ILAN MOR Brine me novi antisemitizam u Europi, predstavlja prijetnju temeljima Europske unije

Postoji li poseban interes izraelskih tvrtki za pojedine gospodarske sektore u Hrvatskoj? Posebno su se spominjali navodnjavanje, poljoprivreda i vojna industrija?

- Da. Pitanje je znaju li izraelski gospodarstvenici dovoljno o Hrvatskoj. Pitanje je vjeruju li da Hrvatska osim izvrsnog turističkog odredišta - pijeska, mora i sunca ima nešto više za ponuditi. Što više izraelski gospodarstvenici saznaju o Hrvatskoj i potencijalima ulaganja to bolje. Osobno činim dosta na tom području od navodnjavanja do mliječne industrije i inovacija. Pokušavamo zainteresirati izraelske tvrtke za investiranje u Hrvatskoj, ali trebamo i podršku hrvatskih poduzetnika koji su spremni poslovati s Izraelom. Pozivam stoga hrvatske poduzetnike da se obrate našem veleposlanstvu i da pripremimo njihov posjet Izraelu.

U gospodarskom smislu Izrael puno ulaže u nove tehnologije i tzv. start-up tvrtke. Što Hrvatska može naučiti od Izraela?

- Izrael može onima koji su zainteresirani, osobito mladim poduzetnicima, pokazati kako smo uspjeli. U Izraelu ima više od 6 tisuća start-up kompanija i mladi hrvatski poduzetnici mogu učiti od nas, no ne postoji magični štapić ili čarobna formula koja će Hrvatsku učiniti poput Izraela. Svaka država ima svoje karakteristike, okruženje, mentalitet i postoje stvari koje se ne mogu kopirati. Ima naravno i stvari koje se mogu usvojiti od Izraela i one su na raspolaganju svim mladim poduzetnicima koji žele naučiti o našem eko-sustavu koji izuzetno podržava poduzetnike početnike. Pozivam sve koji pročitaju ovaj intervju da posjete Izrael, mi u Veleposlanstvu ćemo pomoći i osigurati susret s mladim poduzetnicima u Izraelu.

Posljednjih godina zbog migrantskog vala, ali i ne samo zbog njega, bilježimo rast antisemitizma u Europi, primjerice čak i u Francuskoj. Brine li Vas to i kako to komentirate te primjećujete li takve trendove i u Hrvatskoj?

- Antisemitizam je kronična bolest. Protiv antisemitizma treba se boriti i baviti njime zakonski. Političari moraju jasno osuditi bilo kakvu antisemitsku radnju, slogan ili grafit.

No prije svega protiv antisemitizma se bori obrazovanjem. To je ključna riječ za sve, ali osobito za netoleranciju, mržnju, rasizam, konspiracijske teorije koje su obično u podlozi antisemitizma. Edukacijom možemo minimalizirati antisemitizam, objasniti ljudima da je pogrešno mrziti na temelju konspiracijskih teorija, rase, religije ili spola i roda.

Premalo se čini na području obrazovanja svugdje kako bi se ljudima objasnilo kako su netolerancija, antisemitizam i rasizam zlo, kao tumor koji razara društvo.

Oni koji vjeruju da će svijet biti bolji bez Židova ili Države Izrael u stvari uskraćuju sebi mogućnost dobrog života i ne razumiju doprinos ni Židova svjetskoj civilizaciji, niti Države Izrael današnjem svijetu, dobrobiti, razvoju i sigurnosti današnje Europe.

Brine me novi antisemitizam usmjeren protiv Države Izrael. Brine me tendencija uzdizanja starih negativnih terminologija, nacističke ideologije, ustaštva i drugih pokreta koji su ubijali Židove i pripadnike drugih manjina u Njemačkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i drugdje u Europi, tendencija oživljavanja najmračnijih razdoblja ljudske povijesti i ponovnog pokušaja njihova korištenja protiv izraelske države.

Postoji migrantski val s Bliskog istoka. Neki te ljude nazivaju migrantima, neki izbjeglicama ili ekonomskim migrantima, koji su u svojoj domovini na neki način educirani ili su im isprani mozgovi antisemitskim i antiizraelskom stavovima.

Oni dolaze u Europu i umjesto da se integriraju u društvo u koje dolaze, oni se izoliraju i ne prihvaćaju norme i vrijednosti njihove nove domovine, što uključuje toleranciju i poštovanje prema drugima. Odgovornost je političara da govore, prosvjeduju i djeluju protiv bilo kakve manifestacije antisemitizma, kako u Hrvatskoj, tako Njemačkoj, Mađarskoj ili bilo gdje u Europi ili svijetu.

Zabrinut sam bez sumnje. Rastuće su tendencije antisemitizma, brojke su šokantne. Postoje prošlogodišnja istraživanja koja pokazuju rast antisemitizma i osjećaja neprijateljstva prema Izraelu u Europi, među 28 članica Europske unije i to ne možemo ignorirati. Prijetnja židovskim zajednicama u Europi prijetnja je temeljima Europske unije.

Ratno ili izvanredno stanje na izraelskim granicama i u Gazi se ne smiruje. Izrael i 70. godina od osnivanja države vodi borbu za opstanak. Postoji li još uvijek nada u mirno rješenje spora?

- Izrael nastavlja borbu za obranu svojih državljana. Hamas je teroristička organizacija koja ne može poraziti Državu Izrael. Protiv Hamasa se borimo kako bi omogućili miran život svojim građanima. Vjerujem da će jednog dana ipak doći do mira između Izraela i njegovih susjeda. Imamo već dva mirovna sporazuma s Egiptom i Jordanom.

Hamas je teroristička organizacija koja terorizira građane Izraela i to ne samo u južnom dijelu Izraela, već i u središnjem. Svaka izraelska vlada čini i činit će sve da to prestane. Glavni neprijatelj nije Hamas ili Hezbollah već Iran. On na dnevnoj razini zagovara uništenje Države Izrael.

Koliko u takvim okolnostima život u Izraelu normalno funkcionira. Uskoro se, primjerice, upravo u Izraelu održava natjecanje Eurosong gdje će nastupiti i hrvatski predstavnik?

- Eurosong će se održati u Tel Avivu, brojni turisti posjetit će Izrael i tu manifestaciju i siguran sam u njihovu sigurnost tijekom boravka u Izraelu. Taj antagonizam je naš svakodnevni život.

Vjerujemo u pravo Države Izrael da živi na Bliskom istoku, u obećanoj zemlji, zemlji naših predaka, zemlji sigurnih i priznatih granica.

I nakon 70 godina nećemo se predati i činit ćemo sve da se ostvari cionistički san i ideja o demokratskoj Državi Izrael, otvorenoj svima da žive u miru i jednakim pravima s nama, uključujući i arapske Izraelce i pripadnike drugih manjina.