ARGUMENTI HRVATSKOG KATOLIČKOG RADIJA

Ima li još nade za Imunološki zavod, nekdašnju perjanicu hrvatskog zdravstva

Autor

dd/sđ/hkm

Imunološki zavod i dalje propada. Oko 150 djelatnika brine o nužnom održavanju onoga što je uskladišteno, a početak proizvodnje je neizvjestan – istaknuto je u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija, u kojoj je urednik Vlatko Ojvan nastojao aktualizirati ovu zaboravljenu temu. U emisiji su sudjelovale bivša ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina, sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja, javlja Hrvatska katolička mreža

27.03.2019. u 16:00
Ispiši članak

Imunološki zavod u Zagrebu osnovan je davne 1893. godine. Glavna djelatnost ove zdravstvene ustanove bila je proizvodnja biotehnoloških proizvoda iz kojih su se dobivali lijekovi i različiti farmaceutski proizvodi, a bavio se i važnim znanstveno-istraživačkim radom. Proizvodi Zavoda kvalitetom su pripadali svjetskom vrhu. To je više puta potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija. Od ranih 1960-ih Zavod je proizvodio i lijekove iz ljudske krvi i plazme, koja je prikupljana isključivo od ljudi s područja Republike Hrvatske. Zavod je, među ostalim, proizvodio i jedan od najboljih antitoksina za otrov europskih zmija.

Za propast Zavoda odgovorna je politika koja je njime upravljala, umjesto struke – istaknula je predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja.  Naglasila je kako je u toj ustanovi bilo najvrjednije ono što nije bilo uneseno u temeljni kapital, a to su sojevi virusa i prostor. Ukazala je na činjenicu da je Zavod mogao opstati, jer ima ono što je strateški bitno Hrvatskoj – krvnu plazmu njezinih građana od kojih se proizvodi sve ono što se može upotrijebiti u našem zdravstvu, i to se nije smjelo izgubiti.

“Smatram da je tu politika imala svoje prste i da na kraju zbog toga nitko nije odgovarao. I to je žalosno, ali je na tragu svega onoga što se događalo zadnjih desetljeća”, rekla je Strenja koja smatra da je Zavod toliko važna ustanova i imperativ je da ostane državna ustanova. Stoga bi odgovorni u Vladi trebali sjesti i napokon regulirati status ustanove.

Za spašavanje Zavoda zauzimao se i grad Zagreb. Čak je 2017. godine najavljen i zajednički projekt Vlade i Grada, u namjeri da se iskoristi postojeći potencijal rekla je Stavljenić Rukavina. U osvrtu na stanje pregovora Grada i Vlade rekla je kako je Zavod u složenoj ekonomskoj i pravnoj situaciji.

Napravljen je proračun za određenu dokapitalizaciju, pokrenuto je dubinsko snimanje koje je pokazalo da će biti dosta posla oko snimanja stanja i pokretanja proizvodnje. “Grad želi pokrenuti proizvodnju, jer se brine o svojim građanima, a uz tehnološku obnovu i gradnju novih prosotra potrebno je pripremiti i određeni tim mladih stručnih ljudi, koji će biti u odjelu za istraživanje… Ja sam uvijek optimist i smatram da će se shvatiti koliko je strateški važno za ovu zemlju da ima proizvode iz krvi i plazme, posebno za područja vezana za transplantacijski program. S druge strane tu su i ostali proizvodi, i oni koji su donosili najmanju dobit kao što su antitoksini protiv zmijskog otrova, ali imaju svoje tržište”, naglasila je bivša ministrica zdravstva.

Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec osvrnula se je na razloge koji su doveli do propasti Zavoda, ali je govorila i o trenutnom stanju u kojem su pravni i ekonomski problemi ostavili traga, pa je Zavod svojevrsno skladište krvne plazme od osam transfuzijskih centara koji im šalju plazmu.

“Sve se svelo na papirnati posao. Uvjeti skladištenja plazme su na – 20°C, i sve ono što radimo s dozama plazme radi se ručno – to znači da morate s olovkom i papirom biti na toj niskoj temperaturi, i jedna osoba ne može biti dugo u takvim uvjetima… Velika briga je i oko virusnih sojeva. Oni su pod video nadzorom, ali je potreban čovjek koji će voditi kontrolu o nekim proizvodima i poluproizvodima”, rekla je Jagarinec, upozoravajući pritom da su zatrta neka izuzetno vrijedna cjepiva poput cjepiva protiv tetanusa. Komentirajući, pak, najavljene projekte obnove proizvodnje i gradnje novih prostora, primijetila je kako bi se mogao pojaviti problem plasiranja proizvoda, ako se ne zaštiti hrvatska proizvodnja.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.