HZJZ razloge visoke smrtnosti u tranzicijskim zemljama tumači starošću populacije i kroničnim bolestima; Lauc krivim smatra pogrešnu primjenu Covid-potvrda

Na neslavnoj listi tako se našao Peru (6131 smrti na milijun stanovnika), zatim Bugarska (4907), Bosna i Hercegovina (4517), Mađarska (4338), Crna Gora (4132), Sjeverna Makedonija (4096), Gruzija (3815), Češka (3483), Hrvatska (3453) i Slovačka (3280).

Stoga je portal Direktno pokušao doći do informacija ili objašnjenja iz kojeg razloga europske zemlje bivšeg komunističkog bloka imaju znatno veću smrtnost od zemalja zapadne Europe i ostalih članica Europske unije? Koji faktori utječu na to? Koliku ulogu ima kvalitetna zdravstvena skrb te dostupnost javne zdravstvene usluge? Te koliko kvaliteta života utječe na veliku smrtnost populacije od korona virusa? Imajući na umu da stanovništvo istočne Europe u puno većoj mjeri konzumira duhanske proizvode, alkohol i opijate nego stanovništvo zapadne Europe i da je u pravilu manje sklono migracijama.

'Grube stope' mogu dovesti do krivih zaključaka

Na raznim portalima dostupan je prikaz stope smrtnosti od Covid-19 u odnosu na milijun stanovnika. Međutim dr. sc. Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) napominje '' da su to 'grube stope' koje ne uzimaju u obzir demografske razlike između stanovništava pojedinih država, a koje značajno utječu na razinu smrtnosti''.

HZJZ smatra da je takav pristup stručno neopravdan te da može dovesti do pogrešnih zaključaka '' i ne bi se smio koristiti za potrebe rangiranja zemalja prema smrtnosti''.

Vidljivo je stoga da su podaci na različitim portalima prikupljeni različitim metodologijama te su zbog toga teško usporedivi, pojašnjavaju iz HZJZ-a.

Postojeći sustav za praćenje smrtnosti nije mogao osigurati potrebne podatke, stoga su zemlje morale uvesti nove žurne sustave tijekom globalne pandemije. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) naglasio je:

''Te su stope izračunate na temelju podataka koje je prikupio ECDC Epidemic Intelligence iz različitih izvora i na njih utječe lokalna strategija testiranja, kapacitet laboratorija i učinkovitost sustava nadzora. Usporedba epidemiološke situacije u vezi s Covid-19 između zemalja stoga se ne bi trebala temeljiti samo na ovim stopama.''

Zašto je smrtnost ipak velika u zemljama istočne Europe?

''Ovdje treba napomenuti da su tranzicijske zemlje i prije pandemije Covida-19 imale više standardizirane stope ukupne smrtnosti na 100.000 stanovnika u odnosu na razvijene zemlje EU'', napominju iz HZJZ-a.

Razlog veće smrtnosti može se pronaći i u većem broju kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne, maligne bolesti, respiratorne bolesti) od kojih boluje stanovništvo zemalja istočne Europe.

''Do sada dostupna istraživanja o Covid-19 pokazala su da je rizik za smrtni ishod viši u starijoj dobi i da značajno raste ako osoba boluje od kroničnih nezaraznih bolesti i ima prisutne rizike poput debljine, šećerne bolesti i hipertenzije. To dijelom objašnjava visoke stope smrtnosti od Covid-19 u tranzicijskim zemljama'', smatraju iz HZJZ-a.

Zdravstvena pismenost

'Zdravstvena pismenost' može se definirati kao ''osobne, kognitivne i socijalne vještine koje određuju sposobnost pojedinca da dobije pristup, razumije i koristi (medicinske) informacije za promicanje i održavanje dobroga zdravlja''.

''Istraživanje 'European Health Litercy Service', iz 2012. godine, pokazalo je da gotovo 50% ispitanika imalo neadekvatnu razinu zdravstvene pismenosti.  Istraživanje 'Healthy People'(2010.) naglasilo je poveznicu između niske (zdravstvene) edukacije, niske razine zdravlja i rane smrtnosti'', pojašnjavaju iz HZJZ-a.

Stoga na visoku smrtnost utječe i manja procijepljenost stanovništva istočne Europe. Vidljivo je stoga da iako je cijepljenje dostupno, stanovništvo istočne Europe nije odgovarajuće odgovorilo na poziv na cijepljenje, što pak upućuje na nisku razinu 'zdravstvene pismenosti'.

''Nedovoljna procijepljenost stanovništva protiv Covida-19 potvrđuje činjenicu da poboljšanje zdravstvene pismenosti ostaje jedan od značajnih zdravstvenih izazova 21. stoljeća'', zaključuju iz HZJZ-a.

BDP prediktor smrtnost?

Dr. Gordan Lauc, molekularni biolog, vlasnik biokemijske tvrtke Genos, predavač na nekoliko fakulteta i bivši član Znanstvenoga savjeta Vlade Republike Hrvatske, smatra kako je 'element koji najviše određuje smrtnost od bolesti kvaliteta zdravstvenog sustava'.

''I u ovoj pandemiji, bruto domaći proizvod (BDP) je bio jedan od najboljeg prediktora smrtnosti. U bogatim zemljama umrlo je manje, a u siromašnima više ljudi'', istaknuo je.

Međutim, sve do posljednjeg vala Corona-19, Hrvatska je imala manju smrtnost usporedno s ostalim zemljama. Što je to onda u ovom valu drugačije?

''Vjerojatno nije u pitanju broj zaraženih, jer čak i kada korigiramo na broj provedenih testova, u Hrvatskoj je bilo puno manje zaraženih nego u drugim zemljama. Primjerice, Slovenija je imala puno više zaraženih od nas u ovom zadnjem valu, a umrlo je manje ljudi'', smatra Lauc.

Covid-potvrde razlog visoke smrtnosti u Hrvatskoj?

''Istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vrlo je jasno pokazalo da je tijekom dva tjedna analize čak 11 posto svih dvostruko cijepljenih zdravstvenih radnika bilo zaraženo, što znači da je praktično svaki hospitalizirani pacijent tijekom nekoliko dana u bolnici bio u kontaktu s barem jednim zaraženim djelatnikom. Najgori trenutak da se zarazite bilo kojim virusom je kada ste u bolnici zbog neke druge bolesti i širenje virusa unutar bolnica sigurno je značajno povećalo smrtnost.''

Međutim dr. Lauc naglašava da za to nisu krivi zdravstveni djelatnici, već prema njegovom mišljenju 'instrument Covid-potvrda koji je potpuno pogrešno uveden u zdravstveni sustav'.

''Umjesto Covid-potvrda trebali smo redovito testirati sve zdravstvene radnike'', zaključio je Lauc.