SKIJANJE NA DOMAĆEM TERENU

Ima li Hrvatska potencijal za razvoj zimskog turizma?

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Iza nas je glavni skijaški tjedan. U potrazi za zimskim radostima, većina Hrvata uputila se preko granice, no nas je zanimalo što je s hrvatskim ski-destinacijama? Potencijal za razvoj zimskog turizma svakako postoji, a provjerili smo kakva je situacija 'na terenu'.

19.01.2020. u 20:13
Ispiši članak

Već tradicionalno, zadnji tjedan zimskih školskih praznika u siječnju, Hrvati masovno odlaze na skijališta. Skijaška sezona, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, počinje početkom prosinca i traje do kraja ožujka. Prema procjenama Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore (HGK) ove će sezone oko 220 tisuća građana otići na skijanje, a njih čak 60 do 70 posto u tzv. "skijaškom tjednu". 

Slovenija, Italija i Austrija omiljena su odredišta hrvatskih građana, dok će neki za dobrim zimskim provodom potegnuti čak do Francuske i Slovačke. Veliki dio građana istočnog dijela Hrvatske zimuje na Kupresu, u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Da su u siječnju Hrvati orijentirani na skijanja, potvrdila nam je i Nikolina Frklić, glasnogovornica turističke agencije Atlas, a tu je apsolutni favorit Austrija. Što se odmora u Hrvatskoj tiče, to su najčešće wellness odmori, detox i slično, "koji su povezani uz nekakve šetnje, aktivnosti u hotelima; saune, plivanje, masaža, a aktualnije odredište za odmor, Hrvatska će opet postati u veljači povodom Valentinova i za karneval", pojašnjava Frklić.

Što se tiče skijanja u Hrvatskoj, Frklić kaže da im višegodišnje iskustvo govori da građani u Hrvatskoj preferiraju već nabrojana odredišta i traže klupske programe koji uključuju programe animacije i škole skijanja, dok u Hrvatskoj takvih ponuda jednostavno nema. Za pretpostaviti je da je kod nas uglavnom riječ o izletima i kraćim skijanjima na koja se uglavnom ide u privatnim aranžmanima, a ne preko agencija.

A gdje se u Hrvatskoj može skijati?

Najpoznatija hrvatska skijališta su Begovo Razdolje, Bjelolasica, Omanovac, Petehovac, Platak, Tršće i Sljeme. Sva ova skijališta imaju potencijal za razvoj zimskoga turizma, no pod snažnim su utjecajem klimatskih promjena, upozoravaju u HGK.

"Radi niskih nadmorskih visina u odnosu na skijališta susjednih zemalja, na našim skijalištima poput Sljemena nerijetko je potrebno uložiti značajne napore kako bi se umjetnim snijegom osigurale staze za skijanje. Primjerice, radi visokih temperatura u studenom i prosincu i posljedično nedostatku prirodnog snijega, na Sljemenu se staze za rekreativno skijanje otvaraju tek ovih dana, po završetku slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa Snježne kraljice. Osim niskih nadmorskih visina, skijališta koja se nalaze u Gorskom kotaru su ugrožena i radi blizine mora, odnosno pritoka mediteranske toplije klime što pogoduje bržem topljenju snijega", stoji u odgovoru HGK na naš upit o potencijalu razvoja zimskog turizma u Hrvatskoj.

S ukupno do 30 kilometara skijaških staza i desetak ski liftova, Hrvatska se ne može pozicionirati kao značajnija skijaška destinacija bez značajnih ulaganja. U HGK su mišljenja da se upravo zbog nepovoljnih klimatskih prilika, Hrvatska ne treba natjecati sa susjednim zemljama kojima su vremenske prilike naklonjenije pa razvoj zimskog turizma u Hrvatskoj može biti povoljan odgovor za domaće građane.  

Nestašica snijega upravo muči Igora Tomaića, voditelja Izletišta Krasno gdje posjetitelji mogu skijati, sanjkati, prespavati i dobro se najesti. Tomaić kaže da u ovo vrijeme obično već imaju vikend goste, međutim zadnje dvije godine - nema snijega. Ali jednom kada napadne, za očekivati je da će se na proplancima Velebita moći skijati sve do travnja. Za sada im je umjetno zasnježivanje preskupo, kaže Tomaić, ali razmišljaju i o toj opciji. 

Tragični slučaj propadanja Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica i dalje je noćna mora za stečajnog upravitelja Tomislava Đuričina jer se ni na 17. javnu dražbu za prodaju imovine stečajnog dužnika nitko nije javio, što svjedoči o apsolutnoj nezainteresiranosti poduzetnika, ali i države da se ta nekadašnja perjanica hrvatskog skijanja obnovi. 

Dobre vijesti nedavno su se mogle čuti iz rekreacijskog i sportskog centra Platak u koji se redovito ulaže. U pogonu je sustav umjetnog zasnježivanja što će omogućiti skijanje bez centimetra prirodnog snijega, a Primorsko-goranska županija nastavlja ulaganja u prilazne ceste. 

Hrvatska je puna dobrih i loših primjera, ali svakako može i trebala bi bolje iskoristiti postojeće potencijale. Osim skijanja, kažu u HGK, zimski turizam može ponuditi i druge sportske aktivnosti poput sanjkanja, hikinga i planinarenja, aktivnosti osmišljene za snježne parkove, ali i wellness opuštajuće aktivnosti. Ako to upotpunimo s bogatom eno-gastro ponudom, uz tradicionalna zimska domaća jela, zimski turizam svakako ima dobre predispozicije za sudjelovanje u ukupnim godišnjim prihodima od turizma u puno većoj mjeri nego što je to sada.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.