'Imate ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje, a ne rade u Hrvatskoj'

Kako zadržati radnu snagu, treba li se još više otvoriti strancima, i ako da kojima - u Otvorenom su odgovarali zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Nekić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, ekonomski analitičar Mladen Vedriš, Mirko Habijanec iz Udruženja graditeljstva HGK i Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

"Hrvatskoj nedostaje prema procjenama 50 do 60 tisuća ljudi, a trenutno bi se moglo zaposliti oko 17 tisuća ljudi", kazao je Bernard Jakelić. Plaćamo danak nečinjenju, dodao je - vezano za obrazovnu reformu, reformu mirovinskog sustava i izmene Zakona o radu. Napomenuo je kako već nekoliko godina 'vode bitku' s ministarstvima oko povećanja kvota za uvoz radne snage. "Baratali smo godišnjom brojkom od oko tisuću ljudi, a danas smo došli na oko 35 tisuća. Mi pokušavamo državnom ekonomijom rješavati probleme tržišnog gospodarstva. Država iz novostvorene vrijednosti uzima kapital i usmjerava ga i to nije dobro", zaključio je.   

Marina Nekić je kazala kako u Hrvatskoj rastu i zaposlenost i nezaposlenost. Više od polovice nezaposlenih čine žene i najviše je osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem (57,9 posto) a oko 26 posto nezaposlenih ima završenu najmanje osnovnu školu. Puno je i onih koji imaju preko 50 godina.

Mirko Habijanec naglasio je kako ima dosta nespretnosti u sustavu. "Imate ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje, a ne rade u Hrvatskoj. Imaju otvorenu firmu, ovdje imaju zdravstveno, a dočekat će i mirovinu". Građevina može zaposliti ljude sa Zavoda - trebamo ih obučiti, dati im pristojnu plaću - ali oni moraju željeti raditi. Ne postoji volja ljudi da rade - oni ili rade na crno, ili imaju druge izvore financiranja. Zdravstvo imaju badava, a ne žele se prekvalificirati", kazao je. Marina Nekić odgovorila mu je kako na Zavodu imaju penalizaciju za osobe koje odbiju posao ili prekvalifikaciju. 

Nikolina Farčić se osvrnula na probleme hotelijerstva i turizma. "Kostur radne snage postoji, a ona se tijekom sezone nadopunjuje sezonskim radnicima. Sezonci su uvijek potrebni. Veliki je problem deprofesionalizacija radne snage, jer su u jednom trenutku svi mislili da se svime mogu baviti", kazala je. Vezano za loše uvjete koji se nude sezonskim radnicima naglasila je kako svaka takva priča ima lice i naličje. "Ne može se uvijek upirati prstom u plaće, jer one u bruto iznosu izgledaju izvrsno. Osim toga u malim poslovnim subjektima vrlo se dobro vidi tko kako radi i potreban je sustav nagrađivanja", dodala je. 

Mladen Vedriš komentirao je procjenu guvernera Borisa Vujčića da ćemo do 2040. imati manjak od pola milijuna radnika. To su vrlo realne procjene, obzirom na mortalitet i iseljavanje, smatra. "Oko 70 posto krivice za ovu situaciju može se pripisati pasivnosti, nesnalaženju. Mi smo ušli u EU u trenutku kad je ciklus krize prestao. EU je bila spremna za potpuni uzlet, a mi smo bili duboko u krizi. Moramo se zapitati što smo napravili za investicijski ciklus. Danas plaćamo ceh toj pasivnosti", rekao je Vedriš. Čudno mu je da ništa nismo napravili da vratimo 300 ljudi koji su nedavno otišli i još su uvijek vezani za Hrvatsku. "Zar će stranac podmetnuti leđa za našu ekonomiju. Zar da baziramo naš gospodarski rast na podkvalificiranim radnicima, koji ne znaju ni jezik, i neodgovarajuće socijalne provinijencije?", upitao je.

Vezano za povećanje plaća radnicima Bernard Jakelić je kazao kako HUP nema egzaktne odgovore koliko bi, nakon porezne reforme, a unutar bruto iznosa - mogli povećati neto plaće. "Ne mislim da se radi o pravoj reformi. Godinama tražimo smanjenje opterećenja na rad i troškove poslovanja, a dobili smo kozmetičke promjene", kazao je. "Naš rast se temelji na povećanju osobne potrošnje i izvozu. I male korekcije poreznih razreda imale su efekt na punjenje proračuna i rast BDP-a. Kad bi malo hrabrije zakoračili u porezne promjene - imali bi pozitivnije efekte", dodao je. Dobrim prijedlogom smatra da se neoporezivo osigura smještaj radnika i u industrijskoj djelatnosti, a ne samo sezonski u turizmu. Tome je pridodao i neoporezive uplate u 3. mirovinski stup, trinaestu plaću, prijevoz, topli obrok i druge mjere stimulacije.

Mirko Habijanec nužnim smatra dogovor poslodavaca, sindikata i Vlade oko sektorskih osnovnih plaća. Trebalo bi zatim definirati koji su sektori i grane radno intenzivne. "U Njemačkoj je minimalna plaća između 899 eura, a osnovna plaća je u građevini oko 15 eura. Kod nas je obrnuto", kazao je. Dobrim smatra i djelomično radničko dioničarstvo i podjelu dividendi prema dogovoru što bi se oporezivalo s 12 posto. 

Kazao je kako hrvatski radnici mogu konkurirati radnicima u Austriji. Satnica građevinskih radnika u Hrvatskoj je 4 - 7 eura. "Satnica bi trebala biti veća, ali bi se stritno trebala provoditi kontrola kolektivnih ugovora kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija. Tisuće plaća se isplaćuje na ruke a kroz papire primaju minimalce. To je posao države, a mi ćemo kao poslodavci u tome pomoći. Možemo kroz nekoliko mjeseci dignuti plaće u tom slučaju", dodao je. Naglasio je kako je uz ovakav Zakon o radu nemoguće radnike zaposliti na neodređeno vrijeme.