenuti one koje nužno nisu vezane za izborno zakonodavstvo, već bi trebali početi s promjenama Zakona o političkim strankama. Uvođenjem većeg broja osoba koje su potrebne za osnivanje političke stranke ili uvođenje cenzusa po kojem bi po broju članova neka stranka mogla natjecati se za određene izbore, naprimjer 100 članova za lokalne, 500 članova za županijske te 1000 i više za nacionalne te uvođenje obveznog plaćanja članarina kako bi se uvelo reda u financiranje političkih stranaka i neovisnih lista, možda bi uvelo reda i među zastupnike u predstavničkim tijelima. 

Naposljetku, veliki broj stranaka i usitnjenost Hrvatskog sabora u veliki broj klubova i neovisnih zastupnika ili onih koji su promijenili dres tijekom mandata ugrožavaju pravi parlamentarni rad, svode ga na običnu političku trgovinu i na kraju ugrožavaju i stabilnost Vlade. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.