ZLOGLASNA FORMACIJA

I Srbi su ih mrzili: Ova grupa vojnika je ’91. radila najprljavije poslove za JNA i RSK

Autor

Snježana Vučković/povijest.hr

Jedna od najkrvoločnijih paravojnih srpskih jedinica koja je tijekom Domovinskog rata harala po Banovini, odgovorna je za većinu ratnih zločina nad hrvatskim civilima koji su se za vrijeme neprijateljske okupacije, ali i nakon nje, nalazili na tom području. Ova zloglasna formacija terorizirala je nesrpsko stanovništvo pod nazivom Šiltovi, a zločin koji su počinili na današnji dan 1991. godine, samo je jedan od brojnih.

12.12.2024. u 10:50
Ispiši članak

Hrvatski mještani Gornjih Jama u okolici Gline u jeku Domovinskog rata nikako nisu mogli pretpostaviti da će njihovi dojučerašnji susjedi i poznanici protiv njih okrenuti oružje, a svoje su povjerenje temeljili i na pisanoj potvrdi kojom im se jamčila sigurnost. Stoga su ostali u svojim kućama pokušavajući nastaviti uobičajenim načinom života, no ubrzo su postali žrtvama bezvlašća, pljački i ubojstava. Možda sudbina mještana Gornjih Jama i ne bi bila tako stravična, da se kroz njihovo selo 11. prosinca 1991. bijelim kombijem nisu provozali do zuba naoružani Šiltovi.

Ubrzo je uslijedio užas: Pripadnici Šiltova su zarobili 12 zatečenih civila i natiskalo ih u jednu sobu kuće čiji je vlasnik bio Mate Kireta. Glasno su razgovarali o tome na koji način najefikasnije likvidirati zatočene ljude, a sve su to slušali Marica Fabac (1958.) s dvije kćeri, osmogodišnjom Nikolinom i četrnaestogodišnjom ŽeljkomJanko Fabac (1930), Slavica Dvorneković (1959.) s desetogodišnjim sinom Darkom i roditeljima Matom (1939.) i Katom (1939.), Mara Kuštreba (1929.) te tri starice iz okolnih sela koje su se tamo zatekle Milka Rastovski (1936.) iz Donjih Jama, Agata Cestarić Jaga (1934.) iz Male Soline i Jela Vrbanac (1933.) iz Hađera.

FOTO: Screenshot (Djeca ubijena u kući)

Srbin Gojko molio ih je da ne diraju civile, ali njega su prvog ubili

Među ovim nesretnim hrvatskim civilima zatekao se i jedan srpski sumještanin koji je ostao sa svojim susjedima živjeti u selu. Gojko Pavlović žestoko se usprotivio četnicima uzvikujući kako su to civili koji nikada nikome nisu naudili. "Nemojte, molim vas. Među njima je troje djece!", preklinjao je, no sve je bilo uzalud. Njegove je molbe prekinula strojnica iz koje je najprije ubijen upravo Gojko, a zatim i svi ostali. Kuća, kao i sve žrtve u njoj – zapaljeni su.

Za ovaj nezapamćen i jezivi zločin naravno još nitko nije odgovarao, no Ivica Kuštreba, sin ubijene Mare, ne odustaje od traženja pravde. "Ostaci moje majke i mojih nećakinja Željke i Nikoline nikada nisu pronađeni, vjerujem da su bačeni u neku jamu. Nakon Oluje sam se raspitivao, ispitivao i tražio, pokušavao na sve načine nešto saznati. Došao sam do jedne žene koja mi je ispričala da je jedan od tih četnika dolazio kod nje. Sa sobom je nosio pletenicu koju je odrezao Željki i hvalio se da ju je u Gornjim Jamama odrezao jednoj curici. Tu je pletenicu čak močio u kavu i tu kavu pio. Kad sam to čuo, i još jako puno ružnih stvari, tri mjeseca nisam mogao doći k sebi", izjavio je Ivica Kuštreba, sin ubijene Mare.

FOTO: Screenshot (Šiltovi)

I okupacijskoj vlasti su stvarali probleme

Zloglasni i neumoljivi Šiltovi sa formiranjem svoje jedinice započeli su u proljeće 1991. godine nakon što je njihovih 20-tak pripadnika završilo tečaj u Golubiću i Bruškoj kod Knina. Sve do napada na policijsku postaju u Glini 26. lipnja 1991. godine vodili su se pod imenom Martićevci – po prezimenu inspektora SUP-a iz Knina Milana Martića koji ih je formirao. U napadu na policijsku postaju u Glini skupina je od strane specijalaca MUP-a RH razbijena, te je na okupu ostalo 11 pripadnika, Siniša Martić, Duško Martić i još nekolicina. Prilikom napada na policijsku postaju u Glini, kao jedan od pripadnika ove grupe Dragiša Stefanović izgubio je život, pa se na inicijativu spomenute jedanaestorice grupa u narednih nekoliko mjeseci zvala "Gerilski odred Dragiša Stefanović". Zapovjednik tog odreda bio je Siniša Martić koji je nosio nadimak Šilt, pa se tako u konačnici i ova grupa bezočnih ubojica nazvala "Šiltovi".

Šiltovi su nakon završenog tečaja u Golubiću i Bruškoj kod Knina bili plaćeni su bili financirani iz "općinskog budžeta" općine Glina i imali su pravo na međusobnu razdiobu opljačkane imovine protjeranih ili ubijenih Hrvata. Naknadno, bavili su se nedozvoljenom trgovinom pogonskog goriva, cigareta, droga i slično.

Obljetnica krvavog zločina u Voćinu: 'Pamtim stravične slike masakriranih tijela staraca'

Prema dostupnim dokumentima, grupa je rasformirana 08. veljače 1993. godine, a preostalih 26 članova Šiltova stavljeno je na raspolaganje komandi 24. pbr. Iz raspoložive dokumentacije može se zaključiti da su početkom agresije i okupacije i JNA i okupacijska vlast koristile grupu "Šilt" za najprljavije poslove, a kada su pobili i protjerali hrvatske stanovnike i kada više nije bilo ničega za opljačkati, bivši Šiltovi su okupacijskoj vlasti poslati ogroman problem jer su se i nastavno ponašali kao razuzdana zločinačka skupina.

Tekst je nastao u okviru projekta "Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.