Imovinske kartice i životopisi vukovarskih državnih odvjetnika se skrivaju; Hodak: Tzv. svete krave nitko ne kontrolira; Olujić: Što skrivaju?

Njih dvoje su, kao što je pisao portal Direktno, u ožujku 2017. nakon punih 17 godina zamijenili mjesta, jer je dotad Piljić bio glavni, a Šarić njegov zamjenik.

Portal Direktno od Državnog odvjetničkog vijeća tražio je podatke kojima oni raspolažu i koji su za političke dužnosnike i suce Ustavnog suda javno dostupni u registru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Dakle, tražili smo njihove životopise i imovinske kartice, kako bi se uvjerili u njihovu vjerodostojnost, ali i provjerili sve ono sporno što se priča o njihovim ranijim radnim i vojnim iskustvima.

Iako su državni odvjetnici i njihovi zamjenici u roku od 30 dana od stupanja na dužnost dužni popuniti i predati imovinske kartice Državnom odvjetničkom vijeću o imovini, imovini bračnih drugova i maloljetne djece i stalnim prihodima, ti su podaci nedostupni javnosti.

Državno odvjetničko vijeće pozvalo se na tzv. test razmjernosti i do daljnjeg nam uskratilo pristup njihovim imovinskim karticama, ali i životopisima!

"Povodom Vašeg zahtjeva ovo državno odvjetništvo dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama zbog čega nismo u mogućnosti donijeti odluku u zakonskom roku od 15. dana", stoji u odgovoru kojeg portalu Direktno potpisuje Ivana Hruška Premužak, službenik za informiranje Državnog odvjetničkog vijeća.

Na pravo o pristupu informacijama pozvali smo se nakon što su se u Državnom odvjetničkom vijeću sasvim oglušili na naše upite i nisu odgovorili na molbu za uvidom u imovinske kartice vukovarskih županijskih državnih odvjetnika, iako je Zakonom o državnom odvjetništvu propisano da se uvid omogućava u roku od osam dana.

Konačnu odluku kakav je ishod testa razmjernosti očekujemo idućeg tjedna, jer su produljili rok za odlučivanje za dodatnih 15 dana.

Inače, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama "test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes".

Podsjetimo, upravo su se suci protivili tome da imovinske kartice sudaca postanu javne, što je zakonska obveza od najnovijih izmjena Zakona o državnom sudbenom vijeću koje ih vodi, iako se još uvijek ne primjenjuje.

Registar imovinskih kartica sudaca tek u lipnju 2019.

Iako su zakonske izmjene na snazi od 1. rujna 2018. doznajemo da će registar imovinskih kartica sudaca biti u funkciji tek najranije u lipnju 2019.

"Prema odredbi članka 88.a Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je na snazi od 1. rujna 2018., podaci o imovini sudaca su javni i objavljuju se na internetskim stranicama Vijeća. Sadržaj obrasca izvješća o imovini suca i načinu njegova podnošenja Vijeće uređuje pravilima, koja je, prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona, Vijeće dužno donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Tek nakon što Vijeće pravilima uredi sadržaj obrasca izvješća o imovini suca i načinu njegova podnošenja, suci će biti dužni, u daljnjem roku od tri mjeseca podnijeti Vijeću izvješća o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece.

Dakle, realno bi bilo očekivati da će podaci o imovini sudaca biti javno dostupni putem internetske stranice Vijeća najranije nakon 1. lipnja 2019.", izjavila je za Direktno Zlatana Bihar, osoba ovlaštena za obavljanje poslova tajnika Državnog sudbenog vijeća.

O imovinskim karticama državnih odvjetnika nisu se uopće vodile javne rasprave, a sporo i nedovoljno procesuiranje ratnih zločinaca za zločine počinjene u Domovinskom ratu pokazuje da i tu temu treba otvoriti.

Jedan od bivših glavnih državnih odvjetnika Željko Olujić za Direktno prokomentirao je netransparentnost Državnog odvjetničkog vijeća.

"To prije svega ukazuje na to da se radi o nečemu što nisu čista posla. Ne znam zašto ne objaviti imovinske kartice i životopise. To nije u redu i nema razloga za to, ukoliko je sve čisto. Ako se nešto želi prikriti, pa se čuvaju iza zakona koji još uvijek doduše onemogućava transparentnost uvida u imovinske kartice, onda to zapravo pokazuje da Državno odvjetništvo još uvijek pokušava raditi na stari način i to ne miriši na dobro.

Tim više što je novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić rekao da će cijeli njegov rad biti transparentan, a evo vidite na čemu se spotiče", istaknuo je za portal Direktno Željko Olujić.

"Premda zakon još uvijek onemogućuje uvid u imovinske kartice, državni odvjetnici i njihovi zamjenici ipak nisu svete krave. Ne vidim razloga zašto se ne izvrši uvid i zadovolji interes javnosti kako bi se spriječile i tako čak i zlonamjerne interpretacije o hrvatskom sudstvu. Državno odvjetništvo nije, naime, dio sudbene vlasti, ali dio pravosudne je. To ne miriši na dobro i javnost bi trebala energičnije tražiti pravo na te informacije. Državni odvjetnici su državni organ progona i javnost s pravom sumnja ako se nešto prikriva, kao što se u ovom slučaju prikriva", upozorava za Direktno Olujić.

Odvjetnik Zvonimir Hodak za Direktno izjavio je "kako imovinske kartice državnih odvjetnika ne postoje i nitko ih ne može vidjeti. Oni su tzv. svete krave koje nitko ne kontrolira, oni su posebna kasta i ne odgovaraju nikome. Sasvim nezasluženo imaju jedan neprikosnoveni status".

Podsjetimo, nadležnost u procesuiranju ratnih zločina nalazi se u odgovornosti županijskih državnih odvjetništava, što znači Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru. Na čelu Županijskog državnog odvjetništva, donedavno tj. punih 17 godina od 2000. do ožujka 2017. bio je Božidar Piljić. Na njegovo mjesto imenovan je dosadašnji zamjenik Miroslav Šarić.

Piljić je prije Vukovara radio u Općinskom državnom odvjetništvu u Županji, a na mjesto prvog čovjeka Županijskog državnog odvjetništva došao je u mandatu Vlade Ivice Račana, iako ga naravno formalno nije imenovala Vlada.

Piljić je navodno smijenjen na vlastiti zahtjev, a nastavio je raditi u Županijskom državnom odvjetništvu kao zamjenik dosadašnjem zamjeniku Šariću, odnosno novom šefu.

Slična rotacija napravljena je ranije i na nacionalnoj razini gdje je Mladena Bajića 2014. zamijenio na čelu Državnog odvjetništva njegov dotadašnji zamjenik Dinko Cvitan, koji je od travnja ove godine zamjenik Draženu Jeleniću.

I dok su za vrijeme Piljićevog mandata na području Vukovarsko-srijemske županije procesuirani svi oni koji su, primjerice, skidali ćirilićne ploče u Vukovaru, nije se daleko došlo u procesuiranju ratnih zločina, primjerice, na Ovčari i drugih protiv zarobljenih hrvatskih branitelja i civila. Isto tako, vrlo blago se reagiralo i na slučajeve prekoračenja policijskih ovlasti prema hrvatskim braniteljima, a ništa nije poduzeto niti u slučajevima veličanja četništva na području Vukovarsko-srijemske županije.

Izvor blizak pravosuđu, tvrdi kako je Piljić sve činio u dogovoru sa Zagrebom. I kao i Bajić i Cvitan i on je formalno otvarao slučajeve, ali je dosjee spremao u ladicu i čekao politički signal da nešto poduzme.

Jedan od bivših hrvatskih ministara pravosuđa podsjeća nas kako je Mladen Bajić, kao glavni državni odvjetnik, za svoje neprocesuiranje ratnih zločinaca iz Domovinskog rata zaleđe tražio u američkom Veleposlanstvu u Zagrebu. Naime, kako je kasnije otkriveno u aferi Wikileaks, Bajić je, kao i neki drugi hrvatski političari, o svemu podnosio izvješća i primao upute od tadašnjeg veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Jamesa Foleya, koji je bio jedan od aktivnijih američkih veleposlanika u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća.

Iako se sada pokušava prezentirati kako je upravo SAD tražio da se smanji broj optuženih za ratne zločine, naš izvor ističe kako su iz SAD-a od hrvatskih vlasti tražili tri stvari. Prvo, da se prestane, odnosno da se što manje sudi za ratne zločine u odsutnosti budući da bi se u pravilu svi takvi postupci ionako ponavljali kada bi optuženi postao dostupan hrvatskim vlastima. Drugo, tražili su, u skladu sa zahtjevima tadašnjeg Haškog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, da se procesuiranje srpskih zločinaca prepusti Srbiji, što su beogradske vlasti potom izbjegavale kad god bi to mogle učiniti. I treće, da se optužnice dižu samo kada za to postoji dovoljno dokaza.

Bajić, a posljedično i Piljić, to su pak shvatili kao alibi za nerad i čekali su jasne i neosporne signale iz Banskih dvora da krenu s procesuiranjem ratnih zločina.

Sve donedavno takvih signala nije očigledno bilo, pa su mnogi ratni zločinci nastavili nesmetano živjeti, a neki čak i raditi u Ministarstvu unutarnjih poslova, na području Hrvatske.

Jedan od bivših državnih odvjetnika u razgovoru za portal Direktno naglasio je kako su posljedice smjernica koje su prvo Bajić, a potom i Cvitan, slali voditeljima županijskih državnih odvjetništava bila to što se ratni zločini uglavnom nisu procesuirali.

"Ratni zločini jednostavno nisu bili prioritet, više se pažnje posvećivalo borbi s korupcijom, organiziranim kriminalom i malverzacijama u pretvorbi nego ratnim zločinima. Pogrešno bi za to bilo kriviti mirnu reintegraciju ili velik broj državljana srpske nacionalnosti u MUP-u ili Državnom odvjetništvu. Ipak se pazilo da samo Srbi ne rade na ratnim zločinima ili da s osobama koje su mučene ili silovane ne razgovaraju samo policajci srpske nacionalnosti. No svejedno svi ti spisi odlagani su u ladicama i u njima nedostaje dokaza. Pravi informativni razgovori često nisu ni obavljani".

Potvrda je to da bez signala iz Zagreba nije poduzimano ništa.

Petričević u Osijeku već četvrti mandat

Primjer o kojem je dakle pisao portal Direktno, Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru nije jedini.

Na čelu Županijskog Državnog odvjetništva u Osijeku, koje je preuzelo također velik broj progona srpskih ratnih zločina počinjenih u istočnoj Hrvatskoj, već četiri mandata je također ista osoba, od 2005.

Radi se o 60-godišnjem Davoru Petričeviću, koji je nedavno bio i jedan od glavnih kandidata za nasljednika Dinka Cvitana. Petričević uživa podršku Vladimira Šeksa, i prema neslužbenim izvorima u MUP-u i odvjetničkim krugovima, radi bolji posao od svojih vukovarskih kolega, ali također presporo i premalo i ovisno o signalima iz Zagreba.

Petričević je inače u rodbinskoj vezi s ministrom energetike i zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem. Petričević nije previše sklon, kao ni njegovi kolege, medijskim istupima.