Ima li izborna šutnja smisla u doba globalnih komunikacija? Milardović: Pa cijela kampanja bila je jedna šutnja!

Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.

Osim toga, političke stranke i njihovi kandidati pozvani su da se u vrijeme izborne šutnje suzdrže od predizborne promidžbe, odnosno od predstavljanja kandidata i obrazlaganja svojih izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka u medijima, fotografija kandidata te postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također, ne bi trebali upućivati telefonske pozive, SMS poruke ili elektroničku poštu biračima, postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP je pozvao i medije da u to vrijeme ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue i ne navode izjave ili pisana djela izbornih sudionika, a medijske nakladnike da iz svojih programa uklone svu izbornu promidžbu.

Za povredu izborne šutnje zakonom su propisane novčane kazne za fizičke osobe, kandidate, pravne osobe te odgovorne osobe u pravnim osobama, navodi DIP u priopćenju.

DIP također podsjeća poslodavce da trebaju omogućiti ostvarenje biračkog prava svim biračima koji žele glasovati na izborima.

Stoga im preporučuje da na dan provedbe izbora organiziraju poslovni proces (smjenskim radom u više timova ili sl. ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da svi zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo.

Dakle, od trenutka kad sat otkuca ponoć kandidati za članove primorani su povući se na jedan dan, a sve pod idejom da građani u miru promisle za koga glasovati. Glavni argument Državnog izbornog povjerenstva za ovo predizborno pravilo je 'kontemplacija'. No, ne kontempliraju tako birači u svim svjetskim zemljama. U SAD-u, primjerice, izborna šutnja ne postoji, niti je ikad postojala.

Postavlja se pitanje ima li smisla u današnje doba interneta i društvenih mreža uopće inzistirati na izbornoj šutnji. 

Milardović: Izborna šutnja nema smisla

Hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti Anđelko Milardović za portal Direktno je rekao kako izborna šutnja nema smisla, pogotovo nakon što je cijela kampanja bila svojevrsna izborna šutnja, odnosno prikrivena šutnja. 

"Vodili smo kampanju protiv kampanje. Naime, istodobno se nagovaralo ljude da izađu na izbore, a upotrebljene su sve tehnike blokade da se to ne dogodi. Vojko V. bi rekao 'Kako to?'", rekao je Milardović i pojasnio je kako je cilj te tehnike smanjiti izlaznost kako bi se izvele stranačke vojske koji će sigurno glasati za svoje stranke. 

Naš sugovornik kaže kako se radi o zatvorenom komunikacijskom krugu artikulacije interesa grupa u politici kojima nije stalo da ljudi izađu na izbore.

"Kada bi bila veća izlaznost, pitanje je kakav bi bio rezultat. U biti je sve podešeno broju pet i Andreju Plenkoviću koji pod svaku cijenu mora dobiti pet mandata, inače će biti u problemu", kaže naš sugovornik. 

Institut izborne šutnje u doba globalnih komunikacija, novih medija, društvenih mreža postao je suvišan i besmislen, nastavio je.

"Tko kome može zabraniti ili kontrolirati izjave na Facebooku i drugim mrežama? To je nemoguće", smatra Milardović i dodaje kako je to zastarjeli institut, a on ga dovodi  korelaciju komuniciranja u kampanji: "Institut izborne šutnje nema smisla kad je cijela kampanja bila izborna šutnja. Treba povući poveznicu između načina modela kampanje koji je izborna šutnja i apsurdnog instituta izborne šutnje u vremenu novih medija. U starim medijima se to može disciplinirati, međutim danas netko iz Argentine ili Kanade može poslati poruku i raditi kampanju. Tko mu može to zabraniti?", pita Milardović. 

Na pitanje kako je moguće da Živi zid skuplja potpise na dan izborne šutnje ili da se u Zagrebu održava Hod za život, Milardović je rekao kako oni, iako se percipiraju kako na taj dan indirektno šalju političke poruke, to ipak zakonski ne čine.

"Organizatori Hoda za život nisu stranke u postupku odnosno ne natječu se na ovim izborima, a što se tiče Živog zida njihovo predreferendumsko skupljanje potpisa nije u izravnoj korelaciji s predmetom izbora. Mislim kako ćemo nakon svega zašutjeti. Silenzio publica", rekao je za Direktno Anđelko Milardović. 

Iz Državnog izbornog povjerenstva poručili su kako svi sudionici izbora za Europski parlament, u konkretnom slučaju Živi zid, dužni poštovati dvodnevnu izbornu šutnju. 

Prikupljanje potpisa za taj referendum organizirala je Građanska inicijativa "Uzmite novac strankama", a aktivno je podržava Živi zid. Traže da se izmjeni Ustav i strankama zabrani financiranje iz svih proračuna, od državnog do proračuna mjesnih odbora.

Što vi mislite? Treba li ukinuti izbornu šutnju?