HZZO ekspresno brzo riješio natječaj: Liječnici dobili dodatnu pomoć u rješavanju lista čekanja

Početkom prosinca Beroš je poslao pismo ravnateljima bolnica u kojima je zatražio da se uhvate u koštac sa smanjenjem lista čekanja, a tražio ih je da kao odgovorne osobe ispred svojih institucija više porade na korištenju svojih ovlasti kako bi se liječnike natjeralo da za radnog vremena u javnozdravstvenoj ustanovi ne rade u privatne svrhe.

Kako smo već pisali, Berošev poziv poklopio se s pozivom Europske komisije koja je zatražila smanjenje listi čekanja na 270 dana do kraja godine kao uvjet za dobivanje sredstva namijenjenih zdravstvenom sustavu iz Nacionalnog plana za oporavak zbog čega se odmah postavilo pitanje koliko je ovakav način smanjenja listi zapravo tek prividno ušminkavanje koje neće rezultirati dugoročnim poboljšanjem stanja.

S obzirom na to da su u bolnicama zaista ozbiljno shvatili Berošev poziv, već sada je jasno da su poduzete mjere polučile rezultate. Naime, liste čekanja kroz šest mjeseci srezane su za 19 posto te će biti zanimljivo vidjeti hoće li se ostvariti deklarirani cilj.

Isto je, ipak, postignuto tako da medicinski radnici pretrage rade i u popodnevnim satima, ali i subotom, što s druge strane postavlja pitanje ima li zdravstveni sustav kapacitete kontinuirano raditi ovim tempom i nakon što se i ako se postigne zadani cilj jer je jasno da i liste čekanja od 270 dana nisu baš nešto čime bi se mogli podičiti.

Foto: HINA/UPUZ

Ugovoreni dodatni pregledi

Konačno je i cijelu ovu akciju popratio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, čije je Upravno vijeće u petak priopćilo kako je donijelo odluku o ugovaranju dodatnih dijagnostičko-terapijskih postupaka upravo s ciljem smanjena lista čekanja. Naravno, kao razlog su navedeni i povećana dostupnost i kontinuiranost zdravstvene zaštite osiguranicima, navodi se u priopćenju HZZO-a.

Kakve su liste čekanja u hrvatskim domovima zdravlja: Ovo je ključna stvar za njihovo smanjenje

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navodi se, odluku je donijelo na temelju provedenog natječaja, a prihvaćene su ponude najpovoljnijih ponuditelja kada je riječ o provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka. Ukupno će biti ugovoreno, otkrili su 39.808 postupaka.

Konkretnije, riječ je, između ostalog o ultrazvuku dojki, ultrazvuku abdomena, magnetskoj rezonanci te ultrazvuku i dopleru arterija ili vena gornjih te donjih ekstremiteta.

Foto: HINA/Zvonimir Kuhtić

Ekspresno riješen natječaj

Iz HZZO-a su ujedno precizirali da je riječ o 12.426 postupaka ultrazvuka dojke, 6498 postupaka UZV abdomena te 5800 postupaka magnetske rezonance. Uz to kada je riječ o UZV/dopler arterija ili vena, bit će ugovoreno 5120 postupaka.

Ugovorit će se, najavili su iz HZZO-a i 3260 postupaka transtorakalne ehokardiografije, 2400 postupaka ultrazvuka štitnjače, 1050 postupaka CT-a jedne anatomske regije, 964 postupaka kolor doplera karotida i vertebralnih arterija, 920 postupaka ultrazvuka lokomotornog sustava te 400 postupaka polisomnografije za odrasle osobe.

Posebno je zanimljiva brzina kojom je natječaj proveden. Propisan 29. studenog ove godine, HZZO je rezultate objavio već 22. prosinca. Kako se navodi u samom natječaju, riječ je o sklapanju ugovora o provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka do 30. lipnja 2024. godine radi smanjena liste čekanja u ugovornim zdravstvenim ustanovama u kojima je prosjek čekanja na dijagnostičko-terapijske postupke duži od 270 dana.

Postupci za koje se traže ugovorne zdravstvene ustanove koje će raditi preglede izdvojeni su na temelju potreba iskazanih po županijama. Ponude su se zaprimale od 7. do 15. prosinca 2023. godine. U svakom slučaju, riječ je o dodatnim pregledima koji će pacijenti moći obaviti tijekom prvog dijela iduće godine.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.