I 6. kolovoza uklesan je u povijest: Dan kada je Hrvatska spriječila novu Srebrenicu

Međutim, i 6. kolovoza, treba zabilježiti, dogodile su se itekako bitne stvari u oslobodilačkoj akciji Oluja, a koje možda neće odgovarati "povjesničarima" i "političkim analitičarima" iz susjednih zemalja. 

Trećeg dana Oluje oslobođeni su Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča...

Taj dan se kolokvijalno zove i "dan kada je Hrvatska spriječila novu Srebrenicu". Naime, Hrvatska vojska tog je dana razbila blokadu Bihaća. Izvjesno je da je taj grad čekala strašna sudbina Srebrenice i da mu je prijetio novi genocid. Naime, ratni zločinac Ratko Mladić sve je snage usmjerio na bihaćku enklavu, koja je tri godine bila pod opsadom. 

Nekoliko dana prije Oluje situacija eskalirala

Situacija je eskalirala samo nekoliko dana prije Oluje, jer su 23. srpnja snage Vojske Republike Srpske izvele minobacačke i tenkovske napade na bihaćku enklavu, a promatrači Ujedinjenih naroda napad su proglasili "najozbiljnijim borbama u Bosni u zadnjih mjeseci". 

Obrazac krvnika Mladića bio je isti. "Tamo je operirao na isti način, mogli smo očekivati novih 40.000 mrtvih mladića i muškaraca", rekao je svojedobno Peter Galbraith, prvi veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.

Iako je sve bilo jasno već u prva dva dana Oluje, 6. kolovoza je ipak simboličan jer su se tada kod Tržačkih Raštela, na granici na Korani, susrele postrojbe Hrvatske vojske predvođene general-bojnikom Marijanom Marekovićem, danas savjetnikom predsjednika Zorana Milanovića za veterane Domovinskog rata, i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine predvođenog Atifom Dudakovićem, danas, ispostavilo se, kontroverznim generalom.  

BiH je trebala Oluju jednako kao i Hrvatska

"Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli", rekao je tada Dudaković Marekoviću. Dodao je i da je BiH trebala Oluju jednako kao i Hrvatska. 

HAJDE, BILO JE I VRIJEME Mediji iz BiH spominju doprinos Oluje u oslobađanju Bihaća i kraju rata u toj zemlji

Na ovo treba podsjećati, pogotovo uzimajući u obzir neke političke grupacije u susjednoj nam Bosni i Hercegovini koje uporno rade na relativizaciji i iskrivljavanju prošlosti.  U tom konktekstu treba podsjetiti i na privatna druženja hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića s čelnikom Republike Srpske Milorada Dodika, bez kojih je i mogli proći.