U ime obitelji traži da DIP utvrdi broj i ispravnost listića u Splitu

Iznimno je važno da se to učini u interesu istinitosti i točnosti izbornih rezultata i povjerenja birača u izborni postupak i sustav, istaknula je Kanački na konferenciji za novinare. Zamolila je sve sudionike izbornog procesa kao i medije da u javnost iznose samo istinite podatke i da se ne iznos lažne informacije, nego da svi ispunimo građansku dužnost i pozovemo na ponovno broja je glasova, a posebno nevažećih listića i da se utvrdi valjanost izbornog procesa u Splitu.

Podsjetila je, na konferenciji za novinare da je u nedjelju na izbore u Splitu izašlo 38,6 posto birača i da je kandidat Andro Krstulović Opara (HDZ) dobio 26.642 glasa, a kandidat Željko Kerum (Hrvatska građanska stranka, Popravi grad - Nova generacija) 25.553 glasa, dok je nevažećih ili neubačenih listića bilo 5.451, odnosno 9,46 posto. Napomenula je kako je prosjek nevažećih ili neubačenih listića u drugim gradovima bio do 3 ili 4 posto. U Zagrebu je to bilo 2,11 posto, Rijeci 1,69., Osijeku 2,59, Dubrovniku 4,82 posto, Gospiću 1,49 posto, Koprivnici 2,29 posto, Pazinu 2,81 posto, Požegi 3,08 posto što pokazuje veće odstupanje u Splitu, rekla je Kanački i dodala da je to odstupanje značajno i u odnosu na prošle 2013. kada ih je bilo 2,53 posto i pretprošle lokalne izbore 2009. 2,35 posto.

Upozorila je i da je u Splitu na izborima za splitsko dalmatinskog župana  nevažećih listića bilo 5,21 posto nasuport 9,46 posto na izborima za gradonačelnika. Također je navela da su HRT-ove izlazne ankete kandidatu Željku Kerumu davale 50,74 posto,a Opari 49,26 posto glasova Splićana. 

Na temelju promatračkog iskustva Kanački je ustvrdila kako su moguća tri glavna razloga tako velikog odstupanja broja nevažećih listića. Postoji mogućnost da je velik broj birača iz samo njima znanog razloga poništio birački listić za gradonačelnika, a da istodobno to nisu učinili na izborima za župana. Drugi mogući razlog, na koji često upozoravaju, da je procedura poništavanja listića bila drugačija u Splitu nego u ostalim dijelovima Hrvatske, odnosno da se možda radi o neinformiranosti ili needuciranosti članova biračkih odbora.

Moguće je da su neki birački odbori u Splitu važeće listiće proglašavali nevažećima, smatra Kanački. Napomenula je kako u zakonu stoji da ako je moguće iščitati namjeru birača da je taj listić važeći, odnosno, da su se koristili rigorozniji kriteriji za poništavanje listića nego u svim drugim gradovima. Listić se smatra važećim ukoliko je na njemu jasno vidljiva volja birača. Tako je npr. precrtan listić s jasno vidljivim zaokruženim kandidatom još uvijek važeći listić.  Treća je mogućnost da je došlo do nezakonitog i nedopuštenog poništavanja listića, rekla je koordinatorica promatrača udruge U ime obitelji Natalija Kanački.